<?xml version='1.0' encoding='UTF-8'?><?xml-stylesheet href="http://www.blogger.com/styles/atom.css" type="text/css"?><feed xmlns='http://www.w3.org/2005/Atom' xmlns:openSearch='http://a9.com/-/spec/opensearchrss/1.0/' xmlns:georss='http://www.georss.org/georss' xmlns:gd='http://schemas.google.com/g/2005' xmlns:thr='http://purl.org/syndication/thread/1.0'><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132</id><updated>2012-01-27T12:53:05.428+01:00</updated><category term='Institucije'/><category term='Religija'/><category term='Društvo'/><category term='Znanost'/><category term='Energija'/><category term='Ekologija'/><category term='Civilizacija'/><category term='Obrazovanje'/><category term='Ekonomija'/><title type='text'>Novi Svijet</title><subtitle type='html'>IDEJE ZA REDIZAJN CIVILIZACIJE</subtitle><link rel='http://schemas.google.com/g/2005#feed' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/posts/default'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default?max-results=100'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/'/><link rel='hub' href='http://pubsubhubbub.appspot.com/'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><generator version='7.00' uri='http://www.blogger.com'>Blogger</generator><openSearch:totalResults>40</openSearch:totalResults><openSearch:startIndex>1</openSearch:startIndex><openSearch:itemsPerPage>100</openSearch:itemsPerPage><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-8556605601417020279</id><published>2011-03-03T01:25:00.000+01:00</published><updated>2011-03-03T01:25:42.558+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Društvo'/><title type='text'>Zašto uopće izlaziti na izbore?</title><content type='html'>&lt;div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"&gt;&lt;a href="https://lh5.googleusercontent.com/-jVNE-zs8MNs/TW7f55zj1iI/AAAAAAAAA_Y/Urh5wubc4L8/s1600/bojkot-izbora.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"&gt;&lt;img border="0" height="165" src="https://lh5.googleusercontent.com/-jVNE-zs8MNs/TW7f55zj1iI/AAAAAAAAA_Y/Urh5wubc4L8/s200/bojkot-izbora.jpg" width="200" /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;Kada pogledamo što se događa svuda oko nas, i to ne samo u Hrvatskoj, već i u ostalim zemljama, da li uopće vidimo smisao u ičemu? Prosvjedi, nasilje, prepotentni političari, vlast i oporba, štrajkovi... Sve su to samo poglavlja u jednoj kompliciranoj priči koja polako gubi svaki smisao. Ne postoji problem koji će jednostavna promjena vlasti riješiti. Nikakvi prijevremeni izbori neće donijeti promjenu koja je tako nužno potrebna. Pogledate li istu garnituru ljudi koja se vrti u krug već godinama, shvaćate da je njihova nepovezanost sa životima "običnih" građana naprosto nevjerojatna, na granici silovanja ovo malo zdravog razuma što je ljudima ostalo netaknuto. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Na primjer, potpredsjednik Vlade Lijepe naše došao je do zaključka da su prosvjedi koji se odvijaju diljem Hrvatske kočnica razvoju i investicijama. Gospodin je očito zaboravio pročitati sve primjedbe koje strani investitori već duže od desetljeća šalju na adrese različitih ustanova kako bi ukazali na probleme s kojima se suočavaju prilikom dolaska u našu zemlju. Jedan od ministara je čak izjavio kako su prosvjedi prijetnja ulasku zemlje u Europsku Uniju. Da li je to ona ista Unija u kojoj je Francuska, zemlja u kojoj su prosvjedi praktički normalna stvar. Ili možda Grčka? O njihovim metodama izražavanja nezadovoljstva me je ponekad strah i razmišljati. Zaista, ne vidim kako bi nam itko iz te Unije mogao držati predavanja o prosvjedima. Kada se gospoda misle probuditi iz duboke kome koja ih je zahvatila čim je prvi izmučeni Hrvat odlučio da mu je dosta omalovažavanja i maltretiranja s kojima je svakodnevno suočen zadnjih 20 godina?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Budimo realni, prosvjedi koji se održavaju diljem zemlje nisu nešto do čega je došlo preko noći. Sve je počelo još kada je prva skupina poštenih građana izbačena na ulicu od strane novopečenih kapitalista koji su se Hrvatskom raširili još krajem prošlog stoljeća, uživajući pritom obilatu političku podršku vlasti, iste one čija je dužnost zaštititi prava i dostojanstvo svakog građanina. Što je sa ljudima koji su već godinama nezaposleni? Što je s ljudima koji su štrajkali glađu kako bi ostavrili svoja temeljna ljudska prava? Što je sa svima nama koji smo već navikli na sliku zemlje u kojoj se već godinama sustavno uništava sva strateška proizvodnja? Što je s bolesnima kojima se uskraćuju lijekovi i kvalitetna skrb? Što je s umirovljenicima koji su desetljećima radili kako bi osigurali svima nama temelje za bolju budućnost, a danas se osjećaju kao građani drugog reda dok gledaju kako nestaje sve što su svojim rukama stvarali? Što je s našom djecom koja gledaju kako im se škole raspadaju dok se oko njih grade velebne dvorane, koje same potom propadaju?&amp;nbsp; &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Od dana kada je sve počelo mijenjale su se i postave i glumci, ali predstava je još uvijek ista. Upravo zbog toga ni čelnici najjačih oporbenih stranaka nemaju pravo na nikakvo čuđenje i ne smiju se zavaravati da su riješenje problema. I vlasti i oporbi bilo bi u ovom trenutku najbolje da se sakriju u duboku anonimnost i dozvole normalno funkcioniranje države pod nekim novim ljudima. Prijevremeni izbori na koje se ovih dana poziva su nešto na što svaki građanin ove zemlje ima potpuno pravo, ali oni ne smiju biti samo nastavak iste priče s drugim glumcima. Svaki građanin ima pravo na izbor najboljeg riješenja za državu u kojoj živi, ali to nikako ne znači da je zbog toga u redu da stalno bude prisiljen glasati za ono manje od dva zla koja se u datom trenutku nude. Vrijeme je da se jasno poruči svima da je ovoj državi potrebna korijenita promjena. Kakvog smisla ima sada promjeniti vlast ako će isti ovi koji su vladali zadnjih nekoliko godina ostati na poziciji u Saboru koja im omogućuje da i narednih nekoliko godina uživaju u plodovima našeg rada? Za to vrijeme vladati će trenutačna oporba, koja u prilikama koje su joj do sada pružene nije ničime dokazala da je sposobnija vršiti tu dužnost. I tako u krug...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Vrijeme je za pravu promjenu. Nije dovoljno promjeniti samo vlast, već i oporbu. Vrijeme je da svaki građanin s pravom glasa shvati točno koliko vrijedi njegov glas. Želite li da se ukinu nepravedne i nezakonito stečene povlastice u kojima uživa elita, tada za to glasajte. Želite li da se državi vrati imovina koja joj je privatizacijom nepravedno oduzeta, tada za to glasajte. Želite li da se ulaže u škole i bolnice umjesto u dvorane i megalomanske mostove, tada za to glasajte. Želite li da opstanu hrvatska brodogradnja, poljoprivreda i ribarstvo, tada za to glasajte. Glasajte za ono što želite, a ne za ono što se nudi. I nemojte se nikako zadovoljavati kompromisima! Velike političke stranke ionako imaju puno članova i pristaša koji će za njih glasati bez da uopće preispituju obećanja i programe. Ne morate i Vi biti jedan od njih. Čini se čudno, ali neizlazak na bilo kakve izbore dok se ne vidi stvarna promjena je možda najjači glas koji se u ovom trenutku može dati za ovu zemlju. Pitanje je "&lt;a href="http://novisvijet.blogspot.com/2009/05/izbori-da-li-glasati.html"&gt;Da li glasati?&lt;/a&gt;" i svi konci su u našim rukama.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;/div&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;&lt;a href="http://www.facebook.com/sharer.php" name="fb_share" type="button"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-8556605601417020279?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/8556605601417020279/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2011/03/zasto-uopce-izlaziti-na-izbore.html#comment-form' title='2 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8556605601417020279'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8556605601417020279'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2011/03/zasto-uopce-izlaziti-na-izbore.html' title='Zašto uopće izlaziti na izbore?'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='https://lh5.googleusercontent.com/-jVNE-zs8MNs/TW7f55zj1iI/AAAAAAAAA_Y/Urh5wubc4L8/s72-c/bojkot-izbora.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>2</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-8650556576397346213</id><published>2011-02-03T00:13:00.003+01:00</published><updated>2011-02-03T00:21:10.555+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Ekologija'/><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Energija'/><title type='text'>Tianjin Eco-City - Ekološki grad u Kini!</title><content type='html'>&lt;a href="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/TUnkKPURpsI/AAAAAAAAA_U/p6B6MSMY-kI/s1600/slika3.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"&gt;&lt;img border="0" height="73" src="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/TUnkKPURpsI/AAAAAAAAA_U/p6B6MSMY-kI/s200/slika3.jpg" width="200" /&gt;&lt;/a&gt;U travnju 2007. godine singapurska i kineska vlada dogovorile su zajednički projekt izgradnje novog, ekološki osviještenog grada. Izabrana je lokacija izgradnje u blizini kineskog velegrada Tianjina. Lokacija je izabrana upravo zbog nedostatka vode, slane zemlje, oskudice vegetacije i općenito nepovoljnih uvjeta, kako bi se dokazalo da se recikliranjem i ostalim inovacijama mogu nadići problemi nepovoljne lokacije. Blizina Tianjina i Pekinga (150km) znači da se okoliš neće dodatno uništavati radi spajanja novog grada na prometnu mrežu. Grad bi, kada bude dovršen, negdje nakon 2020. godine, trebao postati domom za oko 350,000 stanovnika.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"&gt;&lt;a href="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/TUnkJqYTf8I/AAAAAAAAA_Q/kBlX53FhiXA/s1600/slika1.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"&gt;&lt;img border="0" height="148" src="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/TUnkJqYTf8I/AAAAAAAAA_Q/kBlX53FhiXA/s200/slika1.jpg" width="200" /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;Pri izgradnji će se u potpunosti sačuvati močvare i biološka raznolikost. Zbog nedostatka vode, dio će se dobivati desalinizacijom (voda iz slavina biti će pitka). U planu je istraživanje potencijala solarne i geotermalne energije, a za početak će se za grijanje koristiti toplina koja nastaje kao nusprodukt u obližnjoj elektrani. Sve građevine poštivati će standarde "zelene" gradnje, a 70% biljnih vrsta biti će autohtono. Već za dvije godine zadovoljiti će se uvjeti o zelenim površinama (12m2 po stanovniku), potrošnji vode (max. 120 litara na dan po stanovniku), količini otpada (0.8 kg po stanovniku), razini reciklaže (60% ukupnog otpada), dostupnosti rekreacijskih i sportskih sadržaja (u krugu 500m od bilo kojeg stambenog objekta), dostupnosti energenata i usluga (plin, struja, internet, reciklirana voda, grijanje), udjelu poticane stanogradnje (20% stambenog kapaciteta subvencionirano) i ravnoteže zaposlenosti (50% radno sposobnih raditi će u samom gradu). Do 2020. godine 90% svih putovanja unutar grada obavljati će se javnim prijevozom, pješice ili biciklom, a minimalno 20% energije dobivati će se iz obnovljivih izvora. Sav potencijalno opasan otpad tretirati će se prije odlaganja. Grad će biti u potpunosti prilagođen invalidima (100% barrier-free). Među radnom snagom trebalo bi biti minimalno 0,5% znanstvenika i inženjera.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Pri planiranju grada glavno načelo je bio cjeloviti pristup kreiranju efikasnog i kompaktnog grada poželjnog za život koji bi se gradio ekološki osviješteno i tako sačuvao okoliš. Jezgra oko koje se grad širi su močvare i korito rijeke staro 1000 godina, što će stanovnicima omogućiti život u prirodnom okruženju. Glavni vid javnog transporta biti će laka gradska željeznica, a planiranje gradskih četvrti bitno će smaniiti potrebu za putovanjima. Zbog toga je osmišljena "eko-ćelija" (eco-cell) kao osnovna jedinica izgradnje, dimenzija 400 sa 400 metara, unutar kojih će se nalaziti gotovo svi sadržaji potrebni za život kako bi se smanjila potreba za putovanjima. Tako će svaka ćelija imati i svoj komercijalni (poslovni) centar koji će stvaranjem radnih mjesta dodatno smanjiti potrebu za putovanja na posao.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"&gt;&lt;a href="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/TUnkJAWBfPI/AAAAAAAAA_M/W11Ja7zvbN8/s1600/slika+2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"&gt;&lt;img border="0" height="208" src="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/TUnkJAWBfPI/AAAAAAAAA_M/W11Ja7zvbN8/s400/slika+2.jpg" width="400" /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;Izgradnja je već uvelike započela, osnovna infrastruktura je izgrađena, u gradnji je 800,000 m2 prostora raznih namjena, u izradi je i sustav za otpadne vode itd. Ubrzo sa radom počinje prva škola i industrijski kompleks sa industrijama usmjerenima na zelene tehnologije.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Iako ovaj projekt vjerojatno nije najbolji primjer u svijetu što se tiče zelene gradnje, obnovljivih izvora energije (u planu je samo 20% do 2020.) i slično, ipak predstavlja veliki pomak jer se ovdje radi o Kini koja je u fazi vrlo brzog gospodarskog razvoja, a ipak pokazuje kakve-takve znakove pomaka ka novim tehnologijama gradnje i ekološkoj osviještenosti. Naravno da su SAD i druge danas visoko razvijene zemlje, kada su bile u ovoj&amp;nbsp; fazi razvoja još i manje brinule za okoliš, ali to nije nikakvo opravdanje niti dobar argument, jer svi živimo na istom planetu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Nenad Šarlija &lt;/div&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;&lt;a href="http://www.facebook.com/sharer.php" name="fb_share" type="button"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Sino-Singapore_Tianjin_Eco-city"&gt;Sino-Singapore Tianjin Eco-city - Wikipedia, the free encyclopedia&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.huffingtonpost.com/2011/01/13/tianjin-eco-city_n_806972.html#s221860"&gt;Tianjin Eco-City In China: The Future Of Urban Development? (PICTURES)&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.tianjinecocity.gov.sg/"&gt;Sino-Singapore Tianjin Eco-city&lt;/a&gt;&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-8650556576397346213?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/8650556576397346213/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2011/02/tianjin-eco-city-ekoloski-grad-u-kini.html#comment-form' title='3 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8650556576397346213'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8650556576397346213'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2011/02/tianjin-eco-city-ekoloski-grad-u-kini.html' title='Tianjin Eco-City - Ekološki grad u Kini!'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/TUnkKPURpsI/AAAAAAAAA_U/p6B6MSMY-kI/s72-c/slika3.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>3</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-4955156243447881379</id><published>2011-02-02T23:59:00.002+01:00</published><updated>2011-02-03T00:20:17.622+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Društvo'/><title type='text'>Kako se živi na otočju Orkney?</title><content type='html'>Otoci otočja Orkney nalaze se nedaleko od sjeverne obale Škotske i čine zasebnu autonomnu administrativnu jedinicu pod okriljem škotske države i parlamenta. Dakle, zašto je otočje Orkney tako posebno? Više je razloga.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Na otocima živi oko 20,000 stalnih stanovnika koji se nazivaju Orkadijancima i imaju veoma razvijen osjećaj pripadnosti, tako da su lokalni običaji veoma razvijeni i mnogo različitiji od onih u Škotskoj, unatoč tomu što je otočje već nekoliko stoljeća sastavni dio Škotske. Orkadijanci čak i naziv "kopno" ne koriste za Škotsku, već za najveći otok Mainland ("kopno"). Upravo zbog ovakvog mentaliteta na otočju je veoma razvijeno zajedništvo, a temelj društva su male zajednice, takozvane zadruge, oko kojih se vrti gotovo sve. Tako postoje zadruge za većinu djelatnosti i projekata koji se izvode na otocima. Također, specifična je i podjela zaposlenja. Veoma je malo ljudi koji mogu reći kako imaju samo jedan posao. Recimo, vlasnik lokalnog puba u jednom od većih gradova ujedno je i turistički vodič, vozač taxija, te čisti wc-e u lokalnoj marini. Takva situacija nije zbog financijskih razloga, već zbog nedostatka radne snage. Unatoč činjenici da se broj stanovnika u posljednjem desetljeću konstantno povećava, dobrim dijelom i zbog uvoza radne snage iz ostatka Škotske i Europske Unije, otočje je još uvijek slabo naseljeno. Upravo u ovakvoj podijeli zaposlenja možda se najbolje očitava zajedništvo i velika privrženost otočana svojoj zemlji. Kako bi održali stalni rast broja stanovnika i ekonomski razvoj, na otocima su pokrenuli brojne projekte, koji se vrte oko ranije spomenutih zadruga.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Većina od tih projekata odnose se na obnovljive izvore energije. Naime, Orkney je najpovoljnije područje na svijetu na kojem se može testirati energija plime i oseke, pa je tako velik broj kompanija tu izgradio svoja postrojenja. Također, i jak vjetar može se iskorištavati za stvaranje energije i diljem otoka niče sve više vjetroelektrana. Jedan od stanovnika čak je izgradio svoju vjetrenjaču koju koristi za punjenje baterija električnog automobila, kojeg je također sam konstruirao. Slično funkcionira i lokalna crkva, koja se pokreće na vlastiti izvor energije. Vrijeme koje pogoduje stvaranju električne energije putem vjetra, nažalost ne pogoduje razvoju poljoprivrede. Ipak, dosjetljivi otočani i tu su uspjeli putem osnivanja zadruga pokrenuti dobar posao. Stvoren je poseban brand lokalne govedine "Orkney Island Gold" koji propisuje stroge standarde za govedinu. Rezultat je ekskluzivna govedina koja se većinom izvozi u velike gradove, ali zbog male količine vodi se računa o tome da klijentela bude reprezentativna, pa se tako prodaje samo restoranima, a nikako velikim trgovačkim lancima.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Zašto sam osobno fasciniran ovom pričom? Nije teško zaključiti kako bi se nešto slično moglo primjeniti i u Hrvatskoj. Ovo otočje nije specifično samo zato što je otočje, na svijetu postoji vjerojatno milijun otoka, već po tome što se na jednom izoliranom teritoriju uspješno razvijaju društvo i ekonomija. Hrvatska također ima mnogo izoliranih područja koja jednostavno odumiru, i to unatoč ogromnim potencijalima. Brojni naši mali otoci žive samo tokom sezone, isto vrijedi i za manja mjesta na obali. Da ne govorimo uopće o krajevima na Velebitu i ostalim brdskim područjima, ali i nekim selima u Slavoniji. Samo poljoprivredni potencijal na nekim lokacijama je ogroman. Uostalom, stručnjaci smatraju da bi se potpunim iskorištavanjem poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj moglo nahraniti preko 20 milijuna ljudi, pa čak i više, što otprilike znači da bi bez problema mogli hraniti cijelu Srednju Europu, te samim time biti gospodarska sila. Ali mi to nismo... Zašto? Jedna promjena mentaliteta i jačanje zajedništva nešto je što nam nužno treba, nešto što su na otočju Orkney odavno shvatili.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;&lt;a href="http://www.facebook.com/sharer.php" name="fb_share" type="button"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;i&gt;"A community is like a ship; everyone ought to be prepared to take the helm."&lt;/i&gt;&lt;br /&gt;Henrik Ibsen&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Orkney"&gt;Orkney - Wikipedia, the free encyclopedia&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.orkneymeat.co.uk/"&gt;Orkney Island Gold&lt;/a&gt;&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-4955156243447881379?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/4955156243447881379/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2011/02/kako-se-zivi-na-otocju-orkney.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/4955156243447881379'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/4955156243447881379'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2011/02/kako-se-zivi-na-otocju-orkney.html' title='Kako se živi na otočju Orkney?'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-1984767623798018994</id><published>2010-07-05T02:01:00.003+02:00</published><updated>2010-07-05T03:02:43.600+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Društvo'/><title type='text'>Da li smo stvarno spremni za ikakvu promjenu?</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/TDEiGoip_5I/AAAAAAAAA6g/Ie1mqaNvEfw/s1600/pink_floyd_the_wall.jpg"&gt;&lt;img style="float: left; margin: 0pt 10px 10px 0pt; cursor: pointer; width: 200px; height: 89px;" src="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/TDEiGoip_5I/AAAAAAAAA6g/Ie1mqaNvEfw/s200/pink_floyd_the_wall.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5490206918098681746" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Zašto nikako ne možemo ništa promjeniti? To je pitanje koje si stalno postavlja većina ljudi s kojima razgovaram uz kavu i novine. Zvuči zaista zanimljivo. Iz tog tako jednostavnog pitanja da se izvući kako se zaista ljudi osjećaju potpuno bespomoćno da poduzmu išta što bi unijelo novu energiju u njihove živote i u svijet u kojem živimo. Zašto je to tako? Ovaj članak rezultat je malo opsežnijeg i dubljeg propitivanja načina na koji funkcioniramo kao ljudska bića. Dakle: Zašto nikako ne možemo ništa promjeniti? Odgovor je jednostavan: Zato jer to u biti ne želimo. Mi mislimo da želimo bolji život, bolji svijet, bolje vodstvo i slično, ali u biti nam odgovara status quo koji postoji svuda oko nas. Zašto?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Razmislite malo. Većina ljudi se slaže kako vodstvo ove države nije dobro, kako su političari korumpirani i nesposobni. U redu, ali kako je moguće da skupina od nekoliko milijuna glasača, koji su svi redom divni i sposobni ljudi, za svoje vođe izabere skupinu nesposobnih pojedinaca? Probajmo ovako. Zamislite da u skupini od deset osoba imate devet poštenih pojedinaca i jednog nepoštenog. Kakve su šanse da u demokratskom procesu taj jedan preuzme vlast, to jest da se izdigne iznad mase poštenih građana? Slabe, gotovo nikakve. Njegove metode jednostavno ne bi imale učinka. Vjerojatno bi pokušao nekoga potkupiti, ali kako potkupiti poštenog čovjeka? Vrlo je vjerojatno da bi se dotični pojedinac jednostavno izgubio u masi i ne bi predstavljao prijetnju nikome. Jedino ljude koji se vode isključivo vlastitim sebičnim interesima i željama može se navesti do toga da na pozicije od javnog interesa biraju potpuno nesposobne ljude. I tu nije bitno da li se radi o materijalnim, ideološkim, političkim ili nekim drugim interesima.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Hitler and Mussolini were only the primary spokesmen for the attitude of domination and craving for power that are in the heart of almost everyone. Until the source is cleared, there will always be confusion and hate, wars and class antagonisms."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Jiddu Krishnamurti&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Politika je što se toga tiče u neku ruku jednostavna, jer jednostavno ne izađete na izbore i rekli ste više nego dovoljno, ali slično je i u svakom drugom području svakodnevnog života. Svi imaju ideje iza kojih stoje i čijih se pravila drže. Tako je jednostavno lakše. Komunizam ima sva riješenja, kapitalizam ima sva riješenja... Svi nude odgovore i svi znaju da su u pravu. Budimo realni, niti komuniste zaista zanima zašto je kapitalizam dobar, niti obrnuto. Problem nije u sustavima, nego u ljudima. Problem je isključivo u nama. Svaki sustav dobar je samo onoliko koliko i ljudi koji ga čine, a mi smo previše ograničeni gledanjem kroz granice vlastitih izmišljenih pokreta i ideja da bi spoznali stvarnost i istinu. Tako nam je sve jednostavno, jer stalno znamo što je "ispravno", a što je "pogrešno" i živimo u stalnom strahu da će naš "ispravan" način života nestati pod prijetnjom nečega što je drugačije i novo. Nažalost, kada i prihvatimo nešto novo, tada najčešće stvaramo samo još jedan novi sustav, novi pokret, novu ideju, novu ovisnost oko koje ćemo izgraditi čitav novi svijet, svijet u kojem će sve konačno "biti kako treba". Stavljamo to u knjige, izmišljamo nove ličnosti na kojima ćemo temeljiti naš novi život, dižemo nove spomenike... Kada se mislimo probuditi?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;object height="320" width="400"&gt;&lt;param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/Cfri5tMXfc4&amp;amp;hl=en_US&amp;amp;fs=1"&gt;&lt;param name="allowFullScreen" value="true"&gt;&lt;param name="allowscriptaccess" value="always"&gt;&lt;embed src="http://www.youtube.com/v/Cfri5tMXfc4&amp;amp;hl=en_US&amp;amp;fs=1" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" height="320" width="400"&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Mislite da nije tako? Tko je kriv za trenutačnu krizu i recesiju? Banke i bankari, naravno. Njihova pohlepa i izdavanje loših kredita dovelo je do svega, zar ne? Da, ali koliko ljudi mora biti pohlepno da bi uopće pohlepa jednog bankara, jednog najobičnijeg pojedinca unutar ogromnog sustava došla do izražaja? Kome trebaju tri auta, kuća s bazenom, tri gostinjske sobe za goste koji dolaze jednom u tri godine... Često se priča i o velikom broju poginulih u prometu. Traže se odgovori i krivci i donose besmisleni propisi. Kako je moguće da postoji propis kojim se obvezuje da u vlastitom automobilu morate zavezati pojas!? Nije li to suludo!? Naravno, tu su i dobri propisi o ograničenju brzine i količine alkohola, ali sve to nekako i ne djeluje previše. Javljaju se i nove tehnologije, pa tako postoji ideja da se čitav prometni sustav digitalizira i stvore auti koji bi se vozili sami i jednostavno ne bi nikako mogli udariti u ništa zbog nekakvog velikog skupa senzora. Zvuči fantastično, zar ne? Je li ikome ikada palo na pamet da nitko nikada neće poginuti u prometu ako jednostavno ljudi budu vozili odgovornije? Sad vjerojatno zvučim kao suludi idealist, ali nitko ne može osporiti da je to tako. Možete smisliti stotine propisa i napraviti tisuće novih tehnologija, ali ako netko želi pijan sjesti za volan i voziti 200 km/h, tada će to i učiniti, budite u to sigurni. Možete ići u drugu krajnost, pa zabraniti sve aute brže od 150 km/h, ili čak zabraniti vožnju auta uopće. To bi svakako riješilo problem, ali da se uopće stvore uvjeti da se tako nešto učini, ljudi bi se morali korjenito promjeniti, tj. morali bi u potpunosti izgubiti i samu želju da voze brze i opasne aute, a tada takva zabrana ne bi čak bila ni potrebna. Shvaćate? Promjena uvijek dolazi od nas samih. Ima za to i primjer. Kod nas se već probalo zabraniti alkohol za volanom. Sjećate se famoznog zakona o 0 promila? Sjećate se kako je sve završilo? Ljudi takvu promjenu nisu htjeli i zakon nije imao nikakvog smisla niti učinka.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kao odgovor na sve što se događa oko nas stalno izmišljamo nove ideje i idole. I sada se to događa! Kriza je i svi upiru prstom tražeći krivce. Teorije o tajnim društvima i skupinama ljudi koji sjede negdje iza kulisa upravljajući svime nailaze na plodno tlo u takvim okolnostima. Možda je to zaista i istina, možda smo samo dio neke velike urote, ali to na kraju uopće nije bitno, jer to je nešto što je jednostavno tako kako je ukoliko i je istina. Rađaju se tako novi pokreti kao odgovor na mrski kapitalizam i sve što je prouzrokovao. Odjednom su taj kapitalizam i elita koja ga vodi krivi za svako zlo u svijetu. Krivi za ratove, za glad, za siromaštvo, za sve što ne valja i naravno da ćemo stvoriti novi pokret kao otpor našem "novom" neprijatelju kojega smo odjednom detektirali. Problem je jedino što smo mi stvorili takav kapitalizam, što se borimo protiv vlastitog izuma, protiv vlastite ideje koja, eto, nije ispala kako valja. A kako se borimo? Tako da stvaramo novu ideju i novi pokret, koji će ovoga puta biti kako treba, jer ipak smo ovaj put u knjigu napisali da će sve biti super. Jedino što još nismo učinili jest da postanemo svjesni kako smo sami krivi za svako zlo koje nam se upravo sada događa, kako smo sami krivi za sve što nam se ne sviđa u svijetu, ali za razvoj takve svijesti će valjda biti vremena u budućnosti, zar ne? Zato ćemo se sada zadržati na novim pokretima i idejama, to je ipak lakše. A što je s ljudima koji se možda ne slažu s nama? Budite ozbiljni, pa sasvim nam je jasno kako naš novi pokret ima sve odgovore i kako je naš novi put potpuno ispravan... Kada se uistinu mislimo probuditi? Svaki pokret je obična laž, svaka ideja je laž, ma kako god ju nazvali. Sve što nastaje iz sukoba i otpora prema nečemu je obična laž!&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Most people tell you they want to get out of kindergarten, but don’t believe them. Don’t believe them! All they want you to do is to mend their broken toys. 'Give me back my wife. Give me back my job. Give me back my money. Give me back my reputation, my success.' This is what they want; they want their toys replaced. That’s all. Even the best psychologist will tell you that, that people don’t really want to be cured. What they want is relief; a cure is painful."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Anthony de Mello&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Promjena uvijek dolazi kada ju ljudi zaista iskreno žele, bez obzira da li ona bila pozitivna ili negativna. Svaki sustav je odraz ljudi koji ga čine, a svi ljudi su nažalost uvjereni kako je njihov sustav najbolji. Mislite da je Marx htio da komunizam prouzroči milijune mrtvih i toliku patnju? Mislite da su Friedman ili Keynes željeli svijet pun socijalnih razlika i stalnih kriza? Mislite da su Muhamed ili Isus htjeli da se ljudi ubijaju zbog religije? Nije problem u njima i njihovim knjigama, već u ljudima koji se s njihovim idejama poistovjećuju i pretvaraju ih apsolutnu istinu, a ako se za nešto vrijedi žrtvovati onda je to istina, jer ona je uvijek ispravna. Ljudi ubijaju sebe i druge zbog nekakve istine, žrtvuju se zbog istine, pa čak i lažu zbog istine. Ukoliko smo zaista uvjereni da je nešto ispravno, tada smo sve spremni učiniti za to, a to uzrokuje neizrecivu patnju svima koji se s nama ne slažu, svima koji imaju neku svoju istinu. I što učiniti? Kako promjeniti svijet? &lt;a href="http://novisvijet.blogspot.com/2009/08/mozemo-li-mijenjati-ljude-i-svijet-oko.html"&gt;Nikako, ali možemo mijenjati sebe.&lt;/a&gt; Svijet koji imamo je sasvim OK, mi smo problem.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-1984767623798018994?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/1984767623798018994/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/07/da-li-smo-stvarno-spremni-za-ikakvu.html#comment-form' title='16 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/1984767623798018994'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/1984767623798018994'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/07/da-li-smo-stvarno-spremni-za-ikakvu.html' title='Da li smo stvarno spremni za ikakvu promjenu?'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/TDEiGoip_5I/AAAAAAAAA6g/Ie1mqaNvEfw/s72-c/pink_floyd_the_wall.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>16</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-7955725744966749007</id><published>2010-05-30T16:31:00.006+02:00</published><updated>2011-03-29T00:02:35.780+02:00</updated><title type='text'>Što je Zeitgeist pokret?</title><content type='html'>Većina čitatelja ovog bloga najvjerojatnije je upoznata s Zeitgeist pokretom i njegovim ciljevima, ali svejedno sam odlučio napraviti jednu malu opuštenu recenziju cijele stvari. Za početak krenimo s prva dva filma.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-weight: bold;"&gt;Zeitgeist, the movie &amp;amp; Zeitgeist: Addendum&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Radi se o dva dokumentarna filma koje, ukoliko još niste, morate pogledati. Filmovi je režirao Peter Joseph, besplatni su i dostupni svima na servisu &lt;span style="font-style: italic;"&gt;Google videos&lt;/span&gt;!&lt;br /&gt;Zeitgeist, the movie: &lt;a href="http://video.google.com/videoplay?docid=-594683847743189197#"&gt;http://video.google.com/videoplay?docid=-594683847743189197#&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;Zeitgeist: Addendum: &lt;a href="http://video.google.com/videoplay?docid=7065205277695921912#"&gt;http://video.google.com/videoplay?docid=7065205277695921912#&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prvi film podijeljen je na tri dijela. Prvi dio kritizira religiju, naročito kršćanstvo, te je kao takav zaradio najviše kritika i oko njega se stvorila najveća kontroverza. Osobno, smatram da se radi o jednom interesantnom pogledu na religiju općenito, ali ipak mislim da se u nekim stvarima malo pretjeralo. Govorim to zato što osobno znam neke ljude koji su se, najblaže rečeno, jako naljutili nakon prvih 10 minuta filma, pa su jednostavno odlučili bojkotirati sve, a to je velika šteta. Drugi dio je zaista zanimljivo složen, ali nažalost radi se o temi koja je već toliko izlizana da se vjerojatno ljudima već diže kosa na glavi od samog spomena, a to je 11. rujna i napad na WTC. Zanimala vas ta tema ili ne, ja osobno ne vjerujem da se ne može naći bolji osvrt na taj događaj. Treći dio prvog filma je ustvari neka vrst uvoda u drugi film i po meni tu priča ustvari tek počinje. Otvaraju se pitanja povezanosti ratova, ekonomskih kriza, banaka i visoke politike, te navode neki primjeri iz prošlosti. Sve se nastavlja u drugom filmu, koji je ustvari i pretvorio Zeitgeist u globalni pokret. &lt;span style="font-style: italic;"&gt;Zeitgeist: Addendum&lt;/span&gt; počinje s objašnjenjem nastajanja novca u državnom bankarskom sustavu, te tvrdnjom kako je čitav financijski sustav ustvari osmišljen kako bi se pomoću dugova kontroliralo čitavo društvo. Zvuči paranoično? Razmislite malo o današnjoj situaciji u našoj državi, ali i ostatku svijeta, pa tek onda stvorite zaključak. Nakon paljbe po financijskom sustavu i bankama, slijedi intervju se Johnom Perkinsom, gospodinom koji je u svojoj knjizi &lt;span style="font-style: italic;"&gt;Confessions of an Economic Hit Man&lt;/span&gt; objasnio pojam korporatokracije, te naveo slučajeve u kojima je osobno sudjelovao u pokušajima podmićivanja nekih vlada kako bi popuštale zahtjevima moćnih kompanija. Film nakon toga završava s Venus Projektom i po meni radi se o najboljoj priči ispričanoj u oba filma. Jacque Fresco, revolucionarni znanstvenik i futurist, daje nam svoju viziju modernog društva temeljenog na jednakosti i racionalnosti.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-weight: bold;"&gt;Što je dobro, a što ne?&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Koja bi bila generalna ocjena Zeitgeista? Svatko naravno ima svoje mišljenje, ali ja osobno dajem jednu visoku prolaznu ocjenu iz razloga što filmovi predstavljaju izvrsnu prvu stepenicu za početi kritički razmišljati o svijetu u kojem živimo (uostalom, nagrade na filmskim festivalima dovoljan su dokaz kvalitete filmova), ali naglašavam da to mora biti samo PRVA stepenica. Zašto? Kada sam prvi put pogledao filmove bio sam naprosto kompletno uvučen u čitavu priču, ali htio sam čuti i što "suprotna" strana ima za reći. Tako sam naišao na brojne kritike utemeljene na valjanim argumentima. Velik dio njih odnosi se na najkontroverzniji dio o religiji, pa sam čak i ja nakon istraživanja bio prisiljen priznati kako se radi samo o interesantnoj pričici, koja koliko ima osnove u povijesti i znanosti, toliko i nema. Dosta kritika upućeno je i prema ostalim dijelovima, a najkompletniju i najobjektivniju analizu oba filma možete pročitati na adresi: &lt;a href="http://conspiracyscience.com/articles/zeitgeist/"&gt;http://conspiracyscience.com/articles/zeitgeist/&lt;/a&gt; - zaista vrijedi pročitati jer je rad izuzetno objektivan i sveobuhvatan. Da li to sve pak znači da su filmovi obična laž? Nikako! I dalje sam spreman tvrditi kako se radi o dokumentarcima koji zaslužuju mjesto u TOP10 među svim filmovima koje sam ikad pogledao. Ipak, naglašavam kako bi svatko trebao nakon gledanja krenuti na ostale materijale slične tematike, a tu prije svega mislim na &lt;a href="http://www.thevenusproject.com/"&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;Venus Project&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;. Jednostavno, bilo bi šteta da čitav Pokret postane sam sebi svrhom i da se oko filmova počne stvarati neka vrst kulta, jer čisto sumnjam da je to ikada bio cilj autora.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;b&gt;Zeitgeist: Moving Forward&lt;/b&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Treći iz serije Zeitgeist filmova naslovljen je &lt;i&gt;Zeitgeist: Moving Forward&lt;/i&gt;. Kao što se iz naslova da zaključiti, radi se o filmu koji bi čitav pokret trebao dovesti na jednu novu razinu. Film možete besplatno pogledati na servisu &lt;i&gt;YouTube&lt;/i&gt;!&lt;br /&gt;Zeitgeist: Moving Forward: &lt;a href="http://www.youtube.com/watch?v=4Z9WVZddH9w"&gt;http://www.youtube.com/watch?v=4Z9WVZddH9w&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Film je podijeljen na četiri zasebna dijela. Prvi dio &lt;i&gt;Human Nature&lt;/i&gt; govori o načinima na koje društveno okruženje i kultura utječu na razvoj i oblikovanje ljudskog ponašanja. Drugi dio &lt;i&gt;Social Pathology&lt;/i&gt; govori o problemima s kojima se susreće moderna ekonomija. Spominju se John Locke i Adam Smith, tj. njihove teorije o privatnom vlasništvu i razvoju slobodnog tržišta, ali glavnina sadržaja se odnosi na moderne probleme poput ubrzanog planiranog zastarijevanja tehnologije, inflacije i dugova. Treći dio nazvan je &lt;i&gt;Project Earth&lt;/i&gt; i u njemu se objašnjava kako bi se najučinkovitije moglo upravljati svim resursima koje nam pruža planet Zemlja, koristeći pritom metode koje nudi Venus Project. Zadnji dio filma je &lt;i&gt;Rise&lt;/i&gt; (eng. ustanak). Sustav se raspada i treba ga zamijeniti novim, dolazi do općeg bunta, ljudi odbacuju stare ideje i prihvaćaju alternativu koju nude Zeitgest pokret i Venus Project. Tako završava &lt;i&gt;Moving Forward&lt;/i&gt;...&lt;br /&gt;Osobno smatram kako je &lt;i&gt;Zeitgeist: Moving Forward&lt;/i&gt; najbolji iz serije filmova. Za razliku od prva dva filma, u ovome je intervjuiran veći broj stručnjaka i znanstvenika. Kompleksnost tematike i predanost autora ka što boljoj obradi teme mogu se vidjeti i iz poprilično dugačkog trajanja filma koje iznosi preko 2 sata i 40 minuta. Nemojte da vas ovo obeshrabri, jer se zaista isplati izdvojiti vrijeme. Ipak, unatoč iznimnim pozitivnim pomacima, u nekim dijelovima i dalje se vidi podosta površan pristup tematici, što se prvenstveno odnosi na dio filma vezan za ekonomiju i implementaciju novih ideja. Također, zasmetao me i pomalo revolucionaran završetak. Naravno, za mene najsvijetlija točka ponovno je Venus Project, kao što je bio slučaj i u prva dva uratka. Ukratko, unatoč svim manama, &lt;i&gt;Moving Forward&lt;/i&gt; nastavlja priču o Zeitgeist pokretu i svakako bi se trebao naći u svačijoj kolekciji najdražih dokumentaraca. &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Sve u svemu, obavezno što prije pogledati filmove, a zatim se baciti online:&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.zeitgeist-pokret.com/"&gt;http://www.zeitgeist-pokret.com/&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://thezeitgeistmovement.com/"&gt;http://thezeitgeistmovement.com/&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.zeitgeistmovie.com/"&gt;http://www.zeitgeistmovie.com/&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.thevenusproject.com/"&gt;http://www.thevenusproject.com/&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.fbdthemovie.com/"&gt;http://www.fbdthemovie.com/&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://futureblog.net/wordpress/"&gt;http://futureblog.net/wordpress/&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.facebook.com/sharer.php" name="fb_share" type="button"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"If there's a group like Amish people, that want to live their own lifestyle – they don't want to live in our city – they want to live out in the country, with their own projects. We’ll put up the buildings for them, design the buildings for them, design the food production systems for them – if they want us to. But we don’t control them."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Jacque Fresco&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;* Napomena!&lt;br /&gt;Dio posvećen filmu &lt;i&gt;Zeitgeist: Moving Forward&lt;/i&gt; naknadno je pridodan članku.&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-7955725744966749007?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/7955725744966749007/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/05/sto-je-zeitgeist-pokret.html#comment-form' title='8 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/7955725744966749007'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/7955725744966749007'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/05/sto-je-zeitgeist-pokret.html' title='Što je Zeitgeist pokret?'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>8</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-2930511670257276203</id><published>2010-04-26T21:19:00.004+02:00</published><updated>2010-04-26T21:28:49.780+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Ekologija'/><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Energija'/><title type='text'>Solarni brod i solarni avion</title><content type='html'>Solarna energija je energija budućnosti. Postoji puno skeptika, ali činjenica je da malo što može nadmašiti Sunce kao izvor topline. Problem leži u prikupljanju te goleme količine energije bez koje niti sam život na našem planetu ne bi bio moguć. Pa opet, već danas postoje brojne inovacije koje dokazuju kako će jednog dana upravo Sunce biti nezamjenjivo kada se radi o proizvodnji energije, transportu, grijanju i općenito svemu što susrećemo u svakodnevnom životu. Slijedi dokaz kako je moguće dvije najpopularnije vrste prijevoza na velike udaljenosti u potpunosti prebaciti na solarni pogon. Sve je još uvijek u ranoj fazi, ali negdje treba i početi, zar ne?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Solarni brod&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;U njemačkom gradu Kielu porinut je PlanetSolar, do sada najveći solarni brod ikada izgrađen. Radi se o katamaranu dužine 40 metara čija je površina prekrivena "mrežom" od čak 38,000 fotonaponskih ćelija na površini 500 metara kvadratnih, koje mu omogućuju da bez ponovnog punjenja plovi 3 dana i 3 noći. Izgradnja je trajala 14 mjeseci, a cilj projekta je nakon završetka svih testiranja oploviti svijet, i to prosječnom brzinom od 7,5 čvorova (najveća moguća brzina koju brod može ostvariti je 15 čvorova).&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;object height="327" width="400"&gt;&lt;param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/3LowBO96rXM&amp;amp;hl=en_US&amp;amp;fs=1&amp;amp;rel=0&amp;amp;hd=1&amp;amp;border=1"&gt;&lt;param name="allowFullScreen" value="true"&gt;&lt;param name="allowscriptaccess" value="always"&gt;&lt;embed src="http://www.youtube.com/v/3LowBO96rXM&amp;amp;hl=en_US&amp;amp;fs=1&amp;amp;rel=0&amp;amp;hd=1&amp;amp;border=1" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" height="327" width="400"&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Brod je opremljen klasičnom tehnologijom dostupnom na tržištu, što dokazuje kako je već danas tehnologija obnovljivih izvora energije pouzdana i učinkovita. Sve u svemu, švicarski inžinjeri koji stoje iza cijelog projekta napravili su velik korak naprijed kada je u pitanju pomorski promet!&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Solarni avion&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Čini se da Švicarci imaju puno povjerenja kada je u pitanju solarna energija, jer je i solarni avion Solar Impulse djelo njihovih inžinjera, to jest tima koji je vodio Bertrand Piccard. Ovaj poznati pustolov već je 1999. obišao svijet u balonu, a sada isto namjerava učiniti i sa solarnim avionom.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;object height="248" width="400"&gt;&lt;param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/7CwIdIJm5o0&amp;amp;hl=en_US&amp;amp;fs=1&amp;amp;rel=0&amp;amp;color1=0x3a3a3a&amp;amp;color2=0x999999&amp;amp;hd=1&amp;amp;border=1"&gt;&lt;param name="allowFullScreen" value="true"&gt;&lt;param name="allowscriptaccess" value="always"&gt;&lt;embed src="http://www.youtube.com/v/7CwIdIJm5o0&amp;amp;hl=en_US&amp;amp;fs=1&amp;amp;rel=0&amp;amp;color1=0x3a3a3a&amp;amp;color2=0x999999&amp;amp;hd=1&amp;amp;border=1" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" height="248" width="400"&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prvi let trajao je 1 sat i 27 minuta, a postignuta je visina od 1,200 metara uz brzinu polijetanja od 45 km/h. Inače, krajnji cilj je dostići visinu od 8,500 metara uz prosječnu brzinu od 70 km/h (maksimalna planirana brzina aviona je 150 km/h), a put oko svijeta odvijao bi se u nekoliko etapa, s time da bi avion svaki put neprekidno proveo u zraku najviše 5 dana. Najveća prepreka ostvarenju ovog ambicioznog nauma je noćno letenje, ali vjeruje se kako će 12,000 fotonaponskih pločica na krilima dužine nešto više od 60 metara biti dostatno da se prikupi dovoljna količina solarne energije, čijom će potrošnjom upravljati napredan kompjuterski sustav. Inače, s obzirom na impresivne dimenzije, čitav avion je izrazito lagan i težina mu iznosi samo 1,600 kilograma, od čega najveći dio od 400 kilograma otpada na litij-polimerske baterije. Pošto je avionski promet danas jedan od najvećih zagađivača, možemo se nadati kako će uskoro i velike kompanije shvatiti da se dugoročno itekako isplati ulagati u istraživanja vezana uz učinkovitije iskorištavanje solarne energije.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: left;"&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The use of solar energy has not been opened up because the oil industry does not own the sun."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Ralph Nader&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-2930511670257276203?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/2930511670257276203/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/04/solarni-brod-i-solarni-avion.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/2930511670257276203'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/2930511670257276203'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/04/solarni-brod-i-solarni-avion.html' title='Solarni brod i solarni avion'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-1825308786933460168</id><published>2010-03-29T16:19:00.004+02:00</published><updated>2010-04-08T15:35:33.555+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Civilizacija'/><title type='text'>Glad... Zašto?</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/S7C5b0SCatI/AAAAAAAAA54/KFuxuKHb548/s1600/piramida-hrane.jpg"&gt;&lt;img style="float: left; margin: 0pt 10px 10px 0pt; cursor: pointer; width: 200px; height: 174px;" src="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/S7C5b0SCatI/AAAAAAAAA54/KFuxuKHb548/s200/piramida-hrane.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5454063036287576786" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Mnogo je pokazatelja po kojima smo mi, ljudi, kao civilizacija još jako primitivni. Vjerojatno najočitiji takav pokazatelj je problem gladi u svijetu. Kada ne bismo bili dovoljno tehnološki napredni da proizvedemo dovoljno hrane za cijelu populaciju, to bi nas svrstalo nisko na nekoj ljestvici civilizacijskog razvoja, ali bi, pretpostavljam, to bilo možda lakše za progutati, jer eto, jednostavno ne znamo, nemamo metoda, znanja, tehnologije i sl. Međutim što onda reći za sadašnju stvarnu situaciju u kojoj imamo znanje, tehnologiju, resurse, a velik broj ljudi je i dalje gladan? Kako uopće opisati razinu civilizacije u kojoj si ljudi međusobno uskraćuju hranu opravdavajući to  ekonomskim sustavom i doktrinama kao da su iste neki prirodni zakoni koji se ne mogu promijeniti? I koliko smo zaglibili u bespućima slobodnog tržišta da se ne možemo popeti na prvu stepenicu globalnog društvenog razvoja koja bi značila da smo barem osnovnu ljudsku potrebu – hranu (o pitkoj vodi drugom prilikom) – stavili iznad bilanci, profita, margina i ostalih nebuloza kojima smo sami sebe porobili?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Tražeći odgovore i potvrdu sumnji u besmislenost i bespotrebnost gladi u današnjem svijetu, naišao sam na zanimljivu knjigu: "World Hunger: 12 Myths", koja je originalno izdana 1986. godine, ali je imala nova izdanja i nakon toga. Na kraju članka je link na sažetak, a ukratko kaže slijedeće:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Na svijetu ima dovoljno hrane da svaki čovjek svakoga dana dobije 2kg (uključene žitarice, voće, povrće, sve). Problem je što si mnogi to ne mogu priuštiti.&lt;br /&gt;Priroda i prirodne katastrofe nisu krive za glad. Kada potres strese Haiti ili tsunami Aziju, pa nastanu humanitarne katastrofe, nije tome kriva priroda jer su ljudi i prije toga živjeli lišeni posjeda, u dužničkom ropstvu i radili za smiješan novac, a sada to samo izlazi na vidjelo. Prirodne katastrofe znače glad samo za siromašne.&lt;br /&gt;Kada zimi umiru beskućnici po gradovima, teško je za to kriviti hladnoću, a isto vrijedi i za glad. Krivac je ekonomski sustav koji ne pruža svima iste uvjete i društvo koje ekonomsku korist stavlja ispred zdrave pameti.&lt;br /&gt;Prenapučenost je problem u mnogim državama, ali ona nije uzrok gladi, već još jedna posljedica nejednakosti u društvu, društvu koje lišava ljude, a posebice siromašne žene, ekonomske perspektive i sigurnosti. Brzi rast stanovništva i glad obilježja su zemalja u kojima su posjed zemlje, posao, edukacija, zdravstvena skrb i mirovinsko osiguranje izvan dohvata većine ljudi.&lt;br /&gt;Borba protiv gladi ne uzrokuje onečišćenje okoliša. Većina onečišćenja pesticidima, deforestacije i slično djela su velikih korporacija koje svoje proizvode plasiraju u razvijenim zemljama. Uvođenje novih poljoprivrednih tehnologija u nerazvijene zemlje samo po sebi neće postići ništa u suzbijanju gladi jer višak proizvedene hrane neće imati tko kupiti. Obično je u zemljama koje su imale  poljoprivrednu reformu i uvele nove tehnologije rastao izvoz hrane, a broj gladnih je ostao isti ili se čak povećao.&lt;br /&gt;Veliki posjedi i farme nisu uvijek najbolje rješenje i nisu uvijek najproduktivniji. Redistribucija obradivih površina u mnogim bi slučajevima rezultirala povećanom proizvodnjom i direktnim smanjenjem broja gladnih. Studija Svjetske banke kaže da bi se u sjevero-istočnom Brazilu tim potezom povećala proizvodnja za 80%.&lt;br /&gt;Slobodno tržište kao čimbenik distribucije dobara može istrijebiti glad jedino kada je kupovna moć veoma disperzirana. Tu bi ključnu ulogu trebala imati država koja bi svojim mjerama putem poreza, kredita i zemljišnih reformi trebala disperzirati kupovnu moć prema siromašnima. Privatizacija i deregulacija tržišta sigurno nisu korak u tom smjeru. Promicanje slobodne trgovine kao rješenja za problem gladi potpuni je promašaj, ako je ikada netko i povjerovao u to. Veliki je broj primjera u kojima se glad u nekoj državi proširila nakon pristupanja NAFT-i, WTO-u i slično.&lt;br /&gt;Pogrešno je misliti da su gladni ljudi pasivni pa su zato gladni i siromašni. Kada netko nema hranu, preživljavanje iziskuje veliki napor. Da su siromašni uistinu pasivni, ne bi niti preživjeli. Po cijelom svijetu od zapatista u Meksiku do Landless People's Movementa u Južnoj Africi, gdjegod ljudi bespotrebno pate javljaju se pokreti za promjene. Ljudi će se nahraniti ako im se to dozvoli. Ne treba im pomagati, treba samo ukloniti prepreke koje im namećemo, počevši od MMF-a, pa nadalje.&lt;br /&gt;Međunarodna pomoć radi izravno protiv interesa gladnih, a u korist postojećih elita. Ako se stvarno želi pomoći neka se s tim novcem otplaćuju ogromni dugovi zemalja trećeg svijeta. Svi mi sretnici u razvijenijem dijelu svijeta ne profitiramo od stvaranja kaste izgladnjelih koji su spremni raditi za šaku riže dnevno.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ukratko, problem gladi u svijetu je stvaran. Oskudica hrane koja bi mogla biti jedini opravdani uzrok gladi – ne postoji.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Nenad Šarlija&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;Više na:&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.foodfirst.org/node/1480"&gt;http://www.foodfirst.org/node/1480&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.kontra-punkt.info/modules.php?op=modload&amp;amp;name=News&amp;amp;file=article&amp;amp;sid=54623&amp;amp;topic=69"&gt;http://www.kontra-punkt.info/modules.php?op=modload&amp;amp;name=News&amp;amp;file=article&amp;amp;sid=54623&amp;amp;topic=69&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"If you can't feed a hundred people, then just feed one."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Mother Teresa&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"A hungry man is not a free man."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Adlai E. Stevenson&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"It's really very simple, Governor. When people are hungry they die. So spare me your politics and tell me what you need and how you're going to get it to these people."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Bob Geldof&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The right time to eat is: for a rich man when he is hungry, for a poor man when he has something to eat."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Meksička&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-1825308786933460168?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/1825308786933460168/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/03/glad-zasto.html#comment-form' title='5 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/1825308786933460168'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/1825308786933460168'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/03/glad-zasto.html' title='Glad... Zašto?'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/S7C5b0SCatI/AAAAAAAAA54/KFuxuKHb548/s72-c/piramida-hrane.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>5</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-3284323649084331516</id><published>2010-03-20T14:31:00.003+01:00</published><updated>2010-04-06T22:59:38.365+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Energija'/><title type='text'>Desertec Industrial Initiative - Energija iz pustinja!</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/S6TOjVnbAFI/AAAAAAAAA5g/9XDgG8hde8s/s1600-h/desertec-projekt.jpg"&gt;&lt;img style="display: block; margin: 0px auto 10px; text-align: center; cursor: pointer; width: 400px; height: 262px;" src="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/S6TOjVnbAFI/AAAAAAAAA5g/9XDgG8hde8s/s400/desertec-projekt.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5450708555518378066" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;Desertec Industrial Initiative je konzorcij koji je pokrenuo projekt iskorištavanja solarne energije na pustinjskim područjima u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. Pilot projekt će se realizirati u Maroku, a kompletan plan sa tehničkim i financijskim zahtjevima biti će dovršen do 2012. godine. Prema planu projekt obuhvaća površinu od 17,000 kilometara kvadratnih u Sahari. Na toj površini sagradili bi se sustavi koncentrirane solarne energije, sustavi fotonaponskih ćelija i vjetroelektrane. Proizvedena električna energija prenosila bi se u Europu i afričke zemlje mrežom kablova pomoću HVDC tehnologije.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;HDVC je tehnologija prijenosa električne energije u istosmjernom obliku uz vrlo visok napon, čime se smanjuju gubici transporta, koji su inače vrlo visoki kod prijenosa konvencionalnim putem (višefazna izmjenična struja). Ovakav način prijenosa energije dopušta i korištenje podvodnih i podzemnih kablova na većim udaljenostima što je ekološki i estetski daleko prihvatljivije od nadzemnih dalekovoda.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Projekt bi 2050. godine opskrbljivao Europu sa 15% električne energije do kada bi se uložilo ukupno 400 milijardi eura, a proizvelo bi se energije u vrijednosti  2 bilijuna eura.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;U usporedbi sa klasičnim sustavima foto-ćelija, sustavi koncentrirane sunčeve energije koji će se koristiti u ovom projektu imaju brojne prednosti jer mogu sačuvati sunčevu toplinu koja se onda koristi u obliku pare za pokretanje klasične elektrane. Time se otklanja glavni nedostatak solarne energije – kontinuirana opskrba.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Spomenute tehnologije već su u primjeni na više lokacija, pa se u budućnosti može očekivati dodatno usavršavanje čime bi se dodatno smanjili troškovi tako proizvedene energije, iako je već sada ovako dobivena energija konkurentna onoj dobivenoj iz nuklearnih i elektrana na fosilna goriva.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Projekt za sada financiraju uglavnom EU subjekti. Iako je koncept zamišljen kao elektroenergetsko rješenje za regiju EUMENA (EU - Middle east - North Africa), primaran cilj je opskrba EU sa energijom. U budućnosti, ovaj projekt bi postao dio mreže obnovljivih izvora energije u cijeloj regiji. Iako se naglašavaju dobrobiti za zemlje Sjeverne Afrike (jeftina energija, korištenje topline za desalinizaciju, izvoz energije, radna mjesta, itd.) teško je oteti se dojmu da se Afrika neće previše usrećiti s ovim projektom, barem ne u mjeri u kojoj bi trebala. To daje na važnosti i kritikama ovog projekta koje se većinom tiču zategnutih političkih odnosa u trokutu EU – Sjeverna Afrika – Bliski Istok.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;U svakom slučaju, kako god bilo, smatram da je pozitivno što se pokreću projekti koji će imati energetski i ekološki utjecaj na području koje se prostire na tri kontinenta, čime se znatno povećavaju koraci koji se čine u prebacivanju na obnovljive izvore energije.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Nenad Šarlija&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"I have no doubt that we will be successful in harnessing the sun's energy... If sunbeams were weapons of war, we would have had solar energy centuries ago."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Sir George Porter&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-3284323649084331516?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/3284323649084331516/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/03/desertec-industrial-initiative-energija.html#comment-form' title='1 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/3284323649084331516'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/3284323649084331516'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/03/desertec-industrial-initiative-energija.html' title='Desertec Industrial Initiative - Energija iz pustinja!'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/S6TOjVnbAFI/AAAAAAAAA5g/9XDgG8hde8s/s72-c/desertec-projekt.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>1</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-70582117366670698</id><published>2010-03-15T01:58:00.006+01:00</published><updated>2010-04-06T22:59:52.132+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Ekonomija'/><title type='text'>Što ne valja s bankarskim sustavom?</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/S52H2a-6kXI/AAAAAAAAA5Y/FCXnQPUgcYM/s1600-h/pohlepa.jpg"&gt;&lt;img style="float: left; margin: 0pt 10px 10px 0pt; cursor: pointer; width: 200px; height: 134px;" src="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/S52H2a-6kXI/AAAAAAAAA5Y/FCXnQPUgcYM/s200/pohlepa.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5448660493214060914" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;U zadnje vrijeme se diljem weba pojavljuju filmovi i teorije o raznim bankarskim urotama i prijevarama. Neki od tih uradaka graniče s paranojom, ali neki su i dosta znanstveno utemeljeni, kao što je npr. Venus Project i nastojanje da se stvori svijet bez novca i financija. Da li je takav svijet moguć? Smatram da jest, ali u nekoj malo nam daljoj budućnosti. Ne radi se tu o nikakvoj utopiji, već o logičnom slijedu događaja. Tehnologija i znanost jednostavno će prije ili kasnije dovesti do toga da nam novac, banke, burze i slično neće biti potrebni. Ono na što se kao društvo moramo usredotočiti sada jesu banke i problemi proizašli iz načina na koji posluju.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;U čemu je problem?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Svi vidimo učinke krize i probleme koje je prouzrokovala u svakodnevnom životu, pa nema potrebe da previše ulazimo u detalje. E sada, pitanje je: Što je prouzrokovalo ovakvu situaciju? Nema sumnje da je problem u bankarskom i financijskom sustavu, bez obzira da li se radi o središnjim državnim bankama, poslovnim bankama, burzama ili brokerskim kućama. Ono teže pitanje je: Što učiniti da se problem riješi? Ili još bolje: Možemo li se riješiti banaka i ostalih financijskih institucija? Odgovor je potvrdan, jer se zaista možemo osloboditi i banaka i svih problema koji dolaze s njima. Problem je u provedbi takve reforme, to jest u metodama kojima bi se krenulo u takav složen projekt.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Gdje početi?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Anarhisti smatraju kako treba krenuti dizanjem revolucije. Prizori masa mladih kako molotovljevim koktelima gađaju policijske snage probijajući se od središta velikih banaka i slike uništenih poslovnica izgledaju zaista moćno na televizijskom ekranu. Ipak, epilog je na kraju uvijek isti - velik broj uhićenih i ozljeđenih, velika materijalna šteta, a moćni financijski aparat ionako svoje gubitke brzo nadoknadi, jer par razbijenih ureda dugoročno gledano uzburkava sustav jednako kao i kap kiše koja pada u ocean. Uostalom, što i da uspijemo preko noći uništiti čitav sustav? Pokušajmo se zamisliti i objektivno sagledati situaciju. Da li bi svijet poslije toga bio bolji? Da li bi se sve poboljšalo kao da smo mahnuli čarobnim štapićem? Kako bi život tekao dalje? Cilj napretka nije uništavati, već izgrađivati. Revolucije u većini slučajeva ne donesu ništa dobro, samo uništenje. Ključ je u evoluciji, a ne revoluciji.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Što nam znači novac?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Bankarski sustav nije loš sam po sebi, loš je način kojim se njime upravlja. Svi mi znamo koliko ovisimo o novcu. Znamo to kad idemo ujutro po kruh, kada odlazimo na bankomat, kada kupujemo preko interneta, kada vadimo kartice u trgovačkom centru, itd. Ne možemo samo tako odjednom uništiti nešto što se koristi i razvija već tisućama godina, pa makar i postojali određeni uvjeti da se to učini. To bi bila ludost. Ono što možemo jest promjeniti uloge u cijeloj priči. Zašto bi ljudi bili robovi novca i institucija koje su sami stvorili? Te institucije ne bi niti postojale da nije običnih ljudi, a novac je samo alat kojim se koristimo u svakodnevnom životu, kao npr. računalo. Da li vaše računalo upravlja vašim životom? Ne, pa zašto bi onda novac imao tu privilegiju? Novac je samo resurs kao i svaki drugi. Kao voda, nafta, drvo, kamen, itd. Jedina razlika je u tome što je većina ostalih resursa potrošna, dok novac možemo stvarati sami, a to uvelike olakšava raspolaganje ovim vitalnim resursom.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kako funkcioniraju banke?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Što je temelj bankarskog sustava? Temelj su depoziti. Građani u bankama drže svoje plaće i štednju, kompanije otvaraju svoje račune, država također drži svoj novac u bankama... Ukratko, sav novac je u bankama. Cilj je akumulirati što više sredstava kako bi se okrupnjen kapital mogao dalje plasirati u kredite, vrijednosne papire, fizičku imovinu i ostalo, te se kapital na taj način multiplicira. Naravno, plasman kapitala rezultira određenim profitom, bez obzira da li se radi o aktivnoj kamati koju banka prima na kredite ili o drugim oblicima dobiti od trgovine ili dividendi. Tu već možemo detektirati problem. Novac kojim banka raspolaže (možda je bolje reći manipulira) uopće ne pripada banci, ali joj zato pripada većina profita. Kome uopće idu svi ti krediti?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kako funkcioniraju krediti?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Banke si posuđuju novac međusobno, posuđuju ga državama, kompanijama, običnim građanima... I posuđuju ga više nego što ga imaju na raspolaganju. Poznata je činjenica kako bi se čitav bankarski sustav raspao kada bi svi odjednom pohrlili povući svoj novac iz banaka. Novca jednostavno ne bi bilo dovoljno, ali ga zato gotovo uvijek ima dovoljno za kreditiranje, pa na kraju dolazi do "pucanja balona", financijske krize i recesije, što nije čudno kada banke kontroliraju financiranje proizvodnje i financiranje kupovine. Želite izgraditi stambenu zgradu? Nemate novca? Dižete kredit za izgradnju. Ja želim kupiti stan u vašoj zgradi. Dižem kredit za kupovinu stana. Isto vrijedi za sve: brodove, aute, autoceste, dvorane, bolnice... Zatvoreni krug. Kraj dolazi jedino kada se iscrpe sve matematičke formule kojima banke stvaraju novac, a taj kraj zove se recesija i taj kraj proživljavamo danas. Naravno, ne govorimo o kraju sustava, već samo o kraju jednog makroekonomskog ciklusa. Bankari tada trče državama i traže pomoć jer bez njih nema novog uzlaznog ciklusa, tj. nove ekspanzije, a nakon što tu pomoć dobiju sve kreće ispočetka. Zašto je to tako?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kolika je moć banaka?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Činjenica je da su danas banke moćnije od država. Ustvari, radi se o najmoćnijim institucijama svijeta. Svi su danas nekome dužni, a sav dug vraća se na kraju do banaka. Znate li što je još u 19. stoljeću rekao Mayer Rothschild? "Dajte mi kontrolu nad novcem neke države i nije me briga tko donosi zakone." Teorija je veoma jednostavna: Ako ste nekome dužni, ne možete nikako biti uistinu slobodni, bez obzira da li ste običan tvornički radnik ili država od nekoliko milijuna stanovnika. Istina, zar ne? Kako je moguće da čitav svijet bude dužan nekolicini velikih banaka kojima upravlja šačica ljudi. Ne želim da se ovo pretvori u neku teoriju urote, jer ljudi koji su osmislili čitav sistem zaslužuju zbog svoje inteligencije i snalažljivosti maksimalno poštovanje, već samo želim ukazati na neke nelogičnosti. Sva bogatstva svijeta - svih država, kompanija i ljudi - nalaze se u bankama. Banke taj novac vraćaju na isto tržište s kojega je prikupljen i naplaćuju ga mnogo više nego nego što je za njega plaćeno (aktivna vs. pasivna kamata). Istina, malo sam to pojednostavio, ali u osnovi je tako. Kome je ustvari dužan cijeli svijet? Kako netko tko upravlja mojim novcem može biti moj gospodar?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Što znači biti dužan?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kako neka država može računati na normalan dugoročni razvoj ako stalno ovisi o nečijem novcu, tj. stalno je dužna nekome? Kako možemo sami odrediti koliko ćemo uložiti u zdravstvo, socijalu, obrazovanje i ostala strateška područja ako nam pola proračuna ovisi o raznim pozajmicama koje su prikupljene iz cijele sile komercijalnih privatnih banaka? Kako neko društvo može napredovati, bilo gospodarski ili kulturno, ako stalno živi pod pritiskom duga?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kako raspolagati novcem?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Očito je da problem nije u postojanju samog bankarskog sustava. U bankama se stvaraju uvijeti za raspolaganje novcem, to jest za investiranje novca tamo gdje je potreban. Problem je u činjenici da je čitav sustav izrazito komercijalan, tj. o raspolaganju novcem odlučuje se na temelju interesa i profita, a ne potreba. Zamislite da se sve odvija na temelju nekakvog šireg javnog interesa, na temelju onoga što je zaista dugoročno potrebno društvu, tj. ljudima od kojih potječu depoziti bez kojih banke ne bi mogle niti postojati. Da li je isplativije investirati u razvoj novih izvora energije ili u nove naftne bušotine? Gledano dugoročno sa strane društva, svakako bi nam dobro došla velika istraživanja nekih alternativnih izvora energije, npr. geotermalnih, ali gledano sa strane profita puno je isplativije financirati izgradnju nove naftne bušotine.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kako kontrolirati novac?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Države moraju biti iznad banaka. Čitavi narodi ne mogu biti dužni bankama. Puno aktivniju ulogu trebale bi imati središnje banke koje bi u potpunosti trebale kontrolirati novac kao resurs. Nije uopće jednostavno i treba osmisliti čitav novi model upravljanja kako bi se ostvarilo, ali teorija od koje sve polazi je više nego jednostavna: Svi ovisimo jedni o drugima i dijelimo svijet u kojem živimo. Utopija? Ne, nego istina. Zamislite to ovako: Banke postaju samo činovničke institucije u kojima se novac akumulira i uz male naknade raspoređuje gdje je potreban. Za takvo nešto treba prvo novcu vratiti ono materijalno uporište koje je nekada imao u zlatu. Danas to naravno ne bi bilo zlato, već proizvodnja. U teoriji to i jest tako, ali stvari nisu tako jednostavne, a to se najbolje vidi sada u krizi, &lt;a href="http://novisvijet.blogspot.com/2009/12/sto-se-nije-promjenilo-u-krizi.html"&gt;o čemu je dosta već i napisano&lt;/a&gt;. Kako je moguće da imamo sve uvjete za proizvodnju kao i prije tri godine, ali odjednom je ljudima sve nedostupno zbog nedostatka novca? Dapače, tehnološke mogućnosti su vjerojatno i napredovale, ali nitko ne može uživati u novim proizvodima. Auti stoje parkirani u salonima, televizori na policama, gradovi su prepuni praznih kuća i stanova, a beskućnici istovremeno spavaju po cesti. Problem očito nije u nedostatku "stvarnih" resursa kao što su materijali i znanje da ih se pretvara u proizvode, već u nemogućnosti ovakvog bankarskog sustava da sve to "matematički" financira. Zato nam trebaju središnje banke kao apsolutni vladari nad novcem, kao institucije u kojima se na temelju proizvodnje i potreba točno određuje količina novca potrebna za normalno funkcioniranje društva.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Koja je uloga tržišta?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Najjednostavnije rečeno: Novac se mora maknuti sa tržišta! Danas imamo banke koje novac plasiraju na tržištu tamo gdje im to najviše odgovara. Kako netko može na tržištu nuditi nešto što mu uopće ne pripada? Kako se na tržištu može nuditi proizvod koji to uopće nije? Zamislite da vam netko pokuša prodati zrak. Koliko biste bili spremni platiti? Na tržištu je mjesto samo robama i uslugama u koje su uloženi rad i znanje raznih poduzetnika i inovatora. Novac to jednostavno nije. Novac je samo instrument kojim si olakšavamo da nečemu odredimo vrijednost, a ne mehanizam kojim se stvaraju dugovi i krize, kao što je slučaj danas.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kako sve to postići?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Albert Einstein: "Ne možemo riješiti probleme koristeći isti način razmišljanja koji ih je prouzrokovao."&lt;br /&gt;Jiddu Krishnamurti: "Ukoliko zaista možemo razumjeti u čemu je problem, tada će odgovor proizaći iz toga, jer odgovor nije odvojen od problema."&lt;br /&gt;Problem je u bankama i postojećem financijskom sustavu. Zašto se onda svim silama trudimo održati ono što je dovelo do neizdržive situacije u kojoj se danas nalazi gotovo cijeli svijet? Tu uopće više nije riječ o uništavanju banaka i srodnih financijskih institucija. Banke su same odgovorne za stanje u kojem se nalaze i sve što je potrebno jest pustiti ih da propadnu. Kada netko loše obavlja svoj posao najčešće dobiva otkaz. Zašto bi se s bankama postupalo drugačije? Zato što su previše bitne za normalno funkcioniranje društva? Baš zato bi trebalo biti još oštriji! Postojeći sustav je zakazao i treba ga jednostavno zamjeniti učinkovitijim koji će jamčiti da više nikada neće doći do ovakvih kriza, a ne nastaviti s istom politikom kao i do sada, politikom koja će, a to se može reći sa gotovo apsolutnom sigurnošću, opet kroz nekoliko desetljeća dovesti do nove velike krize. Činjenica da su makroekonomski ciklusi rasta i recesije najnormalnije pojave u današnjoj ekonomiji nije signal da to trebamo prihvatiti, već da nešto trebamo promjeniti.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"It is well enough that people of the nation do not understand our banking  and monetary system, for if they did, I believe there would be a revolution before tomorrow morning."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Henry Ford&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The modern banking system manufactures money out of nothing. The process is perhaps the most astounding piece of sleight-of-hand that was ever invented. Banking was conceived in inequity and born in sin... But if you want to continue to be slaves of the bankers and pay the cost of your own slavery, then let the bankers continue to create money and control credit."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Josiah Charles Stamp&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-70582117366670698?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/70582117366670698/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/03/sto-ne-valja-s-bankarskim-sustavom.html#comment-form' title='6 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/70582117366670698'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/70582117366670698'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/03/sto-ne-valja-s-bankarskim-sustavom.html' title='Što ne valja s bankarskim sustavom?'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/S52H2a-6kXI/AAAAAAAAA5Y/FCXnQPUgcYM/s72-c/pohlepa.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>6</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-2337586483282125308</id><published>2010-03-07T19:25:00.002+01:00</published><updated>2010-04-06T22:56:16.767+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Obrazovanje'/><title type='text'>Kakvo obrazovanje želimo?</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/S5Pv098ZAvI/AAAAAAAAA5A/lxZkTLsNq7E/s1600-h/obrazovanje.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 132px;" src="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/S5Pv098ZAvI/AAAAAAAAA5A/lxZkTLsNq7E/s200/obrazovanje.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5445960067681157874" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Nedavno sam na HRT2 gledao prijenos sjednice Sabora. Tema je bila obrazovni sustav, a pričalo se o svemu, od udžbenika do programa, pa čak i o školskim torbama. Ta rasprava na kraju završava glasanjem i donošenjem određenih propisa i zakona. Ti propisi i zakoni zatim se primjenjuju u praksi i dobijemo obrazovni sustav koji odgaja čitave generacije Hrvata. To je sistem po kojem funkcionira sve. A sad, pogledajmo što dobijemo kada sve to pojednostavimo. Imamo preko 150 zastupnika u Saboru, od kojih dobar postotak ne dolazi na rasprave, ali to je neka druga tema, i oni odlučuju o sudbini cijele zemlje, barem ja to tako vidim pošto smatram kako sudbina svake zemlje leži u rukama djece. Tko su ti ljudi?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;To su tzv. "profesionalni političari" i pripadnici političkih stranaka koje se redovito bore za prevlast. Ukratko, to su ljudi koji ne znaju gotovo ništa o obrazovanju, dječjoj psihologiji, pedagogiji i ostalim stvarima koje bi trebale biti važne kada se planira budućnost jedne nacije. E, ali zato pokazuju zavidno znanje kada se priča o tome koja nakladnička kuća izdaje koji udžbenik i kako se netko mogao usuditi dati posao jednoj ako ga može eventualno dobiti i ova druga. Naravno, onda se povlače i teme koliko točno "poticaja" može neki nakladnik dati određenom ravnatelju ili profesoru, a da to ne bude previše korumpirano, koliko nam točno različitih vrsta udžbenika iz matematike treba i da li je u redu da roditelji formiraju savjete i sami odlučuju po kojim će im knjigama djeca učiti gradivo!?! Da, upravo zato smo i izgradili toliko škola i zaposlili toliko profesora, da bi roditelji sami rekli što im paše za djecu, a moramo i crkvu pitati o tome da li je u redu da djete od 13-14 godina zna što je to kondom i da li mu smijemo objasniti kako ga roda nije ubacila kroz dimnjak.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Situacija je u suštini jednostavna. Imamo nekoliko nakladnika koji rade par udžbenika i određeni financijski kolač koji moraju podijeliti među sobom. Zapeo sam toliko za udžbenike jer je to ono o čemu se pričalo gotovo sat vremena koliko sam gledao raspravu, a nakon toga sam jednostavno morao promjeniti program. Kako to da se uza sve službenike i ministarstva još uvijek događa da imamo po nekoliko udžbenika za isti predmet koji u suštini sadrže isti sadržaj? Da li je to samo meni mrvicu apsurdno? I kako to da se gledajući TV stvara dojam kako su jedini problemi našeg obrazovnog sustava u udžbenicima, vjeronauku i spolnom odgoju? Kada bi to zaista bilo tako, hrvatsko obrazovanje vjerojatno bi bilo u samom svjetskom vrhu!&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Problemi su puno dublji... Krenimo prvo s ocjenjivanjem. Djecu koja su sa 6-7 godina tek počela razvijati određen karakter počinje se indirektno svrstavati u nekakve grupe. Oni koji dobiju 5 su jako pametni, a oni koji dobiju 2 ili 3 eto baš i nisu!? Nije li isključivi cilj obrazovanja djecu nešto naučiti? Da li je znanje za 2 dovoljno kako bi se kvalitetno uspjelo u životu? Ako je, zašto onda uopće imamo ocjene do 5? Nije li cilj promovirati zajedništvo i razvijati neko logičko razmišljanje na razini kolektiva? Možda razmišljam malo utopistički, ali nije mi jasno čemu se djecu mora neizravno djeliti po nekakvoj pameti ili gluposti. Zadatak obrazovnog sustava trebao bi biti da se svu djecu nauči svemu što je potrebno da razviju samostalno razmišljanje temeljeno na ispravnim vrijednostima. Naravno da će uvijek biti onih koji će biti urođeno inteligentniji i sposobniji, ali takve treba uklopiti u kolektiv jednako kao i one koji su možda ispodprosječno sposobni. Mehanizmi za poticanje i razvoj nečijih viših sposobnosti ili pomaganje onima koji zaostaju trebaju biti osmišljeni individualno, ali ono osnovno potrebno za obrazovanje treba uvijek biti isto za sve, bez podijela na prosijek od 1 do 5. To što netko padne razred sigurno mu neće pomoći da se kroz ostatak života osjeća uspješnije, a neće ga niti pretvoriti u korisnijeg člana društva.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Dalje, kakve su metode kojima se uči djecu. Što nekome vrijedi da zna čitav niz besmislenih podataka ako ih u praksi ne može niti zamisliti. Dok je prethodni odlomak bio usmjeren prvenstveno na osnovno obrazovanje, ovo je puno bitnije za srednje obrazovanje. Kao netko sa završenom elektro-tehničkom školom možda i najbolje znam o čemu govorim. U ovom trenutku mogao bih vam nabrojati preko stotinu različitih spojeva, elektro-motora i raznih uređaja, ali ne bih vam mogao reći ništa, ali zaista gotovo ništa, o načinima na koje ih možemo iskoristiti. U biti, čisto sumnjam da bih ijedan od tih spojeva mogao prepoznati u stvarnosti. Razlog je jednostavan - nisam ih nikada ni vidio. Manjak prakse je velik problem kada se pokušavate obrazovati u nekoj konkretnoj struci, pogotovo tehnološki orjentiranoj.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Profesori. Ima svakakvih profesora, dobrih i loših, jednako kao što vrijedi općenito za ljude. Ovdje ne bih ulazio u to već želim generalno reći kako se zanimanje profesor kod nas jako malo poštuje. To se prvenstveno odnosi na osnovnoškolske i srednjoškolske profesore, oni fakultetski su sasvim druga priča. Plaće su nedovoljne, radni uvjeti loši, a i sredstva za sam rad nedostatna. Ljudi od kojih se očekuje da svojim direktnim radom oblikuju budućnost zemlje trebali bi po meni imati izuzetno visok status u društvu. Možda griješim, ali čini mi se da to kod nas nije tako.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Opremljenost obrazovnih ustanova je također jedan izuzetno bitan faktor. došli smo u 21. stoljeće i tehnologija napreduje jako brzo. Najučinkovitiji način da se prati razvoj novih tehnologija je preko interneta, a da ne govorim da je internet najveći izvor svih mogućih informacija na svijetu. U jednom od prijašnjih postova pisao sam o tome kako moj mali susjed na informatici više koristi olovku i bilježnicu nego tipkovnicu i miš. To je nedopustivo. Dijete koje već tri ili četiri godine ima informatiku kao obavezan predmet mora se znati služiti svim osnovnim funkcijama kompjutera i interneta. Moj mali susjed nažalost ne zna sam ni igricu instalirat. Još tužnije je što su im učionice navodno dosta dobro opremljene. Tu se nadovezujem na prethodni odlomak, jer sva oprema svijeta nije dovoljna ako profesoru nitko nije objasnio što da s njom radi, a očito je tu problem upravo s profesorom, bez obzira da li je direktno njegova krivica, to jest ne da mu se, ili ga jednostavno nisu obučili da radi svoj posao najbolje što može.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;A visoko obrazovanje? To je priča za sebe. To je ustvari priča koja sve navedeno u prethodnim odlomcima sjedinjuje u jedan veliki problem. Profesori su najblaže rečeno prosječni, čast izuzecima, opremljenost nikakva, barem koliko sam ja upoznat, a metode učenja i predavanja svode se na nabrajanje knjiga i informacija koje najčešće nemaju nikakvu primjenu u stvarnom svijetu. Praksa ne postoji, osim kao pet slova u indeksu. Naravno, sve se tu razlikuje od fakulteta do fakulteta, ali čini mi se da generalna ocjena nije prolazna. O plaćanju faksa nećemo sad reći ni riječ, to je tema za zaseban članak.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ovo su samo neki od problema. Nismo se ni dotakli nekih bitnih stvari kao što su sport u školama, općenito nekakva odgojna funkcija, koja je danas dosta bitna zbog velike zaposlenosti roditelja, nismo ništa rekli ni o projektu državne mature, koji mi je sve manje jasan što više slušam o njemu, a slušam o njemu već barem 3 godine. Ipak, postoji nešto s čime možemo biti sretni: imamo mnogo udžbenika udžbenika od više nakladnika, koji svake godine izlaze u novim šarenim bojama! Ne znam koliko se toga u godinu dana može promjeniti u uzbudljivom svijetu osnova fizike ili matematike, ali svakako je bitno da se barem u zbirkama zadataka promjene brojevi, pa makar to roditelje koštalo pola kućnog budžeta. Nakladnička industrija ipak je jedan od temelja hrvatskog gospodarstva. Znaju to i političari u hrvatskom saboru, šteta što ne znaju barem toliko i o obrazovanju. Ova tema je prekomplicirana da bi stala u jedan mali članak, pa izvinite ako sam nešto propustio ili možda previše općenito izložio. Uskoro ćemo nastaviti s ovom temom, jer smatram da ako će se ikada ostvariti nekakav "novi svijet" i provesti "ideje za redizajn civilizacije" kako stoji u naslovu bloga moramo prvo pružiti najvišu kvalitetu obrazovanja svakom djetetu na svijetu, a ne vjerujem da će to ikada biti moguće dokle god o tim pitanjima odlučuju nekompetentni ljudi koje vode neki sasvim drugi interesi.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"An education isn't how much you have committed to memory, or even how much you know. It's being able to differentiate between what you know and what you don't."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Anatole France&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Education is a better safeguard of liberty than a standing army."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Edward Everett&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Education is a social process. Education is growth. Education is, not a preparation for life; education is life itself."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;John Dewey&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Education has produced a vast population able to read but unable to distinguish what is worth reading."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;G. M. Trevelyan&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-2337586483282125308?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/2337586483282125308/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/03/kakvo-obrazovanje-zelimo.html#comment-form' title='5 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/2337586483282125308'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/2337586483282125308'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2010/03/kakvo-obrazovanje-zelimo.html' title='Kakvo obrazovanje želimo?'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/S5Pv098ZAvI/AAAAAAAAA5A/lxZkTLsNq7E/s72-c/obrazovanje.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>5</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-7652584294634228086</id><published>2009-12-01T15:28:00.004+01:00</published><updated>2010-04-06T23:00:19.370+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Ekonomija'/><title type='text'>Što se nije promjenilo u krizi?</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SxUpRBjUwFI/AAAAAAAAA4I/LwWU8cmMkZc/s1600/tehnologija-znanost.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0px auto 10px; display: block; text-align: center; cursor: pointer; width: 400px; height: 170px;" src="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SxUpRBjUwFI/AAAAAAAAA4I/LwWU8cmMkZc/s400/tehnologija-znanost.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5410275899806629970" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;Financkijska kriza i recesija tresu svijetom gotovo dvije godine i ne nazire im se kraj. Svaki dan u novinama čitamo o krizi, slušamo o njoj, gledamo "potresna" izvješća iz cijelog svijeta, zasipaju nas raznim informacijama na internetu, a neki čak i iskorištavaju krizu kako bi složili mudre izreke i dosjetljive reklame u promidžbene svrhe. Sve u svemu, čini nam se kako je kriza postala sasvim normalno stanje, nešto s čime se moramo pomiriti i čekati da prođe, bez ikakve organizirane inicijative koja bi prozvala odgovorne, pronašla uzroke krize i pobrinula se da do istih problema nikada više ne dođe. Sve što nam pružaju su objašnjenja o tome kako svijet nikada više neće biti isti, kako se sve promjenilo i kako se svi moramo naučiti živjeti drugačije i prilagoditi promjenama. A što se nije promjenilo? Što je danas u krizi još uvijek isto kao i prije?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Svakako, promjenilo se mnogo toga i to treba uzeti u obzir, a promjenili su se uglavnom uvjeti kreditiranja, burzovni indeksi, menadžerski bonusi, cijene pojedinih proizvoda, itd. Ipak, po meni je bitnije razmišljati o onome što još uvijek imamo, što nam može pomoći da izgradimo bolju budućnost. Jeste li se ikada zapitali od kuda dolaze sve te stvari u kojima svakodnevno uživamo i uzimamo ih zdravo za gotovo? Od kuda dolaze automobili, kuće, stanovi, TV uređaji, računala, namještaj, prehrambeni proizvodi, odjeća, cigarete, mobiteli, lijekovi, bijela tehnika... Netko ih proizvodi, naravno. Postoje tvornice, farme, polja, građevinski strojevi, pilane, tekstilne radnje i čitav niz pojedinaca koji organizirani u kompanije i obrte vode računa o proizvodnji svih dobara potrebnih za svakodnevni život.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Što je važnije za svijet u kojem živimo? Da li su to banke i burze, ili pak tehnologija, industrija, znanost i tvornice? Ukoliko se pažljivo razmotri trenutačna situacija shvaća se da postoji mnogo apsurda vezanih uz trenutnu krizu. Ljudi trebaju stanove i automobile, a radnici u građevini i autoindutriji ostaju bez posla. Ljudi moraju jesti, a sve se više štedi i na hrani, pa samim time i proizvodnja određenih prehrambenih proizvoda trpi. I dalje je potrebno terete i ljude prevoziti preko velikih udaljenosti, a autoprijevoznici, brodari i avionske kompanije teško su pogođeni krizom. Ljudima treba sve što im je trebalo i prije, bila to odjeća, novo računalo ili popodnevna kava, a opet smo svjedoci sve većeg broja ozkaza u trgovini i zatvaranja velikih trgovačkih centara. Što ne valja?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Trenutačna kriza nije rezultat gubitka ljudske sposobnosti za proizvodnjom i inovacijama, već gubitka sposobnosti financijskog sustava da se prilagođava novonastalim i sve bržim promjenama u znanosti i tehnologiji. A što je u svojoj suštini financijski, to jest bankarski sustav? To je niz međusobno povezanih i međuovisnih institucija čije se poslovanje temelji na matematičkim modelima, i to ne baš previše kompliciranim matematičkim modelima, o čemu je već bilo riječi ranije. Potpuno je nelogično kako &lt;a href="http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/propast-monetaristickog-sistema.html"&gt;propast takvog financijskog sustava&lt;/a&gt;, koji u usporedbi s drugim sustavima, kao što su na primjer poljoprivreda ili autoindustrija, i ne igra toliko važnu ulogu u našim svakodnevnim životima, to jest u praktičnim stvarima koje su nam potrebne, može prouzročiti toliko problema i dovesti do propasti čitavih nacija. Stvara se dojam kako je sposobnost nekog bankara da stvori novac važnija od sposobnosti kompleksnih industrijskih i znanstvenih sustava čiji razvoj traje koliko je stara sama ljudska rasa, a trajat će i dalje, da stvaraju tehnički napredne i znanstveno složene izume kao što su zrakoplovi, automobili i lijekovi. Zaista, čega biste se radije odrekli da morate izabrati - banke ili bolnice? Ovakva nelogičnost očiti je znak pogreške koja je urođena u globalni ekonomski sustav i predstavlja konstantnu prijetnju njegovom neometanom razvoju, a samim time i razvoju društva u cijelini.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Valja imati na umu da ova globalna recesija nije prva s kojom se svijet susreo i da, unatoč lekcijama iz Velike Depresije 30-ih godina 20. stoljeća, nije nikako mogla biti izbjegnuta u okvirima unutar kojih su vođeni moderni financijski sustav i monetarna politika. To je signal koji nam govori kako problem postoji unutar samog sustava i da se do riješenja ne može doći klasičnim metodama koje su karakteristične za sam sustav, već temeljitom promjenom, to jest stvaranjem novog globalnog okruženja na temeljima postojećeg, svojevrsnom evolucijom kakva se svaki dan događa u našem prirodnom i znanstvenom okruženju, a ne nastavkom promašene politike, anarhijom i pokretanjem novih revolucija.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The Chinese use two brush strokes to write the word 'crisis'. One brush stroke stands for danger; the other for opportunity. In a crisis, be aware of the danger-but recognize the opportunity."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;John F. Kennedy&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"In a time of crisis we all have the potential to morph up to a new level and do things we never thought possible."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Stuart Wilde&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-7652584294634228086?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/7652584294634228086/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/12/sto-se-nije-promjenilo-u-krizi.html#comment-form' title='4 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/7652584294634228086'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/7652584294634228086'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/12/sto-se-nije-promjenilo-u-krizi.html' title='Što se nije promjenilo u krizi?'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SxUpRBjUwFI/AAAAAAAAA4I/LwWU8cmMkZc/s72-c/tehnologija-znanost.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>4</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-8984335129508921139</id><published>2009-10-01T10:38:00.005+02:00</published><updated>2010-04-06T22:51:48.191+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Religija'/><title type='text'>Vjera, religije i Bogovi</title><content type='html'>&lt;span style="font-style: italic;"&gt;Eskimo: "If I did not know about God and sin, would I go to hell?" &lt;/span&gt; &lt;span style="font-style: italic;"&gt;&lt;br /&gt;Priest: "No, not if you did not know." &lt;/span&gt; &lt;span style="font-style: italic;"&gt;&lt;br /&gt;Eskimo: "Then why did you tell me?"&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Annie Dillard&lt;br /&gt;&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SsRrpCDUpJI/AAAAAAAAA2U/fTTv1cmwvzU/s1600-h/religions_earth.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0px auto 10px; display: block; text-align: center; cursor: pointer; width: 400px; height: 384px;" src="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SsRrpCDUpJI/AAAAAAAAA2U/fTTv1cmwvzU/s400/religions_earth.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5387549406911571090" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Je li pomoću religije moguće pronaći Boga? Je li samo naša vjera dovoljna da se približimo nečemu toliko savršenomu i običnom smrtniku neshvatljivomu kao što je sama ideja o Bogu? Svakodnevni odlasci na misu, pričesti, ispovjedi, razgovori sa svećenicima, imamima, rabinima, prorocima, guruima, posjete sinagogama, crkvama, džamijama... Je li to dovoljno da se nađemo u Božjoj milosti?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Postoji nešto zajedničko svemu što sam nabrojao gore, a i općenito svemu što inače vežemo uz pojam religije - to su sve svjetovne stvari, materijalni pojmovi proizašli iz ljudske misli i kao takvi jednostavno predstavljaju manifestaciju naših osjećaja i želja. Želimo li nadu? Religija nudi nadu u bolje sutra. Želimo li ljubav? Religija nudi bezgraničnu ljubav. Želimo li vječni život? Religija, naravno, nudi i vječni život. Je li osnovna zamisao ideje o Bogu bila stvoriti organizirane religije i pretvoriti ih u institucije bazirane na materijalnim stvarima i ljudskim željama, toliko odvojenima od samog Boga i stvarne duhovnosti? Svi proroci i stvarni duhovni vođe koji su se pojavljivali kroz povijest zagovarali su ideju vjere pojedinca i konstantnog rada na samome sebi kao čovjeku kako bi se postiglo jedinstvo s Bogom. Na svijetu se stvorilo stotine različitih religija jer su ljudi jednostavno pod utjecajem različitih okolnosti i povjesnog razvoja drugačije manifestirali svoju vjeru. Čemu ta potreba stvaranja opipljivog i materijalnog kako bi se opisalo nešto neopisivo?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Nitko nam ne može približiti Boga ukoliko to nismo spremni učiniti sami. Ne postoji čovjek koji može biti obrazovan u nekakvom fakultetu i dobiti profesionalno zanimanje Božjeg predstavnika na Zemlji, bez obzira o kojoj se religiji radilo. Onoga trenutka kada se ideja o nečemu neopisivo savršenom kao što bi trebao biti Bog pretvori u nešto toliko nesavršeno kao što je institucija religije koja postoji u našem materijalnom svijetu, prestaje svaka potraga čovjeka za Bogom i počinje sljedbeništvo kakvo postoji između ovaca i pastira. Ljudi koji zastupaju institucije religije moraju prvenstveno održavati te institucije na životu, što znači da su iznimno ranjivi u materijalnom svijetu u kojem te institucije djeluju. Tada se u priču upliću politika, novac, korupcija i beskonačna potraga za moći. Kako bi se utjecaj jedne takve institucije u društvu održavao potrebno je stalno biti prisutan u medijima i zastupati interese građana koji se deklariraju kao vjernici, to jest sljedbenici određene religije. To je sasvim logično jer se moć i sposobnost bilo koje institucije da prikuplja imovinu, stvara politički utjecaj i održava materijalni status temelji na sposobnosti te institucija da prikuplja i zadržava sljedbenike. To je tako kod svake političke stranke i društvenog pokreta, a tako je i kod svake religije. Onog trenutka kada neka društvena institucija, pa tako i religijska, prestane ići niz dlaku narodu i počne gubiti svoje sljedbenike, tada se gubi svaki smisao njezinog postojanja, a samim time se gubi i mogućnost njezinog materijalnog održavanja. Stoga religijske institucije uvijek nastoje biti prisutne u svakodnevnom životu na područjima gdje im nikako nije mjesto te se trude predstaviti se kao vrhovni predstavnici naroda i svega što narod želi, često pritom ne vodeći previše računa da li je ono što narod želi u ikakvom skladu s bilo kakvim moralnim načelima, pa čak i s temeljnim smjernicama same religije.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Da li se takvo ponašanje može nazvati istinskom vjerom u Boga i širenjem božanskih ideja o ljubavi i miru, ili se tu radi o najobičnijem populizmu i podilaženju masi? Je li želja većine među mnogim pojedincima dovoljna da se pridobije i podrška religijske institucije? Je li financijska injekcija od strane političkih institucija dovoljna da se pridobije tišina ili glas religijske institucije? Odgovore na ova pitanja pronađite sami i zapitajte se da li je institucija koja prije svega održava samu sebe i predstavlja manifestaciju strasti koja se nagomilava među narodom, bez obzira da li se tu radi o pozitivnim ili negativnim osjećajima, te podilazi političkim interesima kako bi obranila svoje i učvrstila svoj materijalni status i politički položaj vrijedna toga da se predstavlja kao produžena ruka Boga na Zemlji? Čije interese zastupa jedna takva institucija i da li ona prvenstveno zastupa Boga i vjeru u Boga ili je prvenstveno okrenuta materijalnom?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;U ovom članku postavljeno je mnogo pitanja bez odgovora i na tome će ostati jer ne želim da itko od mene traži neke odgovore, već želim da ljudi o njima razmisle sami. Ukoliko je netko pak očekivao da će ovo završiti nekim epohalnim otkrićem i mojom definicijom Boga tada Vas isto moram razočarati jer smatram da se kao čovjek koji ne može definirati niti sam sebe ne mogu niti uplitati u rasprave koje počinju s pitanjem: "Što je Bog?" Jedino u što sam poprilično siguran jest da se ideja o Bogu kao nečemu što predstavlja apsolutno savršenstvo nikako ne može povezati s idejom o organiziranoj institucionaliziranoj religiji, barem na ovakvom kakvu poznajemo danas.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Our deepest fear is not that we are inadequate. Our deepest fear is that we are powerful beyond measure. It is our light, not our darkness, that frightens us most. We ask ourselves, 'Who am I to be brilliant, gorgeous, talented, and famous?' Actually, who are you not to be? You are a child of God. Your playing small does not serve the world. There is nothing enlightened about shrinking so that people won't feel insecure around you. We were born to make manifest the glory of God that is within us. It's not just in some of us; it's in all of us. And when we let our own light shine, we unconsciously give other people permission to do the same. As we are liberated from our own fear, our presence automatically liberates others."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Maryanne Williamson&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"We need to find God, and he cannot be found in noise and restlessness. God is the friend of silence. See how nature - trees, flowers, grass- grows in silence; see the stars, the moon and the sun, how they move in silence... We need silence to be able to touch souls."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Mother Teresa&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"If there were no God, it would have been necessary to invent him."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Voltaire&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Religion is an insult to human dignity. With or without it, you'd have good people doing good things and evil people doing bad things, but for good people to do bad things, it takes religion."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Steven Weinberg&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"We have just enough religion to make us hate, but not enough to make us love one another."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Jonathan Swift&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The tendency to turn human judgments into divine commands makes religion one of the most dangerous forces in the world."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Georgia Harkness&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"We can live without religion and meditation, but we cannot survive without human affection."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Dalai Lama&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-8984335129508921139?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/8984335129508921139/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/10/vjera-religije-i-bogovi.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8984335129508921139'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8984335129508921139'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/10/vjera-religije-i-bogovi.html' title='Vjera, religije i Bogovi'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SsRrpCDUpJI/AAAAAAAAA2U/fTTv1cmwvzU/s72-c/religions_earth.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-4603190108837547489</id><published>2009-08-09T17:45:00.003+02:00</published><updated>2010-04-08T15:36:02.005+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Društvo'/><title type='text'>Mozemo li mijenjati ljude i svijet oko sebe?</title><content type='html'>Jiddu Krishnamurti:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"If we can really understand the problem, the answer will come out of it, because the answer is not separate from the problem"&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"It is no measure of health to be well adjusted to a profoundly sick society."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Hitler and Mussolini were only the primary spokesmen for the attitude of domination and craving for power that are in the heart of almost everyone. Until the source is cleared, there will always be confusion and hate, wars and class antagonisms."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;object height="344" width="425"&gt;&lt;param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/WEIfMqM5wnM&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1&amp;amp;"&gt;&lt;param name="allowFullScreen" value="true"&gt;&lt;param name="allowscriptaccess" value="always"&gt;&lt;embed src="http://www.youtube.com/v/WEIfMqM5wnM&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1&amp;amp;" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" height="344" width="425"&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Je li nerealno vjerovati da je moguće mijenjati svijet? Je li realno očekivati da možemo mijenjati ljude oko sebe? Jedino na što uistinu možemo utjecati jest naše ponašanje. Ne možemo mijenjati niti svijet niti ljude, ali zato itekako možemo mijenjati sebe. Na tako malo stvari se zaista može utjecati, tako malo stvari možemo staviti pod svoju kontrolu, tako malo da bi zaista bilo šteta kada bi svoje ponašanje, koje možemo kontrolirati, odlučili usmjeriti ka negativnom. Svijet je kompliciran i velik, ne može ga promijeniti jedan čovjek. Ljudi su onakvi kakvi sami odaberu biti, ne možete ih mijenjati, ali ih itekako možete potaknuti da se sami promjene.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Zašto lutam po ovim bespućima filozofije? Zato jer su promjene potrebne u današnjem svijetu. Mi kao ljudi stvaramo institucije i društvo. Stvaramo bogove, religije, novac, države, vojske, oružja... Stvaramo izume, i društvene i tehnološke, koji nam ulijevaju sigurnost. Problem nije dakle u tim izumima, problem je u nama. Stvarajući društvo i institucije nesvjesno stvaramo pastire koji će upravljati cijelim svijetom kao da se radi o njihovom osobnom stadu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Dajemo život svojim izumima i prepuštamo im kontrolu nad našim životima. Stvarajući klasu političara stvorili smo korumpirani sustav koji je preuzeo kontrolu nad nama. Nemojte podržavati politički sustav, on ne postoji kao živo biće, to je samo izum koji je čovijek stvorio, on ima samo onoliko moći koliko mu dozvolite. Ne vjerujte u financijske krize. Financijski sustav je samo izum stvoren da upravlja novcem u svijetu. Kako je moguće da kriza banaka kao krajnji rezultat ima propast običnih ljudi, a ne tih banaka? Bankarski i financijski sustav je samo mreža koju čine ljudi s malo boljim znanjem matematike, to nije nikakav entitet na čije poslovanje i ponašanje ne možemo utjecati, to je samo najobičniji izum koji možemo prestati koristiti kad god to poželimo.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Što je konstanta u svemu što govorim? Pojedinac. Kao što sam rekao na početku, smatram da je nemoguće mijenjati svijet. Pojedinac je osnova društva, on je temelj, početak i kraj. Društvo možemo mijenjati ako promjenimo sebe, jer ako promjenimo sebe tada potičemo sve naše bližnje da se mijenjaju, ne prisilom, već izborom. Pokrećemo lančanu reakciju na razini čitavog društva, pokrećemo promjenu. Brutalan čovjek stvara brutalno društvo puno nasilja i mržnje, nježan čovjek stvara nježno društvo puno ljubavi i poštovanja.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Treba prestati pričati o svijetu u kojem živimo kao o nečem neizbježnom na što smo osuđeni. Ne možemo biti robovi vlastitih izbora i pogrešnih odluka. Ne možemo biti robovima svijeta u kojem živimo ako smo ga sami stvorili. Zašto živimo u statičkim pozicijama kada smo sposobni za mnogo više, za razine shvaćanja stalnih promjena, stalnog kretanja prema naprijed, prema boljemu? Zašto se ne promjenimo kada smo za to očito sposobni? Sri Chinmoy je jednom rekao: "Jučer sam bio pametan. Stoga sam želio mijenjati svijet. Danas sam mudar. Stoga mijenjam sebe." Jedina prava i smislena promjena u svijetu i društvu je ona koju potaknemo u sebi. Jedini način da mijenjamo svijet i ljude oko nas jest da mijenjamo sebe. Zašto se onda ne promjenimo?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-4603190108837547489?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/4603190108837547489/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/08/mozemo-li-mijenjati-ljude-i-svijet-oko.html#comment-form' title='1 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/4603190108837547489'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/4603190108837547489'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/08/mozemo-li-mijenjati-ljude-i-svijet-oko.html' title='Mozemo li mijenjati ljude i svijet oko sebe?'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>1</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-3062390464889057750</id><published>2009-07-10T23:29:00.003+02:00</published><updated>2010-04-08T15:36:54.836+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Civilizacija'/><title type='text'>Zašto se vode ratovi?</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SlezUgtOuBI/AAAAAAAAAxk/3oY2RQkG6Ag/s1600-h/two-victims-of-war.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 156px;" src="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SlezUgtOuBI/AAAAAAAAAxk/3oY2RQkG6Ag/s200/two-victims-of-war.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5356947446738892818" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Većina vojnih sila koje su stvarane kroz povijest nisu stvarane da brane demokraciju i slobodu, već da brane interese raznih lobija. Zvuči kao paranoična teorija urote, ali postoje brojni logički argumenti koji potkrijepljuju tu tvrdnju. Malen je broj oružanih snaga kroz povijest stvoren kako bi se isključivo obranilo civilno pučanstvo i slobodu naroda čije su interese zastupali pod direktnom prijetnjom osvajanja. Neki od takvih primjera su hrvatska vojska, koja je nastala kao odgovor na direktnu agresiju JNA, vojska Kosova, koja je također nastala kao odgovor na agresiju JNA, jugoslavenski partizani i ostali europski pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu, koji su stvoreni kao odgovor na fašističku invaziju, i tako dalje. Ipak, to su samo izolirani primjeri, koji u biti ne daju kompletnu sliku o razlozima vođenja brojnih velikih ratova kroz povijest.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Stvar je jednostavna, ratovi se ne vode za slobodu ili demokraciju, već za novac ili ekspanziju. Da ne zalutamo previše u predaleku povijest, najbolje je koncentrirati se na 20. stoljeće. Uzmimo za početak Domovinski rat koji nam je, nažalost, najbolje poznat. Nepobitna je istina da je Hrvatska u tom sukobu bila žrtvom agresije i o tome se uopće ne treba raspravljati, ali razmotrimo malo kako je rat krenuo i kako su se prema cijelom tom sukobu odnosile svjetske sile. Iako je istina da nitko u svijetu nije htio da se taj rat započne, već su htjeli očuvanje Jugoslavije kao zajednice naroda zbog viših političkih i strateških interesa, ponašanje svjetskih sila nakon što su shvatile da to neće biti moguće nikada mi nije bilo do kraja jasno. Sa stajališta obrane demokracije i ljudskih sloboda, jedino logičko riješenje na nemogućnost održavanja Jugoslavije kao nacije bilo bi apsolutna garancija hrvatske nezavisnosti i nezavisnosti ostalih država, ali to se ipak nije dogodilo. U političkim krugovima tadašnje Europe stvarala se nak vrst umijetne dileme treba li Hrvatsku podržati ili treba cijelu situaciju tretirati kao najobičniji građanski rat. A zašto? Hrvatska ima preko 1,000 godina zapisane povijesti koja jasno dokazuje kako se radi o narodu s punim pravom na samoodređenje prema demokratskim načelima. Zašto se to pravo nije branilo? Razumijem nevoljkost bilo kojeg naroda da šalje svoje vojnike da ginu u ratu za tuđe interese, ali poanta je u tome da do toga nije trebalo niti doći. Ujedinjeni politički istup svih svjetskih sila bio bi i više nego dovoljan da se situacija smiri. Do toga nije došlo, pa je zato Hrvatska danas u gospodarskoj i ekonomskoj poziciji u kakvoj jest, kao i ostatak bivše Jugoslavije, izuzev možda Slovenije.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Da previše ne zaglibimo sad u razloge zašto je to tako, a koji iskreno ni meni nisu do kraja jasni i definirani, okrenimo se još jednom sukobu koji je u to vrijeme bio aktualan. U kolovozu 1990. iračke su snage zauzele Kuvajt. Usljedila je žestoka diplomatska reakcija svih većih svjetskih sila, a ubzo nakon nje i odlučna vojna akcija. Nitko u tom trenutku nije dvojio da li treba slati vojnike da ginu u ratu za tuđu slobodu i demokraciju. Istina je da Kuvajt nije prije toga bio u zajedničkoj državi s Irakom, pa je politička situacija nešto drugačija od bivše Jugoslavije, ali ja mislim da će se svi složiti kako to i nije ono što primarno razlikuje Kuvajt od Hrvatske. Da stvar bude još gora, Husseinu je dozvoljeno da zadrži gotovo apsolutnu vlast u Iraku, iako se radilo o diktatoru koji je držao do demokracije i slobode isto kao što je Milošević držao do slobode i prava hrvatskog i ostalih naroda bivše Jugoslavije. Stabilni Irak bio je apsolutni prioritet, barem u narednih 10 godina dok se ne razvije situacija u kojoj će se njegova nestabilnost biti isplativa uz veliku ekonomsku korist određenih lobija, uključujući naftne i građevinske, kao što je vidljivo danas.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Odmaknimo se sada od ratova povijesti i teorija urote, koje mogu i ne moraju biti istinite. Razmotrimo trenutačnu situaciju. Zašto SAD, Velika Britanija, Francuska, i ostale velesile imaju vojske kakve imaju? Da li je to zbog obrane demokracije i zaštite državnosti? Ako je jedina svrha vojske da brani narod i osigurava slobodu, zašto onda postoje nosači aviona, strateški stealth bombarderi, podmornice i prekomorske baze? Kako se to brani sloboda nosačima aviona čija je jedina svrha projekcija vojne sile na tuđi teritorij? Demokracija i sloboda ne brane se napadima na tuđi suverenitet, već otvaranjem mostova među narodima, komunikacijom između vlada i dijeljenjem tehnologije i resursa. Vojnici koji vjeruju da se bore za svoju slobodu tisućama kilometara odvojeni od svojih obitelji i jedine slobode koju imaju, čine to da osiguraju svoju egzistenciju i donesu kruh za obiteljski stol, a ne da obrane demokraciju, jer žrtvujući slobodu razmišljanja ne može se braniti demokraciju i slobodu. Ubijanje djece i bespomoćnih civila ne može rezultirati slobodom i demokracijom, već samo smrću i daljnjim razaranjem. Varaju se svi koji vjeruju da političari i proizvođači oružja toga nisu svjesni. Njihov interes nije human i ispravan, već isključivo financijski. Oni to znaju, pa zato ostaju sakriveni u svojem malom svijetu uživanja i bezbrižnosti, daleko od svih patnji i jada koje uzrokuju njihovi ratni strojevi i legije stotina tisuća vojnika ispranih mozgova. Rat za njih nije stvaran. Rat je za njih samo jedna stepenica koja im donosi korak bliže apsolutnoj vlasti i moći. Kako očekivati pravednu demokraciju u kojoj odluke o životu i smrti donose ljudi koji profitiraju od smrti, a ne života? Što može prekinuti taj ciklus smrti i razaranja? Teško pitanje.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Da li znate kako je američka vojska zakoračila u profesionalizam? Vijetnamski rat bio je velika sramota za Ameriku, to nije upitno. Problem je u načinu na koji se iz raznih gledišta gleda na tu sramotu. Za jedan dio ljudi radi se o velikoj ljudskoj sramoti, jer ono što je američka vojna sila radila u Vijetnamu nije bilo obrana demokracije, već orhanizirani pokolj pod izlikom borbe za demokraciju i ljudske slobode, a drugi na tu sramotu gledaju kao na vojnu sramotu, jer je američka vojska izgubila od na papiru puno slabijeg protivnika. Zašto se to dogodilo? Američka intervencija, ili bolje rečeno azijska avantura, nije imala potporu u narodu. Tisuće leševa mladih Amerikanaca dolazile su kući, a tisuće novih prisilno su slane da ih zamjene u ratu. Nitko nije shvaćao kako je moguće da se radi o borbi za slobodu i demokraciju, a još manje ljudi je shvaćalo kako se tu radi o borbi za Ameriku. Pod pritiskom javnosti, vojska se povukla i rat je izgubljen. Po mojem osobnom mišljenju radilo se o najvećoj pobjedi demokracije i humanosti u američkoj povijesti. Američki narod digao je glas i rekao da neće dozvoljavati da se njihova vojska, koja je stvorena da brani Ameriku i njihovu slobodu, koristi za neke nejasne političke ciljeve i ubijanje civila na drugom kraju oceana. Što je učinjeno poslije toga? Vojni vrh smatrao je kako nikad više ne smije doći do situacije u kojoj predsjednik ne može vojno intervenirati bilo gdje u svijetu ako za to nema potporu američkog naroda. Stvorena je vojska profesionalaca koji su plaćeni da ratuju bez ikakvog pitanja i propitivanja posljedica ili razmišljanja o nekim višim moralnim načelima. Pošto se radi o ljudima koji su to sami izabrali, odmah je lakše i američkom narodu, a kako narod često ima zadnju riječ kada se radi o odlukama koje donose njegovi izabrani dužnosnici, tako se sada ratovi mogu voditi pod svakakvim izlikama. Razmislite što bi bilo da se referendumom mora donositi odluka o ratu? Tada politički razlozi možda i nebi bili dovoljni da se olako donosi odluka o životu i smrti tisuća ljudi? Možda je to riješenje za problem ratova u svijetu, ili barem jedno od njih, ali o tome možda više nekom drugom prilikom.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Neki su u stanju reći kako je rata uvijek bilo i kako će ga uvijek biti. S obzirom na ono čemu nas uči povijest čovječanstva, teško je osuđivati ih zbog takvih razmišljanja. Istražujući povijest raznih naroda stječe se dojam kako je ratovanje duboko usađeno u ljudskoj prirodi, ali ratovanje je direktni rezultat ljudskog ponašanja, a s ponašanjem se čovjek ne rađa, već ga uči prolazeći kroz život. Upravo u tome leži nada da ćemo jednog dana kao ljudi učiti svoju djecu drugačijim stvarima i ispravnijim vrijednostima, pa makar se morali naći pred samim rubom da krenemo u tom smjeru, jer ja na gore priloženoj slici vidim dvije žrtve ratovanja, a ne samo jednu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"I know not with what weapons World War III will be fought, but World War IV will be fought with sticks and stones."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Albert Einstein&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Naturally the common people don't want war; neither in Russia, nor in England, nor in America, nor in Germany. That is understood. But after all, it is the leaders of the country who determine policy, and it is always a simple matter to drag the people along, whether it is a democracy, or a fascist dictatorship, or a parliament, or a communist dictatorship. Voice or no voice, the people can always be brought to the bidding of the leaders. That is easy. All you have to do is to tell them they are being attacked, and denounce the pacifists for lack of patriotism and exposing the country to danger. It works the same in any country."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Hermann Goering&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"I dream of giving birth to a child who will ask: Mother, what was war?"&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Eve Merriam&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-3062390464889057750?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/3062390464889057750/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/07/zasto-se-vode-ratovi.html#comment-form' title='2 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/3062390464889057750'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/3062390464889057750'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/07/zasto-se-vode-ratovi.html' title='Zašto se vode ratovi?'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SlezUgtOuBI/AAAAAAAAAxk/3oY2RQkG6Ag/s72-c/two-victims-of-war.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>2</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-8376153562773265715</id><published>2009-06-29T11:36:00.005+02:00</published><updated>2010-04-08T15:37:10.867+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Civilizacija'/><title type='text'>Hijerarhija i um</title><content type='html'>&lt;div style="text-align: center; font-weight: bold;"&gt;&lt;div style="text-align: left;"&gt;&lt;span style="font-weight: normal;"&gt;Donosimo uvod u članak autora Zorana Pučića objavljen na blogu&lt;br /&gt;&lt;a href="http://hijerarhija.blogspot.com/"&gt;http://hijerarhija.blogspot.com/&lt;/a&gt;.&lt;br /&gt;Ustvari, premalo bi bilo reći da se radi samo o članku, više je riječ o pravom znanstvenom radu. Radi se o iznimno zanimljivom gledištu na razvoj naše civilizacije i ukoliko vam se svidi uvod, zaista toplo preporučam čitanje cijelog članka na&lt;br /&gt;&lt;a href="http://hijerarhija.blogspot.com/2008/04/hijerarhija-problem-nikad-ne-moe-biti_19.html"&gt;http://hijerarhija.blogspot.com/2008/04/hijerarhija-problem-nikad-ne-moe-biti_19.html&lt;/a&gt;.&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;Hijerarhija&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;"Problem nikad ne može biti riješen istim načinom razmišljanja kojim je i stvoren."&lt;br /&gt;Einstein&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Da bi se mogao razmotriti način organiziranja ljudskih zajednica, potrebno je spoznati razloge organiziranja, evoluciju društvenih odnosa potaknutu potrebama odgovora na zahtjeve okoliša (habitata) i značajke (osobine) pojedinca (jedinke) koje su djelovale i još djeluju na organizaciju društva i odnose u organiziranom društvu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-weight: bold;"&gt;Umjesto uvoda:&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Podjela rada, koja je odigrala bitnu ulogu na našem putu prema današnjoj globalnoj krizi, svakodnevno nas priječi u poimanju izvora te užasne sadašnjosti. Mary Lecron Foster nedvojbeno ublažava zbilju kada ističe da antropologiji danas prijeti ozbiljna i opasna fragmentacija. Shanks i Tilley iznose, pak, rijetku i srodnu tvrdnju: Smisao antropologije nije tek puko tumačenje prošlosti; antropologija mora utjecati na promjenu načina tumačenja prošlosti u svrhu društvene rekonstrukcije sadašnjosti. Društvene znanosti i sàme onemogućavaju široku i duboku viziju koja je potrebna za takvu rekonstrukciju.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kada je riječ o porijeklu i razvoju čovjeka, prostor raspršenih područja i potpodručja - poput antropologije, arheologije, paleontologije, etnologije, paleobotanike, etnoantropologije itd., - zrcali od samog početka sužavajuće, osakaćujuće djelovanje civilizacije. No, bez obzira na to, postojeća literatura se može pokazati itekako korisnom, ako joj se pristupi na primjeren način, s primjerenom sviješću i žudnjom da se prevladaju njezina ograničenja. Štoviše, sve slabosti više ili manje ortodoksnih modela mišljenja mogu biti, i doista se pokazuju korisnima, za sve nezadovoljnije društvo. Nezadovoljstvo suvremenim životom se pretvara u nepovjerenje prema službenim lažima koje se plasiraju kao opravdanja tog života i pojavljuje se istinitija slika ljudskog razvitka. Odricanje i podložnost, kao odlike suvremenog života, dugo su isticane kao nužne sastavnice ljudske prirode. Pa napokon, u odnosu na naš predcivilizacijski život obilježen neimaštinom, surovošću, i neznanjem, autoritet se nadaje kao pravo dobročinstvo koje nas je spasilo od divljaštva. Pećinski čovjek i Neandertalac se prizivaju svaki put kada nas se želi podsjetiti gdje bismo bili bez religije, vlasti i nadničarenja.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Međutim, taj ideološki pogled na našu prošlost se u posljednjih nekoliko desetljeća radikalno izmijenio, zahvaljujući radu akademika poput Richarda Leeja i Marshalla Sahlinsa. U antropološkim uvjerenjima dogodio se gotovo potpun obrat, praćen bitnim posljedicama. Danas, primjerice, znamo da je život prije pojave pripitomljavanja i zemljoradnje zapravo bio prilično lagodan, obilježen bliskošću s prirodom, čulnom mudrošću, jednakošću spolova i zdravljem. Tijekom milijuna godina to je bila naša ljudska priroda, sve dok nas nisu porobili svećenici, kraljevi i šefovi.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Nedavno se dogodilo još jedno zapanjujuće otkriće koje produbljuje već spomenutu spoznaju i koje nam možda govori nešto jednako važno o tome tko smo bili i tko bismo jednom ponovno mogli postati. Središnji pravac napada na te nove opise života skupljača/lovaca očitovao se u - počesto neizravnom i naznačenom - milostivom opisivanju tog života kao najvišeg stupnja do kojeg je u toj ranoj fazi razvoja čovjek uopće mogao doći. Taj argument, dakle, ne poriče da je postojalo dugo razdoblje očitog blagostanja i mirnog suživota, nego ističe da ljudi jednostavno nisu bili mentalno sposobni zamijeniti jednostavan život složenim društvenim i tehnološkim napretkom. U još jednom fundamentalnom udaru na civilizaciju, danas znamo da je ljudski život nekoć, i to prilično dugo, bio ne samo lišen otuđenja ili dominacije, nego da su - kao što pokazuju istraživanja arheologa Johna Fowlleta, Thomasa Wynna i drugih - tadašnji ljudi posjedovali inteligenciju koja je bila u najmanju ruku jednaka našoj. Time je jednim udarcem odbačena teza o neznanju, a promišljanje našeg porijekla obasjano je novim svjetlom. (John Zerzan : Primitivci budućnosti)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ono što je očaravajuće jest da Um zatvoren u lubanji jedinke jest potpuno beznačajan za okolne jedinke, a da postaje značajan kada i ako se Um otvori prema drugim jedinkama i započne komunikaciju. Komunikacija je alat kojim doživljavamo drugi Um.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Zoran Pučić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-8376153562773265715?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/8376153562773265715/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/06/hijerarhija-i-um.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8376153562773265715'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8376153562773265715'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/06/hijerarhija-i-um.html' title='Hijerarhija i um'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-5109471981225928708</id><published>2009-06-18T22:35:00.002+02:00</published><updated>2010-04-08T15:37:27.237+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Ekonomija'/><title type='text'>Alternativne ekonomske teorije</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SjqlXSNuX2I/AAAAAAAAAu8/hC9Say6kWUc/s1600-h/Sustainable_development.svg.png"&gt;&lt;img style="margin: 0px auto 10px; display: block; text-align: center; cursor: pointer; width: 400px; height: 300px;" src="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SjqlXSNuX2I/AAAAAAAAAu8/hC9Say6kWUc/s400/Sustainable_development.svg.png" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5348769326900862818" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;U uvjetima krize koja je nastala kao direktna posljedica "divljanja" neoliberalnog kapitalizma važno je početi razmatrati i neke nove ekonomske teorije. Znanstvenici kao Karl Marx, John Maynard Keynes ili Milton Friedman još i danas su važni za ekonomiju zbog svojih velikih postignuća, ali ipak valja uzeti u obzir da su njihove teorije stvarane u potpuno drugačijim uvjetima od ovih koje poznamo danas, bilo da pričamo o društvenim i političkim okolnostima ili, što je još važnije, tehnološkim i ekološkim. Zato danas postoji čitav niz alternativnih ekonomskih teorija koje još nisu ušle u široku upotrebu, niti su do kraja prodrle u znanstvenu i akademsku zajednicu, ali svakako ih vrijedi uzeti u obzir pri odlučivanju o budućnosti svijeta.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Evolucijska ekonomija&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Evolucijska ekonomija fokusirana je na procese koji konstantno unose promjene u gospodarstvo utječući tako na sve gospodarske subjekte i institucije kao što su različite kompanije ili radnici. Ti procesi su pak rezultat djelovanja i interakcije raznih pojedinaca koji čine sustav, a zasnovani su na njima dostupnim informacijama. To pojednostavljeno znači da niti jedan društveni model, pa tako ni onaj ekonomski, ne može biti stalan, već je podložan stalnim promjenama, koje su pak uzrokovane stalnim inovacijama. Dakle, postoji stupanj makroekonomske ravnoteže koji subjekti tržišta uništavaju uvođenjem novih tehnologija i inovacija, te tako izbacuju zastarjele tehnologije iz upotrebe. Ovakve promjene dolaze kao prirodni proces, to jest određeni oblik evolucije koja unaprjeđuje sustav. Do problema dolazi kada se zastarjela tehnologija, to jest njezini vlasnici, nastoji obraniti zato što ne želi izgubiti svoju prevlast. Takvi pokušaji uglavnom na kraju ne uspjevaju, ali značajno usporavaju penetraciju novih tehnologija na tržište. Jedan takav primjer koji je trenutačno aktualan je stalna borba naftnih giganata da onemoguće ulazak čistih tehnologija na tržište. Oni su svjesni da je ulazak novih tehnologija neizbježan i stalno se pripremaju kako bi osigurali svoje mjesto na tržištu, ali to ipak usporava cijeli proces s izraženim negativnim učincima na društvo, što predstavlja problem. Inače, valja napomenuti kako je značajan doprinos razvoju ove teorije dao i Joseph Schumpeter, jedan od najvećih ekonomista svih vremena.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ekonomija okoliša&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Centralno polazište ekonomije okoliša je koncept zakazivanja tržišta kao efikasnog instrumenta alokacije sredstava. Tržište vođeno osobni i sebičnim interesima pojedinaca često zakazuje, a glavni razlog tomu, ukoliko razmatramo okoliš kao mjerilo društvene korisnosti, je razlika u onome što će pojedinac učiniti pod utjecajem cijena koje određuju njegovu proizvodnju i onoga što bi društvo htjelo da se učini sa stajališta očuvanjua okoliša. Kao primjer možemo uzeti tvornicu koja pri proizvodnji zagađuje okoliš, ali pri formiranju cijene proizvoda ne uzima u obzir štetu koje nanosi društvu i okolišu jer taj resurs ne mora plaćati, pa tako u konačnici štetu snosi cijela zajednica. Postoji i problem zajedničkog vlasništva nad ograničenim dobrom. Kada velik broj pojedinaca ima neograničen pristup jednom zajedničkom dobru, na primjer moru i ribi, a svaki od njih vođen je jedino sebičnim interesom maksimizacije profita, tada dugoročno gledano dolazi do uništenja zajedničkog dobra, a to na kraju, što je najveći apsurd, ne koristi niti pojedincima koji su uzrokovali uništenje dobra vođeni vlastitim interesima. Tu je još i problem javnog dobra, koji je najviše izražen kada govorimo o zaštiti okoliša. Zaštita okoliša predstavlja javno dobro koje ne spada u nikakvu konkurenciju tržišta i zajedničko je svima. To znači da ulaganje jedne zemlje u zaštitu okoliša nikako ne šteti drugoj zemlji i ne stvara nikakvu tržišnu prednost, a istovremeno je dugoročno štetno isključiti bilo koju zemlju iz programa zaštite okoliša. To dovodi do situacije u kojoj pojedini subjekti ne izražavaju svoju zainteresiranost za zaštitu okoliša, ali zato uživaju sve beneficije koje proizlaze iz truda drugih. Ekonomija okoliša nastoji se ekonomskim instrumentima poput raznih kvota, tarifa, propisa i prava na korištenje suočiti sa navedenim problemima.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ekološka ekonomija&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Na prvi pogled možda se može učiniti da je ekološka ekonomija gotovo ista kao ekonomija okoliša, ali to nije tako jer ekološka ekonomija ekonomiju smatra samo podsustavom ekološkog sustava i naglašava važnost očuvanja prirodnog kapitala. Prirodni kapital predstavlja produžetak klasičnog shvaćanja kapitala kao instrumenta stvaranja nove vrijednosti jer se kreće od postavke da postojeće šume ili, recimo, ribe u budućnosti stvaraju nove šume i nove ribe. Problem ove ekonomije je što iza nje ne stoji čvrsta teoretska osnova, već se fokusira na očuvanje prirode, održivi razvoj, međugeneracijsku jednakost i pravdu, što su više moralna nego ekonomska načela. Unatoč tomu, ekološki ekonomisti uspjeli su se probiti u znanstvenoj zajednici i "progurati" neke od svojih teorija. Jedno od najviših načela ekološke ekonomije je održivi razvoj. Tako se prije svega treba usredotočiti na razmatranje mogućih dugoročnih štetnih posljedica nekog djelovanja na okoliš, a tek potom krenuti sa analizom troškova i profita. Drugo važno pitanje je nosivost Zemlje. Sposobnost našeg planeta da podržavca život je ograničena, a ako promatramo dugoročni razvoj sa stajališta BDP-a vidimo da ukoliko želimo realni rast, onda porast BDP-a uvijek mora biti veći od porasta broja stanovnika kako bi naša proizvodnja mogla stalno pokrivati povećane potrebe, prije svega proizvodnja hrane i vode. Ukoliko ne dođe do većeg tehnološkog skoka, realni pad prinosa zaprijetit će održivom razvoju. Globalno zagrijavanje također je jedno od najvažnijih pitanja u ekološkoj ekonomiji, što i ne treba previše pojašnjavati. Ekološki ekonomisti su i veliki kritičari nekih klasičnih ekonomskih postavki, pa tako smatraju kako stalan ekonomski rast izražen kvantitativno brojevima nikako ne predstavlja realni napredak u kvaliteti života, a isto vrijedi i za porast potrošnje, koji prema klasičarima znači i veći standard života, ali može imati štetne posljedice za okoliš, koji je ustvari jedino mjerilo za dugoročni održivi razvoj i globalni porast životnog standarda.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ove tri teorije samo su neke od brojnih alternativnih ekonomskih teorija, ali lako je uočiti da se većina njih fokusira na održiviji i pravedniji razvoj globalne ekonomije, što i nije čudno ukoliko se uzme u obzir trenutačna situacija u svijetu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"It wasn't the Exxon Valdez captain's driving that caused the Alaskan oil spill. It was yours."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Greenpeace oglas, New York Times, 25.02.1990.&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-5109471981225928708?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/5109471981225928708/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/06/alternativne-ekonomske-teorije.html#comment-form' title='1 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/5109471981225928708'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/5109471981225928708'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/06/alternativne-ekonomske-teorije.html' title='Alternativne ekonomske teorije'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SjqlXSNuX2I/AAAAAAAAAu8/hC9Say6kWUc/s72-c/Sustainable_development.svg.png' height='72' width='72'/><thr:total>1</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-8577874242664720002</id><published>2009-06-05T21:39:00.004+02:00</published><updated>2010-04-08T15:39:07.472+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Ekologija'/><title type='text'>Svjetski dan zaštite okoliša i dokumentarac "Home"</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sil1AzVL5hI/AAAAAAAAAtM/p1n4I3U8UF4/s1600-h/home-documentary.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0px auto 10px; display: block; text-align: center; cursor: pointer; width: 400px; height: 223px;" src="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sil1AzVL5hI/AAAAAAAAAtM/p1n4I3U8UF4/s400/home-documentary.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5343931089491322386" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Upravo na HRT 2 gledam dokumentarac pod imenom "Home" povodom Svjetskog dana zaštite okoliša. Radi se o filmu koji se prikazuje diljem svijeta i dio je velikog humanitarnog projekta. Iznenađuje me što do sada nisam čuo za ovaj projekt i dokumentarni film. Ne znam da li je razlog tomu što ne gledam previše televiziju ili jednostavno slaba promidžba, ali to i nije toliko bitno.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Uglavnom, radi se o jednom od najboljih dokumentarnih filmova koje sam ikada pogledao, a najbolje od svega je to što je &lt;span style="font-weight: bold;"&gt;POTPUNO BESPLATAN&lt;/span&gt; i dostupan svima za gledanje na internetu!&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ukoliko ste zainteresirani, možete ga pogledati na YouTube-u:&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.youtube.com/user/homeproject"&gt;http://www.youtube.com/user/homeproject&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Za više informacija posjetite sljedeće web stranice:&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.home-2009.com/us/index.html"&gt;http://www.home-2009.com/us/index.html&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://crave.cnet.co.uk/greentech/0,250000598,49302523,00.htm"&gt;http://crave.cnet.co.uk/greentech/0,250000598,49302523,00.htm&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Home_%28documentary%29"&gt;http://en.wikipedia.org/wiki/Home_(documentary)&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Evo što je o dokumentarcu napisao HRT na svojoj službenoj web stranici:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Dom (Home), dokumentarni film uz Svjetski dan zaštite okoliša&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Dana 5. lipnja svi imamo spoj s planetom Zemljom. Za samo 200.000 godina čovjek je poremetio krhku Zemljinu ravnotežu koja traje četiri milijarde godina. Globalno zatopljenje, ugroženost vrsta, smanjenje energenata: čovjek ugrožava vlastite životne uvjete. Do kraja stoljeća neumorna potrošnja iscrpit će sve prirodne izvore. Ali prekasno je za pesimizam. Imamo svega deset godina da promijenimo trend. Moramo postati svjesni svoje bezobzirne eksploatacije Zemljinih darova i promijeniti način života.&lt;br /&gt;Golemom zbirkom dosad neobjavljenih fotografija 50 zemalja snimljenih iz zraka te svojim divljenjem, ali i zabrinutošću, Yann Arthus-Bertrand pridonosi onomu što bismo svi zajedno trebali činiti. Vodi nas na senzacionalno putovanje iznad Zemlje i otkriva neobičan portret našeg planeta. On je teško bolestan, ali ima novu budućnost ako je odlučimo zajednički napisati.&lt;br /&gt;Kad je fotograf Yann Arthus-Bertrand upoznao producente Denisa Carota i Françoisa-Henrija Pinaulta, dogovorili su projekt o očuvanju okoliša i snimili dokumentarni film Home. Na Svjetski dan zaštite okoliša 5. lipnja 2009. Home će biti prvi film koji će se istodobno prikazati u svim medijima (kazalište, televizija, DVD i internet) na svih pet kontinenata. U potpunosti je snimljen iz zraka. Sniman je u 54 zemlje na 120 lokacija, a snimao se 217 dana u 18 mjeseci. Bit će prikazan u 90 zemalja i preveden na najmanje 14 jezika. Svu zaradu producenti će uplatiti na račun zaklade Yanna Arthusa-Bertranda GoodPlanet.&lt;br /&gt;Svjetski dan zaštite okoliša promovira svjesnost o njegovu očuvanju. Proglasio ga je UN na konferenciji 1972. Meksiko je ovogodišnji domaćin njegove međunarodne proslave pod sloganom Tvoj planet te treba - zajedno u borbi protiv klimatskih promjena.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Za kraj, zaista svima toplo preporučam gledanje ovog dokumentarca, jer radi se o uistinu izuzetnom filmu!&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-8577874242664720002?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/8577874242664720002/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/06/svjetski-dan-zastite-okolisa-i.html#comment-form' title='3 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8577874242664720002'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8577874242664720002'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/06/svjetski-dan-zastite-okolisa-i.html' title='Svjetski dan zaštite okoliša i dokumentarac &quot;Home&quot;'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sil1AzVL5hI/AAAAAAAAAtM/p1n4I3U8UF4/s72-c/home-documentary.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>3</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-7969013732462024806</id><published>2009-05-12T20:31:00.002+02:00</published><updated>2010-04-08T15:41:09.206+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Društvo'/><title type='text'>Izbori - Da li glasati?</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SgnA76soe8I/AAAAAAAAAqo/E9qsIR6s8oo/s1600-h/glasanje_na_izborima.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 150px;" src="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SgnA76soe8I/AAAAAAAAAqo/E9qsIR6s8oo/s200/glasanje_na_izborima.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5335007369198336962" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Bliže nam se još jedni izbor i vrijeme je da svi odlučimo za koga ćemo glasati, zašto i da li ćemo uopće glasati. Moji stavovi o demokraciji su opisani u nekim prijašnjim postovima, pa ne bih sada htio gubiti vrijeme i vrijedan prostor na to, ali zato bi rado volio opisati kako ja gledam na proces odlučivanja kome dati taj vrijedan glas, to jest da li ga uopće nekome dati?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Za početak, smatram da ona izreka koja kaže da čovjek koji ne izađe na izbore daje svoj glas pobjedniku nije točna. Ne vidim razlog zašto bi netko tko ne vidi kandidata u kojeg ima povjerenja morao dati glas bilo kome. Ona teorija da je "od dva zla bolje ono manje" po meni ne drži vodu kada se radi o demokratskom procesu glasanja. To je i jedan od razloga zbog kojih sam odlučio ne izlaziti na izbore. Smatram da veću poruku šaljem ako ne izađem na izbore nego ako izađem i dam svoj glas nekoj marginalnoj stranci čisto zato da bih mogao reći kako sam ispunio svoju građansku dužnost.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Također, ne vidim ni osnove u tvrdnjama da ljudi koji nisu izašli na izbore nemaju pravo dizati svoj glas u slučaju da im nešto u državi smeta. Demokracija nije ograničena na one koji su glasali na izborima. Svaki čovjek ima pravo dizati svoj glas ako vidi da su mu njegova prava ugrožena, bez obzira za koga je glasao i da li je uopće glasao.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Zašto sam se toliko koncentrirao na neglasanje? Smatram da je to jedini učinkoviti način da ljudi kažu političarima kako nečime nisu zadovoljni. Prosvjedi radnika, studenata i umirovljenika ili pak loše stanje u gospodarstvu, socijali i zdravstvu pokazali su se kao neučinkoviti kada je riječ o pokretanju promjena među političarima iz jednostavnog razloga što oni malo osjećaju ili pak uopće ne osjećaju posljedice navedenog. Političari ne osjećaju čak niti ako izaberete opoziciju, barem ne koliko bi trebali, jer im većina povlastica iz aktivnih dana ostaje, a dobar dio njih ne izgubi čak niti svoja mjesta u parlamentu i ostalim predstavničkim tijelima. Jedino što bi političari osjetili jest neizlazak birača na izbore i blokada vlasti.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Naime, ukoliko malo pregledate predizborne programe, obećanja i kampanje vidjeti ćete i mnogo čisto praktičnih razloga zašto ne glasati. Kao prvo, obećanja političara su dosta nejasna i nedefinirana:&lt;br /&gt;"Uložiti ćemo u socijalne programe!"&lt;br /&gt;"Potaknuti ćemo gospodarstvo!"&lt;br /&gt;"Rješiti ćemo prometna pitanja!"&lt;br /&gt;"Uložiti ćemo u nove projekte!"&lt;br /&gt;"Stvoriti ćemo nova radna mjesta!"&lt;br /&gt;... i tako dalje da sad ne nabrajam.&lt;br /&gt;Moje pitanje je: "Kako?"&lt;br /&gt;Mene kao birača ne interesiraju ciljevi, već metode. Ja želim čuti zašto su gradnje nekih dvorana, mostova ili cesta isplativije od ulaganja u modernu opremu u obrazovnim ustanovama, ne kažem da nisu, ali želim čuti zašto. Želim znati kako će se otvoriti nova radna mjesta. Želim znati kako se to planira pokrenuti gospodarstvo, kojim mjerama i programima. Ukratko, želim slušati o konkretnim stvarima i problemima, a ne o dosta širokim obećanjima.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Nadalje, možemo razmotriti i hvalisanje političara s ostvarenim projektima. Ja o tome ne želim uopće slušati. Na raspravi u kojoj sam nedavno sudjelovao na forumu jedan je forumaš dao zanimljivu izjavu:&lt;br /&gt;"Društvene ustanove se tretiraju kao svetinje umjesto kao servisi. Ja se moram klanjati općinskom službeniku umjesto da se on klanja meni. To strašno iskrivljuje društvene odnose. Ja moram iskazivati poštovanje prema liječniku ili policajcu umjesto da oni iskazuju poštovanje prema meni. I tako dalje. Puno je stvari postavljeno krivo, a sve su one dijelovi jednog velikog mozaika koji prilično loše funkcionira."&lt;br /&gt;Dotični nigdje ne spominje političare, ali slična logika može se primjeniti i na njih. Ne želim slušati o dobrim stvarima koje su napravljene jer je i dužnost političara da ih ostvare. Želim čuti razloge zašto se neke stvari nisu napravile, a bile su obećane.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ukoliko razmotrim sve navedene faktore i zaključim da nisam zadovoljan s ponuđenim, zašto da izađem na izbore? Svojim neizlaskom na izbore izražavam svoje nezadovoljstvo ponuđenim programima i kandidatima, a ne svoju nezainteresiranost za budućnost države, kako to neki žele prikazati. Jedino što može potaknuti političare na kvalitetnije programe, ili bolje rečeno konkretnije programe, jest nedovoljan odaziv birača u kojem slučaju se izbori ponavljaju. Naravno, niti drugi pokušaj ne bi vjerojatno doveo do boljih programa, jer je puno vjerojatnije da bi političari prikriveno preklinjali ljude da jednostavno izađu na izbore, ali treći, četvrti...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ukoliko vas je strah da bi država prestala funkcionirati da dođe do nečeg takvog, to se ne bi dogodilo. Državni aparat koji je zaista bitan u svakodnevnim operacijama unutar države je veoma dobro uhodan i ima malo veze s političkom elitom koja izlazi na izbore. Niti bi policija prestala loviti kriminalce, vatrogasci gasiti požare, profesori predavati u školama, službenici izdavati dokumente... Velika većina stvari nastavila bi funkcionirati kao i prije izbora.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Za kraj, volio bih s malo humora završiti ovaj post:&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/53128/Default.aspx"&gt;http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/53128/Default.aspx&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.net.hr/vijesti/izbori-2009/page/2009/05/12/0039006.html?pos=n2"&gt;http://www.net.hr/vijesti/izbori-2009/page/2009/05/12/0039006.html?pos=n2&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.net.hr/vijesti/izbori-2009/page/2009/05/08/0642006.html?ref=t"&gt;http://www.net.hr/vijesti/izbori-2009/page/2009/05/08/0642006.html?ref=t&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Individual rights are not subject to a public vote; a majority has no right to vote away the rights of a minority; the political function of rights is precisely to protect minorities from oppression by majorities (and the smallest minority on earth is the individual)."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Ayn Rand&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Anything important is never left to the vote of the people. We only get to vote on some man; we never get to vote on what he is to do."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Will Rogers&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Republicans have been accused of abandoning the poor. It's the other way around. They never vote for us."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Dan Quayle&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Under democracy one party always devotes its chief energies to trying to prove that the other party is unfit to rule - and both commonly succeed, and are right."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Henry Louis Mencken&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-7969013732462024806?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/7969013732462024806/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/05/izbori-da-li-glasati.html#comment-form' title='3 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/7969013732462024806'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/7969013732462024806'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/05/izbori-da-li-glasati.html' title='Izbori - Da li glasati?'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SgnA76soe8I/AAAAAAAAAqo/E9qsIR6s8oo/s72-c/glasanje_na_izborima.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>3</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-7876511779357604402</id><published>2009-05-06T21:44:00.003+02:00</published><updated>2010-04-08T15:41:29.476+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Ekologija'/><title type='text'>Samoodrživa naselja</title><content type='html'>Možemo li stvoriti naselja koja će biti potpuno ekološki prihvatljiva i energetski samodostatna? Posjedujemo li već danas tehnologiju za takve pothvate? Donosimo neke zanimljive primjere.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;1997. godine otok Samso u Danskoj u tjesnacu Kattegat dobio je na natječaju koji je raspisalo dansko ministarstvo okoliša i energije. Svrha natječaja je bila pronaći lokalnu zajednicu koja će kroz određeno vrijeme postati energetski samoodrživa i to u bez emisije štetnih plinova. U početku nije bilo jasno kako bi se to točno trebalo postići jer je otok Samso, poznat po mljekarama i stočnim farmama, bio u potpunosti ovisan o nafti i ugljenu koji je stizao sa kopna.&lt;br /&gt;Nadalje, populacija na otoku, koja je brojila nešto malo više od 4000 stanovnika, bila je konzervativna i tradicionalna, tako da se vjerojatno nikada ništa ne bi niti pokrenulo da nije bilo lokalnog entuzijasta Sorena Hermansena, učitelja ekologije u lokalnoj školi. Krenuo je obilaziti svako okupljanje na otoku kako bi promovirao viziju "zelenog", ekološki osvještenog i energetki nezavisnog otoka. Na nekim okupljanjima je nudio i besplatno pivo, kako bi zainteresirao ljude da dođu.&lt;br /&gt;I tako je sve krenulo. Otočani su postepeno počeli zamijenjivati svoje peći na naftu sa centraliziranim toplanama koje su kao gorivo koristile slamu i ostatke drvene građe. Stanovništvo je kupilo udjele u novim vjetroturbinama - njih 11 je izgrađeno na otoku, a kada se pokazalo da je uz ekološku dimenziju ovakva promjena i profitabilna, izgrađeno je još 10 velikih vjetroturbina na moru ispred otoka. Danas Samso nije samo otok bez emisije štetnih plinova i energetski neovisan, već proizvodi 10-% energije više od svojih potreba koju vraća u mrežu uz zaradu. Naravno, kada se kaže "bez emisije štetnih plinova", ne misli se doslovce, već se računa da se emisija plinova koja još uvijek postoji (od automobila i sl.) kompenzira zelenim tehnologijama.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Zatim imamo Hammarby Sjostad, predgrađe Stockholma u Švedskoj. Na području ovog novog naselja nekada je bilo odlagalište otpada, ali 1997. nakon kandidature Stockholma za Olimpijske igre krenulo se sa čišćenjem jer je na tom lokalitetu bilo planirano olimpijsko selo. Kandidatura je na kraju propala, ali se zato krenulo u izgradnju Hammarby Sjostada, prvog ekološkog grada na svijetu u kojem će nakon završetka gradnje biti 22,000 stanova. Pri izgradnji se koriste materijali neškodljivi za prirodu i čovjeka kao što su drvo, staklo, nehrđajući čelik i posebne vrste betona, a materijali koji se koriste u unutarnjem uređenju također su ekološki prihvatljivi. Grad ima i postrojenja za preradu organskog otpada u energiju, te komunalnu infrastrukturu neškodljivu za prirodu, ali sa maksimalnim mogućnostima recikliranja. Plin za podno grijanje prostorija i kuhanje dobiva se iz biootpada, energija za grijanje dobiva se preradom otpadnih voda, spaljivanjem otpada te prikupljanjem solarne energije, a u gradu su instalirane i podzemne cijevi za vakuumsko prikupljanje otpada. Sve u ovom naselju izgrađeno je na načelima održivosti i uz potpunu brigu za okoliš i stanovnike. Ovakav model izgradnje pokazao se iznimno uspješnim i nazvan je Hammarby model, a među zainteresiranima su London, Toronto, Madrid, ali i zemlje kao što su Kina, Norveška, Danska, Nizozemska.&lt;br /&gt;Saznajte više na:&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.djurman.com/best/swe/chip127_ekograd.htm"&gt;http://www.djurman.com/best/swe/chip127_ekograd.htm&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Sljedeći primjer je nama najbliži, a radi se o mjesu Gussing u Austriji. Gussing je naselje u Burgenlandu, regiji koja je nekada bila najsiromašniji dio Austrije. Ovo naselje je danas energetski potpuno neovisno i samo proizvodi svoju struju, energiju za grijanje i gorivo. Sve je krenulo prije nekih 20 godina. Naselje i cijela regija bili su siromašni i okrenuti uglavnom poljoprivredi, a za uvoz energije se trošilo oko 6 milijuna €. Pošto je regija bila gotovo netaknuta industrijalizacijom došlo se na ideju da se napusti upotreba fosilnih goriva i krene s vlastitom proizvodnjom za korištenje i izvoz čime bi se uštedilo, pa čak i zaradilo. Prvo se krenulo s optimizacijom postojećeg sustava što je srezalo potrošnju energije za 50%. Zatim se krenulo s riješavanjem grijanja, pa se izgradilo veliku energanu na drva, kojih ima u izobilju u obližnjim šumama. Sljedeći korak bila je izgradnja tvornice koja od uljene repice radi gorivo za sva vozila. Tada se pročulo za ovaj projekt pa je grupa znanstvenika u gradu odlučila izgraditi testno postrojenje koje stvara alternativno gorivo iz drva. Uspjeh je bio potpun, a kao "nusprodukt" stvaranja električne energije putem posebnih motora stvarala se i toplina koju se iskoristilo za zagrijavanje vode za lokalni sustav grijanja. Ovo sve naravno zahtjeva mnogo drva, ali ljudi grada izuzetno su ekološki osvješteni i brinu se za održavanje svoje šume kako bi osigurali stalni održivi izvor drva. Gussing je danas mjesto u koje dolaze brojni znanstvenici i istražuju se nove ekološke znanosti koje se zatim primjenjuju. U cijelom okrugu postoji 27 decentraliziranih ekoloških energana, godišnji prihod od energije je 14 milijuna €, a valja napomenuti i da je grad postao poznato odredište za eko-turizam.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Sličnih primjera ima još diljem svijeta, ali i ovo je dovoljno da ljudi postanu svijesni kako postoji alternativa fosilnim gorivima i kako nije potrebno više uništavati Zemlju kako bi se osiguralo stabilne izvore energije potrebne za daljni razvoj.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;Nenad Šarlija&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"It wasn't the Exxon Valdez captain's driving that caused the Alaskan oil spill. It was yours."  &lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Greenpeace oglas, New York Times, 25.02.1990.&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-7876511779357604402?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/7876511779357604402/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/05/samoodrziva-naselja.html#comment-form' title='1 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/7876511779357604402'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/7876511779357604402'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/05/samoodrziva-naselja.html' title='Samoodrživa naselja'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>1</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-5560141615167391766</id><published>2009-04-29T22:16:00.004+02:00</published><updated>2010-04-08T15:41:50.532+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Društvo'/><title type='text'>Kako tehnologija može unaprijediti demokraciju?</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sfi3BACFwMI/AAAAAAAAAos/hv7o6WU-ebk/s1600-h/poll_vote.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 134px;" src="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sfi3BACFwMI/AAAAAAAAAos/hv7o6WU-ebk/s200/poll_vote.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5330211386809499842" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Kao što je navedeno u nekoliko prijašnjih tekstova, tehnologija može značajno pomoći demokraciji da postane pošteniji sustav za sve ljude. Da li vam je ikada bilo čudno što je razlika između izbora koji su se održavali prije 100 godina i izbora kakve poznajemo danas relativno mala? Općenito, da li je nešto čudno u činjenici da se demokracija kao sustav nije previše mjenjala od kad je nastala? Kako je moguće da su tehnologija i znanost toliko napredovale, a istovremeno naš društveni sustav nije pratio taj napredak?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Danas nije potrebno ograničavati demokraciju upotrebom zastarjelih metoda odlučivanja putem parlamenta kojeg sačinjava određeni broj političkih stranaka. Demokracija ne postoji zbog političara već zbog naroda, to jest državljana. Zašto bi morali birati "profesionalne političare" da odlučuju umjesto nas ako možemo odluke donositi i sami?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Za početak valja shvatiti da nam informatička tehnologija i internet već danas omogućuju da unaprijedimo postojeći sustav donošenja odluka. Kada se danas spominju referendumi vezani za bitne odluke često se kao razlog protiv njihovog održavanja navodi kompliciranost održavanja i veliki troškovi. To je istina ako se referendum održava kao i klasični izbori. Ali zašto se referendumi ne bi održavali putem interneta? Zašto se općenito procesi odlučivanja u državi ne bi vodili preko interneta? Ako svaka iole ozbiljnija banka ima internet bankarstvo kojim se uz gotovo potpunu sigurnost svakodnevno koristi velik broj građana, zašto onda sličan sustav ne bi imala i država? Naravno da postoji problem mogućih malverzacija, ali zar nam već i danas na izborima ne "glasaju" mrtvaci? Malverzacija će vjerojatno biti uvijek, ali u ovom novom sustavu koji bi bio potpomognut tehnologijom i internetom može ih biti samo manje nego danas.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Nadalje, danas je velik problem u politici korupcija. Do korupcije dolazi iz jednog jedinog razloga, a to je taj što se na položaje na kojima se odlučuje dovode pojedinci koji zatim nikome ne odgovaraju za svoje postupke, niti su ih ikome dužni objasniti. Zašto to mora biti tako kada se sve i jedna odluka danas može na neki način dokumentirati i pratiti, a da ne govorimo o tome da ne postoji apsolutno nikakva prepreka da se sankcionira svaki netransparentan postupak prilikom donošenja te iste odluke. Ovo ne mora vrijediti samo za državu, već može biti primjenjeno na svako poduzeće, ulicu, zgradu, grad, itd. Sustav koji predlažem nije savršen i sigurno mu se može pronaći nekoliko zamjerki na prvi pogled, ali nitko ne može reći da je bolji postojeći sistem u kojem se pitanja korupcije rješavaju tako da skupina političara koja je optuženog za korupciju postavila na položaj, a čiji je on i sam član, formira određenu komisiju ili odbor koji zatim odluči da nikakva istraga nije niti potrebna. Imajte na umu da bi ta komisija u teoriji trebala reprezentirati narod, a ukoliko istu odluku zaista prepustite narodu ne vjerujem da bi svi u velikoj većini odlučili reći kako ne postoji nikakva potreba da se istraži gdje je nestao njihov novac.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Još jedna stvar koja me muči je i učestalost izbora. Jedan poznatiji hrvatski političar nedavno je zaključio kako je na nama da samo svake četiri godine izađemo na izbore i glasamo, a da zatim političarima prepustimo da rade što treba. Ne znam da li je time želio izraziti svoje mišljenje da su ljudi preglupi da bi učinili išta više ili je jednostavno mislio istaknuti kako nam političari u biti čine uslugu kad nam skidaju taj silni teret odlučivanja s leđa, ali to nije ni bitno. Ukoliko je političar nešto obećao i zatim to nije učinio, a ne želi to i dalje učiniti niti nakon što ga prozovete zbog lažnog obećanja, tada nema nikakvog razloga da se istog trenutka njegov bezobrazluk ne kazni. Nove izbore uz današnje tehnološke mogućnosti slobodno možemo održavati svaki dan ako treba. Nema razloga da nekolicina pojedinaca od cijelog pučanstva jedne države radi budale svojim lažima. To sigurno nije smisao demokracije.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ovo su samo neki od primjera gdje demokraciju možemo unaprijediti tehnologijom. Sličnih primjera ima još toliko da bi se na ovu temu slobodno mogla napisati neka knjiga ili barem solidan diplomski rad, ali za sada u ovom postu samo ovoliko od mene. Možete se slobodno uključiti i dati svoje primjere u komentarima.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Dictatorship naturally arises out of democracy, and the most aggravated form of tyranny and slavery out of the most extreme liberty."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Platon&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-5560141615167391766?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/5560141615167391766/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/04/kako-tehnologija-moze-unaprijediti.html#comment-form' title='4 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/5560141615167391766'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/5560141615167391766'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/04/kako-tehnologija-moze-unaprijediti.html' title='Kako tehnologija može unaprijediti demokraciju?'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sfi3BACFwMI/AAAAAAAAAos/hv7o6WU-ebk/s72-c/poll_vote.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>4</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-2362994525067481805</id><published>2009-04-20T19:41:00.003+02:00</published><updated>2010-04-06T22:52:35.066+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Znanost'/><title type='text'>Potencijal ljudskog uma</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sey0C6abAtI/AAAAAAAAAk0/Pl4A4xl2bfU/s1600-h/show-brain.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 150px;" src="http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sey0C6abAtI/AAAAAAAAAk0/Pl4A4xl2bfU/s200/show-brain.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5326830421405270738" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Često se kaže da ljudi koriste manje od 10% svoga mozga. Povećanje tog postotka možda je čak i preduvjet nekih promjena koje su nužne u svijetu, a koje kočimo upravo mi, ljudi.&lt;br /&gt;Nekoliko riječi o mozgu. To je organ koji služi kao kontrolni centar u našem tijelu. On prikuplja sve informacije i na osnovu njih djeluje, odnosno šalje druge informacije nazad prema mišićima koji pokreću naše tijelo. Pomoću mozga razmišljamo, osjećamo, pamtimo, rješavamo probleme, zamišljamo, sanjamo, itd. Aktivnost u mozgu je veoma visoka, postoje milijuni i milijuni veza između različitih dijelova mozga. Po kapacitetu informacija koje može obraditi ostavlja i najbolje kompjutere iza sebe, postoje procjene da bi moderno računalo trebalo biti deset tisuća puta veće od mozga da bi dostiglo njegov kapacitet. Kapacitet koji ne znamo u potpunosti iskoristiti.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;I dok nam nije problem istražiti i naučiti se koristiti svakom aplikacijom na našim kompjuterima ili mobitelima, kod mozga to ne ide baš tako. Dijelom zato jer je mozak dio našeg tijela, a možda i cijele prirode, koji je najmanje istražen, odnosno najmanje se o njemu zna, a dijelom i zbog toga što i ono što se zna o mozgu teško dolazi do slušatelja. Nitko od nas nije u školi imao predmet koji bi se bavio korištenjem mozga ili učenjem vještina koje su potrebne za to. A trebalo ga je biti i u budućnosti vjerojatno hoće. Dapače, primjetan je određeni trend popularizacije mozga, odnosno njegovih mogućnosti, govori se o tome više nego ranije, ali kao i i u mnogim drugim stvarima sve ide dosta sporo.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Da ne ulazimo u detalje građe mozga, ukratko postoji lijeva i desna polutka, hemisfera. Lijeva polutka je dio mozga zadužen za aritmetiku, jezik, prosudbu i govor, te koristi logiku, brine o detaljima i donosi odluke. Desna polutka je zadužena za kreativno razmišljanje, maštu, slikanje, pjevanje i slično.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Nadalje, pojednostavljeno, um možemo podijeliti na tri razine: svjesni, podsvjesni i supersvjesni um. Ovaj prvi, svjesni um, je onaj s kojim svakodnevno razmišljamo. Aktivnosti svjesnog uma odvijaju se pretežno u lijevoj hemisferi mozga. Tu donosimo svoje svjesne odluke, to je snaga volje. Druga razina je podsvjesni um. Tu su pohranjena sva sjećanja, od dana kada smo rođeni. Kao i svjesni um, i podsvjesni je stalno aktivan,ali mi te aktivnosti nismo – svjesni, a ona se odvija pretežno u desnoj hemisferi mozga. Supersvjesni um je nešto što ćemo tek shvatiti jednog dana. Postoji još jedan, jako maleni dio mozga, koji služi kao filter u komunikaciji između lijeve i desne polutke, odnosno svjesnog i podsvjesnog uma. U tome je problem. Postoji dakle filter koji određuje koje informacije mogu proći a koje ne mogu između lijeve i desne polutke. I on radi cijelo vrijeme, nekada na našu korist, a nekada protiv nas. Upravo podsvjesne funkcije mozga predstavljaju golem potencijal koji treba otkriti, odnosno treba naučiti upravljati tim funkcijama i na taj način dovesti korištenje ljudskog uma na višu razinu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kako? Energija je u mozgu u obliku električne enrgije, odnosno električnih, odnosno moždanih valova. Ti valovi osciliraju, odnosno imaju određenu frekvenciju ili brzinu. Kaže se da je mozak, odnosno um, u određenom stanju, ovisno o brzini moždanih valova. Pa tako imamo delta, theta, alpha i beta stanje uma.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;U delta stanju mi smo u dubokom snu, niti ne sanjamo. Frekvencija moždanih valova je 0,5 do 3,5 ciklusa u sekundi.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;U theta stanju frekvencija se povećava od 3,5 do 7. Ljudi u ovom stanju obično spavaju, ali se do njega može doći i nekim tehnikama meditacije i tada je osoba veoma smirena.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;U alpha stanju smo budni, ali relativno tihi. To se događa kada se skoncentriramo samo na jednu stvar, isključimo okolinu. Bilo da se radi o gledanju televizije ili maštanju. Kao da sanjamo budni. Frekvencija ovog stanja je od 7 do 13. Ovo stanje je jako bitno. Pri ovim frekvencijama prije spomenuti filter prestaje raditi i slobodno propušta informacije između lijeve i desne polovice mozga, između svijesti i podsvijesti. Naš mozak je potpun, odnosno njegove dvije polovice rade kao jedno. U alpha stanju bolje razumijemo, bolje pamtimo, brže učimo, kreativniji smo. Već više od 20 godina olimpijski sportaši treniraju u alpha stanju jer im to pospješuje rezultate. To je dakle znanje koje je potrebno približiti svima i uključiti ga u formalnu edukaciju od najranije dobi.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Preostalo je još beta stanje, stanje potpune budnosti. U tom stanju moždani valovi su najbrži, možemo raditi i misliti o više stvari istodobno, itd.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Poanta je dakle da postoji znanje i tehnike koje mogu pomoći svakom pojedincu, a time i društvu, da se nauči bolje koristiti svojim umom. Samo ga treba učiniti dostupnim svima. To se, kao što sam spomenuo, već i čini u nekoj mjeri. Ali nedostaje većih koraka naprijed, kao što je uključivanje ovakvih znanja u formalnu edukaciju.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Nenad Šarlija&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The chief function of the body is to carry the brain around."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Thomas A. Edison&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-2362994525067481805?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/2362994525067481805/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/04/potencijal-ljudskog-uma.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/2362994525067481805'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/2362994525067481805'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/04/potencijal-ljudskog-uma.html' title='Potencijal ljudskog uma'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sey0C6abAtI/AAAAAAAAAk0/Pl4A4xl2bfU/s72-c/show-brain.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-5069578107154220746</id><published>2009-04-19T16:27:00.004+02:00</published><updated>2010-04-06T22:55:33.056+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Znanost'/><title type='text'>Hrvatski znanstvenik Davor Pavuna</title><content type='html'>Fizičar Davor Pavuna je jedan od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika, a odnedavno je poznat široj javnosti po tome što je postao član tima za energetiku američkog predsjednika Baracka Obame.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Gostovanje Davora Pavune u emisiji "Nedjeljom u 2" možete pogledati u nastavku ovog posta ili direktno na YouTube-u, a ukoliko želite saznati više o Davoru Pavuni posjetite sljedeće stranice:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=8962&amp;amp;podaci=biografija"&gt;http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=8962&amp;amp;podaci=biografija&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.jutarnji.hr/j2/znanost/clanak/art-2009,3,18,pavuna_ephtv,156174.jl"&gt;http://www.jutarnji.hr/j2/znanost/clanak/art-2009,3,18,pavuna_ephtv,156174.jl&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.hrvati.ch/index.php/HRVATI-U-CH/RAZGOVORI/Dr.-Davor-Pavuna-u-Fokusu.html"&gt;http://www.hrvati.ch/index.php/HRVATI-U-CH/RAZGOVORI/Dr.-Davor-Pavuna-u-Fokusu.html&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://dnevnik.hr/vijesti/znanost-it/hrvatski-fizicar-davor-pavuna-u-timu-baracka-obame.html"&gt;http://dnevnik.hr/vijesti/znanost-it/hrvatski-fizicar-davor-pavuna-u-timu-baracka-obame.html&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Evo i nekoliko zanimljivih teza ovog briljantnog znanstvenika:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Recenziranje projekata za DOE (Department of Energy) bit će golemi izazov jer riječ je o avangardnim istraživanjima koja, među ostalim, uključuju nove materijale, visokotemperaturnu supravodljivost, tzv. zelenu energetiku i zelene tehnologije. Ta bi istraživanja trebala dovesti do nove energetske paradigme u svijetu."&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Na dulje pruge, ako ostvarimo samo 10 posto od onoga što smo već pokrenuli, a mnogo toga nismo još niti objavili jer je prerano (!) imat ćemo uz malo koordinacije i 2 - 3 goleme naše tvrtke poput Nokie, Nestlea ili Novartisa... da, to je moguće jer mi imamo brojne genijalne ljude i leadere. Ako su Kostelići napravili od Hrvatske svjetsku skijašku velesilu, a to nije naše tradicionalno područje, onda budite uvjereni da u biotehnologiji, gdje imamo fantastične ljude i doma i po svijetu, te u eko-turizmu, a čak i u informatici i softwareu, možemo raditi svjetski relevantne pomake."&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Ušli mi u Europu ili ne, ključni element hrvatske budućnosti su probuđeni stvaratelji, sposobni inženjeri i poduzetnici čije se tehnološke kreacije mogu konkurentno prodavati po cijelome svijetu; u suprotnome, nacija ustvari ostaje neka vrsta "banana republike", mada možda nominalno bila i u EU."&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Ako gospodin Mirko Galić, koji odbija uvesti znanstveno-tehnološku komponentu u redovni program, iako smo jasno dali do znanja da znamo kako atraktivno animirati TV-naciju, nastavi dominantno s uvezenim deterdžent-serijama, nacija, koja ima jako loš obrazovni profil, samo nekoliko postotaka puka su istinski visoko školovani i spremni za ovo današnje doba, ostat će kako rekoh na razini neke vrste banana-republike."&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Davor Pavuna - Nedjeljom u 2 - 1/7&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;object height="344" width="425"&gt;&lt;param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/ZAyVAAhWOuw&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1"&gt;&lt;param name="allowFullScreen" value="true"&gt;&lt;param name="allowscriptaccess" value="always"&gt;&lt;embed src="http://www.youtube.com/v/ZAyVAAhWOuw&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" height="344" width="425"&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Davor Pavuna - Nedjeljom u 2 - 2/7&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;object height="344" width="425"&gt;&lt;param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/enX9zK0OZYo&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1"&gt;&lt;param name="allowFullScreen" value="true"&gt;&lt;param name="allowscriptaccess" value="always"&gt;&lt;embed src="http://www.youtube.com/v/enX9zK0OZYo&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" height="344" width="425"&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Davor Pavuna - Nedjeljom u 2 - 3/7&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;object height="344" width="425"&gt;&lt;param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/gzQcuXJpQBE&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1"&gt;&lt;param name="allowFullScreen" value="true"&gt;&lt;param name="allowscriptaccess" value="always"&gt;&lt;embed src="http://www.youtube.com/v/gzQcuXJpQBE&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" height="344" width="425"&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Davor Pavuna - Nedjeljom u 2 - 4/7&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;object height="344" width="425"&gt;&lt;param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/hosncslE0a4&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1"&gt;&lt;param name="allowFullScreen" value="true"&gt;&lt;param name="allowscriptaccess" value="always"&gt;&lt;embed src="http://www.youtube.com/v/hosncslE0a4&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" height="344" width="425"&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Davor Pavuna - Nedjeljom u 2 - 5/7&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;object height="344" width="425"&gt;&lt;param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/fMEVIsrgwLI&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1"&gt;&lt;param name="allowFullScreen" value="true"&gt;&lt;param name="allowscriptaccess" value="always"&gt;&lt;embed src="http://www.youtube.com/v/fMEVIsrgwLI&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" height="344" width="425"&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Davor Pavuna - Nedjeljom u 2 - 6/7&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;object height="344" width="425"&gt;&lt;param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/NC2mTlaro78&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1"&gt;&lt;param name="allowFullScreen" value="true"&gt;&lt;param name="allowscriptaccess" value="always"&gt;&lt;embed src="http://www.youtube.com/v/NC2mTlaro78&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" height="344" width="425"&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Davor Pavuna - Nedjeljom u 2 - 7/7&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;object height="344" width="425"&gt;&lt;param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/QA3zFB0Tw_s&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1"&gt;&lt;param name="allowFullScreen" value="true"&gt;&lt;param name="allowscriptaccess" value="always"&gt;&lt;embed src="http://www.youtube.com/v/QA3zFB0Tw_s&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" height="344" width="425"&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"If I were to wish for anything, I should not wish for wealth and power, but for the passionate sense of potential - for the eye which, ever young and ardent, sees the possible. Pleasure disappoints; possibility never."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Soren Kierkegaard&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-5069578107154220746?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/5069578107154220746/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/04/hrvatski-znanstvenik-davor-pavuna.html#comment-form' title='4 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/5069578107154220746'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/5069578107154220746'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/04/hrvatski-znanstvenik-davor-pavuna.html' title='Hrvatski znanstvenik Davor Pavuna'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>4</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-2218654070015501176</id><published>2009-04-05T22:21:00.003+02:00</published><updated>2010-04-08T15:44:11.286+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Društvo'/><title type='text'>Vladajuća elita ili vladavina naroda?</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SdkTxDLY7yI/AAAAAAAAAgo/6R3rTJP-XWs/s1600-h/dictatorship.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 145px;" src="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SdkTxDLY7yI/AAAAAAAAAgo/6R3rTJP-XWs/s200/dictatorship.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5321306168102547234" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Nedavno ste mogli pročitati članak o &lt;a href="http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/problem-demokracije.html"&gt;problemima moderne demokracije&lt;/a&gt;, a danas ćemo malo dublje prionuti u tu tematiku. Zamislite da postoje dvije države od kojih u jednoj vlada diktatura, a u drugoj demokracija. U kojoj biste rađe živjeli? Odgovor je naizgled jednostavan, ali pritom razmislite o tome da li diktatura ponekad može biti poštenija od demokracije?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Recimo da u Zemlji br.1 vlada diktatura, političko uređenje u kojem je sva vlast u rukama jednog čovjeka - diktatora. Naš diktator je vođa koji prije svega vodi računa o dobrobiti svog naroda. On ulaže mnogo u obrazovanje svojih građana, socijalne programe, zdravstvo, razvoj gospodarstva i sigurnost. U njegovoj zemlji čak je dozvoljena i velika sloboda medija i svatko može bez straha iznijeti svoje mišljenje, pa čak i ako se radi o kritici diktatorove vlasti. On je mudar čovjek koji kritiku prihvaća kao priliku da unaprijedi sebe i svoju vladavinu. Jedino što nitko u njegovoj zemlji ne smije javno izreći jest poziv na netoleranciju, nasilje i kršenje osnovnih ljudskih prava. Takve stvari su najstrože zabranjene. Naš diktator puno ulaže i u ekologiju, važan mu je održivi razvoj. Poljoprivreda i razvoj visoke tehnologije veoma su visoko na ljestvici gospodarskih prioriteta. Gospodarstvo je pod jakim utjecajem države. Privatno poduzetništvo ima veliku slobodu, ali profit nikada nije važniji od dobrobiti građana. Država je regulator koji osigurava da industrija i ostale gospodarske grane uvijek budu prije svega u službi građana i sveukupnog razvoja zemlje, a ne da se stvara politička i gospodarska elita. Diktator želi da se u njegovoj zemlji nagrađuju znanje i sposobnost, a ne politička pripadnost. Zemlja br.1 nije najbogatija zemlja na svijetu, ali je to zemlja u kojoj su ljudi sigurni i znaju da ih čeka svijetla budućnost.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Sada razmotrimo Zemlju br.2 u kojoj vlada predstavnička demokracija. Narod te zemlje se nedavno odlučio za demokratsko uređenje prema modernim principima i vlast je dana u ruke parlamentu čiji se članovi biraju putem slobodnih demokratskih izbora. Na scenu su ubrzo stupili političari podjeljeni u 10-ak političkih grupacija, koje su se prije svega razlikovale prema svojim političkim i filozofskim uvjerenjima, dok su im gospodarska i socijalna politika bile relativno slične. Takva situacija dovela je do borbe za glasove nerealnim obećanjima i do jeftinog populizma. Ubrzo su se pojavili i moćni gospodarski lobiji koji su shvatili da putem donacija i korupcije mogu veoma jednostavno doći do političkog utjecaja potrebnog da državnu politiku prilagode svojim osobnim interesima. Ubrzo se u zemlji gase proizvodnja, a poljoprivredne površine ostaju neobrađene. Za to vrijeme uvoz cvijeta. Ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i socijalne programe su zanemariva u usporedbi s ulaganjima u građevinske projekte velikih kompanija. Važno je da se novac vrti. Stvara se politička elita koja je prisutna u svim djelovima društva, kao da se radi o kakvim zvijezdama, a ne vođama. Politički kandidati veoma su slični jedan drugom, pa demokratski izbori sve više podsjećaju na farsu, a za ulazak u privilegirani klub i mogućnost dolaska na vlast važno se podrediti pravilima i interesima elite. Istovremeno, jaz između siromašnih i bogatih stalno raste. Zemlja je na papiru sve bogatija i naprednija, ali standard i život običnih građana ne poboljšavaju se previše.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;U kojoj biste zemlji izabrali živjeti sada kada znate više o njima? Uvjeren sam da bi velika većina izabrala Zemlju br.1 i život pod diktatorom. Diktator je u ovom slučaju osoba koja se pri donošenju odluka ne vodi svojom vlastitom pohlepom već najvišim moralnim i etičkim standardima. Takvu vlast prihvatili bi svi, ili barem uvjerljiva većina. Problem je jedino što se diktatorom postaje ako vam narod svojevoljno preda apsolutnu vlast u državi, za što su šanse izuzetno male, ili ako eliminirate sve protivnike i svoju vladavinu izgradite na hrpi leševa, što je najčešće i slučaj s diktaturama. Upravo zato je ovakva diktatura gotovo neostvariva, jer jedna osoba koja se vodi visokim moralnim i etičkim načelima nikada neće pribjeći nasilju kako bi se domogla apsolutne vlasti.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ali razmislite onda o demokraciji. Ako biste svi izabrali da živite u Zemlji br.1, to jest zemlji napretka i prosperiteta, zašto se to onda ne ostvaruje? Nije li upravo demokracija takav oblik političkog i društvenog uređenja u kojem bi želje i potrebe naroda trebale biti na prvom mjestu? Ukoliko Zemlja br.1 predstavlja sve ono što bi željeli, a demokracija vam daje pravo izbora, zašto se onda nikako demokratskim putem ne može doći do takve zemlje već većina demokracija podsjeća više na Zemlju br.2? Zemlja br.1 koju sam opisao ustvari predstavlja sve ono što bi demokracija ustvari trebala predstavljati, a opet je neostvariva čak i u najnaprednijim demokracijama modernog svijeta. To je zato što u predstavničkim demokracijama, kakva ih je većina u svijetu, ljudi ustvari ne biraju što će se učiniti i kako, već biraju predstavnička tijela, dakle parlament i predsjednika, koji će odluke donositi umjesto njih. Ukoliko se te odluke ne slažu sa željama naroda, one će ipak vjerojatno biti donesene ako odgovaraju vladajućoj eliti, i tu narod može veoma malo učiniti.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Problem je u tome što se demokracija nije značajnije mjenjala u zadnjih 100-200 godina. U trenutku kada je nastala ona nije niti mogla biti puno drugačija, ali današnja tehnologija omogućava nam da ju značajno poboljšamo. Upravo je tehnologija ono što nam može pomoći da donosimo bolje odluke bez uplitanja raznih lobija i bez korupcije. Tehnologija nam može pomoći da ostvarimo bolju demokraciju, direktnu demokraciju u kojoj će nestati vladajuća elita. Demokraciju u kojoj će narod zaista donositi odluke i krenuti putem Zemlje br.1, ali ne i prema dikaturi. Internet i informatička tehnologija omogućuju prikupljanje svih važnijih informacija potrebnih za donošenje svake pojedine odluke u veoma kratkom vremenu i uz male troškove. Političari bi bili svedeni na obične činovnike koji izvršavaju volju i želje naroda, kao što bi uostalom i trebalo biti.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Razmislite malo. Ukoliko recimo u poljoprivrednom sektoru dođe do krize uzrokovane sušom ili nekom bolešću koja uništi usjeve ili uzrokuje pomor domaćih životinja, što bi trebalo učiniti? Političari bi o ovom pitanju trebali raspraviti, procjeniti situaciju i na kraju odlučiti o alokaciji sredstava. Njihova odluka bila bi temeljena na više faktora, od kojih neki ne bi imali nikakve veze s konkretnim problemom. Tako bi se vodilo računa i o glasovima birača na tom području, pa bi rješenje bilo vrlo vjerojatno ako je ta regija bitna za stranku koja je na vlasti, a ako nije... Recimo da bi odluka bila neizvjesna. Ukoliko bi se odluka donosila direktnim odlučivanjem naroda uz pomoć računala koja bi odlučila da regija i njezini stanovnici ne mogu preživjeti bez svoje poljoprivredne djelatnosti, tada bi ona bila vrlo brza i ispravna. Znam da je malo pojednostavljeno, ali to je samo jedan od primjera kako nam tehnologija može pomoći da si uvelike olakšamo život, pa čak i ako se radi o vođenju države. Uskoro će biti više riječi o ovom problemu i općenito o ulozi tehnologije u našem svakodnevnom životu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Naturally the common people don't want war; neither in Russia, nor in England, nor in America, nor in Germany. That is understood. But after all, it is the leaders of the country who determine policy, and it is always a simple matter to drag the people along, whether it is a democracy, or a fascist dictatorship, or a parliament, or a communist dictatorship. Voice or no voice, the people can always be brought to the bidding of the leaders. That is easy. All you have to do is to tell them they are being attacked, and denounce the pacifists for lack of patriotism and exposing the country to danger. It works the same in any country."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Hermann Goering&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-2218654070015501176?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/2218654070015501176/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/04/vladajuca-elita-ili-vladavina-naroda.html#comment-form' title='4 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/2218654070015501176'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/2218654070015501176'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/04/vladajuca-elita-ili-vladavina-naroda.html' title='Vladajuća elita ili vladavina naroda?'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SdkTxDLY7yI/AAAAAAAAAgo/6R3rTJP-XWs/s72-c/dictatorship.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>4</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-4024953467315640303</id><published>2009-04-02T20:49:00.007+02:00</published><updated>2010-04-08T15:44:52.497+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Ekologija'/><title type='text'>Odnos čovjeka i prirode</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SdUMCQMPnYI/AAAAAAAAAfQ/FnRD6qaml9I/s1600-h/cheifseattle.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 119px; height: 200px;" src="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SdUMCQMPnYI/AAAAAAAAAfQ/FnRD6qaml9I/s200/cheifseattle.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5320171767653703042" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Godine 1854. poglavica Seattle održao je nadahnjujući govor nakon što su ga predstavnici bijelaca zatražili da im proda veliku zemlju svog plemena.  Taj govor, iako veoma jednostavan, sažeo je čitavu bit razvoja čovječanstva i dao nam jasnu sliku odnosa čovjeka i prirode, to jest objasnio razliku između razmišljanja "primitivnih" Indijanaca i "naprednih" te "civiliziranih" bijelaca. Iako je prošlo preko 150 godina, ovaj govor i dalje ima moć da nadahnjuje kao i u vrijeme kada je nastao, pa čak i više.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Ako mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti? Svaki dio te zemlje svet je mome narodu."&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Tako, kad Veliki poglavici iz Washingtona šalje glas da želi kupiti našu zemlju, traži previše od nas. Veliki poglavica šalje glas da će nam sačuvati mjesto i tako ćemo sami moći živjeti udobno. On će nam biti otac i mi njegova djeca."&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Mi znamo kako bijeli čovjek ne razumije naš život. Jedan dio zemlje njemu je jednak kao i drugi jer je on stranac koji dođe noću i uzme od zemlje sve što želi. Zemlja nije njegov brat nego njegov prijatelj i kada je pokori on kreće dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu rađa djecu, zaboravljeni su. Odnose se prema majci-zemlji i prema bratu-nebu kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajni nakit. Njegova pohlepa prožderat će zemlju i ostaviti samo pustoš."&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Ne znam; naš način je drugačiji nego vaš. Izgled vaših gradova boli oči crvenog čovjeka. Ali, možda je to zbog toga što je crveni čovjek divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog čovjeka. Nema mjesta da se čuje otvaranje listova u proljeće ili drhtaj krilaca kukca. Ali, možda je to zbog toga jer sam ja divlji i ne razumijem. Buka djeluje samo kao uvreda za uši. I što je to život ako čovjek ne može čuti osamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari."&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Ja sam crveni čovjek i ne razumijem. Indijanac više voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vjetra očišćen podnevnom kišom ili namirisan borovinom. Zrak je skupocjen za crvenog čovjeka jer sve živo dijeli jednak dah - životinja, biljka, čovjek. Bijeli čovjek ne izgleda kao da opaža zrak koji diše. Kao čovjek koji umire mnogo dana, on je otupio na smrad."&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Tako ćemo razmotriti vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ako odlučimo prihvatiti, postavit ćemo jedan uvjet: bijeli čovjek mora se odnositi prema životinjama ove zemlje kao prema svojoj braći. Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi način. Vidio sam tisuće raspadajućih bizona u preriji što ih je ostavio bijeli čovjek ustrijelivši ih iz prolazećeg vlaka. Ja sam divljak i ne razumijem kako dimeći željezni konj može biti važniji nego bizon koga mi ubijamo samo zbog ostanka na životu. Što je čovjek bez životinje? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike osamljenosti duha. Što god se dogodilo životinjama, ubrzo će biti i čovjeku. Sve stvari su povezane."&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Glavni grad američke savezne države Washington danas nosi ime Seattle u čast velikom poglavici, a na jednom od gradskih trgova nalazi se i njegov kip sa rukom uzdignutom prema nebu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The Earth has a skin and that skin has diseases, one of its diseases is called man."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Friedrich Nietzsche&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-4024953467315640303?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/4024953467315640303/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/04/odnos-covjeka-i-prirode.html#comment-form' title='2 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/4024953467315640303'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/4024953467315640303'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/04/odnos-covjeka-i-prirode.html' title='Odnos čovjeka i prirode'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SdUMCQMPnYI/AAAAAAAAAfQ/FnRD6qaml9I/s72-c/cheifseattle.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>2</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-4285906994425983284</id><published>2009-03-26T20:56:00.003+01:00</published><updated>2010-04-08T15:45:10.078+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Ekonomija'/><title type='text'>Država i financije</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/ScvewvjNEjI/AAAAAAAAAew/2fNiUghjCVQ/s1600-h/rothschild-family.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 138px; height: 200px;" src="http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/ScvewvjNEjI/AAAAAAAAAew/2fNiUghjCVQ/s200/rothschild-family.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5317588714020213298" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Država je jedan od glavnih aktera u ekonomiji bilo koje zemlje svijeta, bez obzira da li se radi o socijalističkoj Kini ili kapitalističkim Sjedinjenim Američkim Državama. Jedina je razlika u količini uplitanja države, ali i to je zanemariva razlika. Da pojasnimo. Država (nacionalna ili lokalna) plaća javne službe, socijalna davanja, infrastrukturne projekte, zdravstvo, školstvo, pa čak i subvencije privatnim poduzećima.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prije nego nastavimo pročitajte sljedeće članke:&lt;br /&gt;&lt;a href="http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/propast-monetaristickog-sistema.html"&gt;http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/propast-monetaristickog-sistema.html&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.galaksija.com/planeta/novac.htm"&gt;http://www.galaksija.com/planeta/novac.htm&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;a href="http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=36d28774-c9d4-428d-9e88-12c5ae061aff&amp;amp;open=sec"&gt;http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=36d28774-c9d4-428d-9e88-12c5ae061aff&amp;amp;open=sec&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Zapitajmo se sada: Ako država sudjeluje na tržištu i ima obvezu svojim građanima osiguravati zdravstvenu skrb, prometnice i slične beneficije, zašto onda ta ista država ne smije sama kontrolirati i svoj novac? Istina, središnje banke imaju dosta velik utjecaj na financijsko tržište, ali on nije dovoljno aktivan, a ponekad nije niti konstruktivan.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Uzmimo kao primjer valutne tečajeve. Središnje banke određuju visinu valutnih tečajeva na osnovu kojih se vrši međunarodna razmjena, ali i politika proizvodnje i dohotka unutar pojedinih država. Očito je da valutni tečajevi služe kao sredstvo ostvarivanja međunarodne konkurentnosti. Nema nikakvog razloga da fizički rad u Kini vrijedi manje nego fizički rad u Njemačkoj, ali to je ipak tako jer Kina svoju međunarodnu trgovinu i konkurentnost bazira na jeftinoj radnoj snazi i jeftinim proizvodima. Ipak, puno je bitnije od toga da središnje banke osim politike valutnih tečajeva i nemaju nekog drugog utjecaja. Ako novca u državi nema dovoljno, središnja ga banka ne može jednostavno samo istiskati jer se zbog međunarodnog tržišta novca vrijednost valute smanjuje. Ako već svaka valuta mora cirkulirati na međunarodnom tržištu novca i biti izražena u nekoj drugoj valuti kao mjerilu njene vrijednosti (najčešće $ ili €), zašto ne bi imali jednu neutralnu valutu koja bi služila ispočetka kao mjerilo, a zatim i kao prava zajednička valuta, nešto kao uvođenje € u EU?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Država danas nema dovoljno velik utjecaj na financijsko tržište i to je činjenica koja je nepobitna, ma koliko je neke političke strukture pokušavale zamaskirati kojekakvim zakonima, propisima i standardima bankarskog poslovanja. Banke stvaraju novac i posuđuju ga državama koje ga zatim koriste za razne projekte. Porezi i doprinosi koje ljudi plaćaju pod prisilom zakona ne služe ničemu drugomu nego vraćanju kamata na dugove. Novac je dug i on danas ne može nastati nikako drugačije nego zaduživanjem. Na svako zaduživanje dolazi naravno i kamata, koja se pretvara u beskonačan istrument povećavanja duga jer je teoretski nemoguće da se stvori dovoljno novaca da se isplate i glavnica duga i kamate, barem u sustavu kojeg danas poznajemo.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Financijski sustav današnjice je neodrživ i bilo je pitanje vremena kada će se raspasti, kao što se sad i dogodilo. I zašto sada te banke koje su uništile ekonomiju zovu državu u pomoć, ali istovremeno joj ne ostavljaju nikakav prostor za sudjelovanje u budućem poslovanju? Zašto se država mora zaduživati kod velikh banaka kako bi dala novac malima, pa da ga ove zatim mogu posuđivati građanima, koji ga onda moraju vraćati i direktno malim bankama i indirektno putem poreza velikima? To nije bajka, jer američki FED (njihova središnja banka, koja je ustvari privatna institucija, a ne državna) sada kupuje državne obveznice SAD-a kako bi se pokrenulo financijsko tržište. Te dugove prije ili kasnije morati će vraćati američki narod. Zašto se ne posluša prijedlog ekonomskog stručnjaka i nobelovca Paula Krugmana? Zašto se ovi paketi financijske pomoći ne pretvore u vlasničke uloge, pa će država u budućnosti za početak moći barem osigurati racionalno poslovanje banaka?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Očito je iz priloženoga da je novac veoma bitan za funkcioniranje svake nacionalne ekonomije i svakog naroda, ali zašto se onda na financijskom tržištu države, koje u teoriji predstavljaju narod i obične ljude, pojavljuju tek kao malo veći i važniji, ali ipak obični, sudionici? Zašto su politike valutnih tečajeva utemeljene na ponudi, potražnji i međunarodnoj trgovini ako to u konačnici koristi samo špekulantima, bankama i ostalim velikim financijskim "igračima". Zašto države ne mogu određivati svoju monetarnu politiku na temelju stvarnih proizvodnih kapaciteta i resursa koje posjeduju, već to moraju činiti prema nekakvim neodređenim "zakonima slobodnog tržišta" koji u poslovnom svijetu imaju status gotovo jednak onome Biblije ili Kurana? Slobodno tržište ustvari je koncept koji omogućava da svatko može sudjelovati slobodno i neograničeno ovisno o svojim mogućnostima. To je izvrsno ako ste multinacionalna kompanija, ali što ako ste mali obrt, ili još gore obični građanin? Što ako ste se rodili u "krivoj" državi koja je svoj industrijski i tehnološki razvoj započela pred 50-ak godina, pa je s vremenom došla u situaciju da je morala posuđivati strane valute kako bi kupovala strane tehnologije i osigurala razvoj? Naravno da je to stvorilo dugove, a kad nastanu dugovi treba vraćati i kamatu. A kako vraćati kamatu? Prodavati banke, industriju, telekomunikacije, željeznice...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Novac određuje sudbinu čitavih naroda i njegova je uloga presudna u politici i razvoju cijeloga svijeta. Nije logično nešto tako bitno ostaviti u rukama privatnih banaka čiji je jedini zadatak ostvarivanje profita, niti je logično da se matematikom valutnih tečajeva određuje sudbina čitavih naroda. Novac treba svesti na najobičnije sredstvo određivanja vrijednosti izraženo u jednoj valuti čija će se količina određivati isključivo prema potrebi, koja će pak biti funkcija dostupnih resursa, industrije i ostalih proizvodnih faktora. Banke će u takvom sustavu imati funkciju regulacije i praćenja ekonomskih kretanja, a čitav bankarski sustav temeljit će se na društvenoj odgovornosti, a ne na bezumnom stvaranju profita. Ovaj korak ne može se ostvariti preko noći niti će tranzicija proći bez problema, ali svijet mora otvoriti oči i shvatiti da to ne znači uništavanje privatnog bankarskog sektora. On je uništio samog sebe u ovoj krizi, a iz nekog razloga države ga se svim silama trude spasiti. To navodi na zaključak da je politika ustvari u službi viših privatnih interesa, a ne u službi naroda koji ju je postavio na vlast.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Jedino oslobađanjem od okova koje su stvorili Svjetska Banka, Međunarodni Monetarni Fond, FED i ostali financijski moćnici možemo krenuti prema sljedećem stupnju razvoja društva i civilizacije. To je put ka resursno baziranoj ekonomiji, ekonomiji baziranoj na našim realnim mogućnostima, resursima, čistoj tehnologiji i industriji, a prije svega na održivom razvoju. Dokle god države ne preuzmu potpuno upravljanje svojim financijama u intersu običnih ljudi koji ih u najvećj mjeri čine, takav svijet nažalost neće biti moguć.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Give me control of a nation's money supply, and I care not who makes the laws."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Mayer A. Rothschild&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-4285906994425983284?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/4285906994425983284/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/03/drzava-i-financije.html#comment-form' title='1 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/4285906994425983284'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/4285906994425983284'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/03/drzava-i-financije.html' title='Država i financije'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/ScvewvjNEjI/AAAAAAAAAew/2fNiUghjCVQ/s72-c/rothschild-family.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>1</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-324711759927776037</id><published>2009-03-19T17:53:00.004+01:00</published><updated>2010-04-08T15:45:22.260+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Ekonomija'/><title type='text'>Problemi moderne ekonomije</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/ScJ5j0TWZiI/AAAAAAAAAb8/NmogBWhdLnI/s1600-h/greed.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 164px; height: 200px;" src="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/ScJ5j0TWZiI/AAAAAAAAAb8/NmogBWhdLnI/s200/greed.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5314944166492792354" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Moderna ekonomija suočena je s brojnim problemima. Ovisnost o privatnim financijskim institucijama i nemogućnost rješavanja najosnovnijh pitanja poput siromaštva i gladi samo su neka od pitanja na koje moderna ekonomska znanost pokušava pronaći odgovore. Opseg problema je toliki da vjerojatno ne bi stao u jedan članak, pa ćete zato danas saznati samo neke od osnovnih problematika koje će zatim biti obrađene pojedinačno.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Uloga države u ekonomiji&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Uloga države u ekonomiji slobodnog tržišta je pomalo nejasna. U teoriji država služi samo kao ekonomski regulator koji stvara okvir za poslovanje privatnih poduzeća na liberalnom tržištu, ali u praksi to u biti i nije tako. Država gradi ceste, mostove, bolnice, zgrade, i tako dalje, a samim time ona više nego aktivno sudjeluje na tržištu. Njena regulatorska funkcija se ustvari svodi na donošenje zakona, pa se postavlja pitanje radi li se tu uopće o ekonomskoj ili samo zakonodavnoj funkciji? Također valja napomenuti da isti privatni interesi koji se toliko trude da smanje ulogu države prvi istupaju u razdobljima krize i traže njenu pomoć, kao što se to vidi i danas. Nadalje, sasvim je očito da država troši puno novaca, ali ne smije sama kontrolirati svoju financijsku politiku već se mora obraćati privatnim bankarima koji ju financiraju dugovima, a istovremeno se uloga središnjih državnih banaka svodi na tiskanje novca i donošenje kojekakvih propisa umjesto da im bude dozvoljeno aktivno i neovisno upravljanje državnim financijama. Više o  financijskim problemima možete doznati u sljedećem članku:&lt;br /&gt;&lt;a href="http://www.galaksija.com/planeta/novac.htm"&gt;http://www.galaksija.com/planeta/novac.htm&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Razvoj tehnologije i znanosti&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Tehnologija i znanost danas su u službi korporativnih interesa, a ne u službi društva i planete. Zapitajte se koliko ste puta čuli da se određena medicinska istraživanja stavljaju "na čekanje" samo zato jer su navodno preskupa, da je upotreba alternativnih izvora energije neisplativa, da je neka zemlja konkurentnija od druge zbog većeg stupnja tehnološkog razvoja, i tako dalje. Ovakva situacija ne dozvoljava nam da iskoristimo potpuni potencijal tehnologije i znanja koji su nam na raspolaganju.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Funkcija novca&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;O tome je već nešto bilo rečeno u jednom od članaka:&lt;br /&gt;&lt;a href="http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/propast-monetaristickog-sistema.html"&gt;http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/propast-monetaristickog-sistema.html&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;Novac danas ne služi kako bi se osigurao prosperitet čovječanstva i rješili problemi koji muče cijeli svijet kao što su siromaštvo ili glad. Novac služi interesima pojedinaca koji kontroliraju njegovu proizvodnju i raspodjelu na način da sebi osiguravaju što veći profit. Dokazi tomu su svuda oko nas jer novaca u ovom trenutku ima i više nego dovoljno da se osigura lagodan život svih stanovnika našega planeta, ali ipak smo suočeni s ranije navedenim problemima. Problem nije u samome novcu, već u načinu na koji se on stvara i raspodjeljuje.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Obrazovanje&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Obrazovanje je osnova svih pozitivnih promjena u društvu. Bez kvalitetne razine obrazovanja nije moguć nikakav iskorak prema boljoj budućnosti. Manjak obrazovanja vodi ka kriminalu, diskriminaciji, siromaštvu i sveopćoj bijedi. Obrazovanje mora biti dostupno svima, a moderne komunkacijske tehnologije poput interneta ili mobitela dokaz su da to zaista i može biti tako. Činjenica da je velik broj ljudi u svijetu nepismen samo je još jedan dokaz prijašnje tvrdnje kako tehnologija koju imamo nije iskorištena na valjan način. Bez obrazovanja nikad neće biti stvarne ekonomske jednakosti u svijetu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Održivi razvoj&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Održivi razvoj moguć je jedino ako se usklade interesi svih ljudi svijeta i svih ekonomija svijeta s interesima okoliša i planete na kojoj svi zajedno živimo. Zemlja je ranjena ljudskim nemarom i nebrigom za okoliš. Čovjek nije vlasnik zemlje, šuma i oceana, već samo jedna u nizu vrsta kojoj je dano pravo da se njima koristi. Zemlju nije moguće kupiti i posjedovati. Ako čovjek uništi Zemlju, uništava i sebe. Problem je u tome što planet ima još tisuće godina na raspolaganju da se opet obnovi, a ljudsko vrijeme je ipak malo predragocjeno da bi ga se tako olako zloupotrebljavalo. Koliko ovo god zvučalo kao nekakva filozofija, činjenica je da smo danas kao najinteligentnija i dominantna vrsta na Zemlji suočeni sa problemima koje smo sami stvorili pohlepom i neznanjem.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ovo su pitanja i problemi na koje se moraju pronaći. Za to nije dovoljan jedan članak, a možda niti cijeli ovaj blog, ali činjenica ipak ostaje da su ova pitanja previše važna za našu budućnost da bi ih se jednostavno zanemarilo samo zbog njihove kompleksnosti.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Earth provides enough to satisfy every man's need, but not every man's greed."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Mahatma Gandhi&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-324711759927776037?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/324711759927776037/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/03/problemi-moderne-ekonomije.html#comment-form' title='5 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/324711759927776037'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/324711759927776037'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/03/problemi-moderne-ekonomije.html' title='Problemi moderne ekonomije'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/ScJ5j0TWZiI/AAAAAAAAAb8/NmogBWhdLnI/s72-c/greed.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>5</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-3862287776630972287</id><published>2009-03-11T22:47:00.003+01:00</published><updated>2010-04-08T15:45:47.885+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Civilizacija'/><title type='text'>Govor brazilskog ministra prosvjete o Amazoni</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SbgxpPpSD-I/AAAAAAAAAaM/F60MXP4-3pk/s1600-h/brazil-flag-map.png"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 199px;" src="http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SbgxpPpSD-I/AAAAAAAAAaM/F60MXP4-3pk/s200/brazil-flag-map.png" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5312050345127579618" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Nedavno sam dobio na mail dobio govor brazilskog ministra prosvjete Cristovama Buarquea o internacionalizaciji Amazone kao svjetskog dobra. Govor je ostavio izuzetan dojam na mene i podsjetio me na tekst o Ujedinjenim Narodima koji sam objavio na ovome blogu pred koji tjedan.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Za vrijeme debate na jednom američkom sveučilištu, brazilskog ministra prosvjete Cristovama Buarquea su studenti pitali za mišljenje o internacionalizaciji Amazone. Američki student je postavio svoje pitanje uz primjedbu da očekuje odgovor jednog humanista, a ne Brazilca.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Evo što mu je na to odgovorio gospodin Cristovam Buarque:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;"Naravno, kao Brazilac bi se jednostavno usprotivio internacionalizaciji Amazonije. Kolika god bila nebriga naše vlade za to bogatstvo, ono je ipak naše.&lt;br /&gt;Kao humanist, svjestan opasnosti koja prijeti degradiranju okoliša u Amazoni, mogao bih zamisliti da Amazona bude internacionalizirana, kao uostalom i sve drugo važno za čovječanstvo. Ako bismo, u ime humanističke etike, trebali interncionalizirati Amazonu, onda bismo trebali interncionalizirati i naftne rezerve cijelog svijeta. Nafta je je isto toliko važna za budućnost čovječanstva koliko i Amazona. Ali uprkos tome, gospodari naftnih rezervi osjećaju da imaju pravo povećati ili sniziti njenu cijenu ili proizvodnju.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Isto tako bi trebalo internacionalizirati financijski kapital bogatih zemalja. Ako je Amazona rezerva za cijelo čovječanstvo, nju se ne smije spaljivati voljom jednog vlasnika ili jedne zemlje. Spaljivati Amazonu je isto tako ozbiljno kao i nezaposlenost koju su izazvali špekulanti globalne ekonomije. Ne smijemo pustiti da samovolja špekulanata upropasti financijske rezerve cijelih zemalja.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Prije internacionalizacije Amazone želio bih biti svjedok internacionalizacije svih muzeja svijeta. Louvre ne treba pripadati samo Francuskoj. Svaki muzej na svijetu je čuvar najljepših djela ljudskog genija. Ne smijemo ostaviti da tim kulturnim bogatstvom, isto kao ni s prirodnim bogatstvom Amazone,  manipulira ili ga uništi jedan vlasnik ili jedna zemlja. Prije izvjesnog vremena je jedan japanski milijunaš odlučio da sa sobom sahrani sliku velikog majstora. Prije nego se to dogodi, trebalo bi internacionalizirati tu sliku.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Dok se odvija naš susret, Ujedinjeni Narodi organiziraju Forum Milenijuma, ali neki predsjednici država su imali poteškoća da stignu na Forum zbog problema na granici Sjedinjenih Država. Mislim dakle da bi New York, sjediste Ujedinjenih nacija, trebalo internacionalizirati.&lt;br /&gt;Makar bi Manhatan trebao pripadati cijelom čovječanstvu, kao uostalom i Pariz, Venecija, Rim, London, Rio de Janeiro, Brasilia, svaki grad sa svojom posebnom ljepotom i svojom povješću bi trebao pripadati cijelom svijetu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ako Sjedinjene Drzave hoće internacionalizirati Amazonu zbog toga što je opasno ostaviti ju u rukama Brazilaca, hajde da onda internacionaliziramo i nuklearni arsenal Sjedinjenih Država, jer su SAD u stanju poslužiti se njime što bi izazvalo razaranja daleko obimnija od požara u Amazoni koji su za žaljenje.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;U toku rasprava između američkih predsjedničkih kandidata, oni su zastupali internacionalizaciju šumskih rezervi svijeta s tim da se za uzvrat izbrišu dugovi siromašnih zemalja.&lt;br /&gt;Počnimo dakle s tim da upotrijebimo iznos tog duga da osiguramo svoj djeci svijeta da se hrane i da idu u školu. Internacionalizirajmo djecu, i postupajmo prema njima, gdje god se rodila, kao prema bogatstvu koje zaslužuje pažnju cijelog svijeta. Daleko više od Amazone.&lt;br /&gt;Kad svi rukovodioci svijeta budu postupali sa siromašnom djecom kao sa Ljudskom baštinom, neće ih pustiti da rade umjesto da idu u školu, niti da umiru, kad bi trebala živjeti.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kao humanist, pristajem zastupati ideju internacionalizacije Svijeta. Ali dok mene Svijet smatra Brazilcem, borit ću se da Amazona ostane naša, i samo naša!"&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"We abuse land because we regard it as a commodity belonging to us. When we see land as a community to which we belong, we may begin to use it with love and respect."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Aldo Leopold&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-3862287776630972287?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/3862287776630972287/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/03/govor-brazilskog-ministra-prosvjete-o.html#comment-form' title='1 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/3862287776630972287'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/3862287776630972287'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/03/govor-brazilskog-ministra-prosvjete-o.html' title='Govor brazilskog ministra prosvjete o Amazoni'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SbgxpPpSD-I/AAAAAAAAAaM/F60MXP4-3pk/s72-c/brazil-flag-map.png' height='72' width='72'/><thr:total>1</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-1131969263845440199</id><published>2009-03-03T21:33:00.001+01:00</published><updated>2009-03-03T21:35:10.034+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Društvo'/><title type='text'>Kostarika kao primjer održivog razvoja</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sa2UdyKFaVI/AAAAAAAAAYk/GohjmCj8CGA/s1600-h/costa-rica.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 149px;" src="http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sa2UdyKFaVI/AAAAAAAAAYk/GohjmCj8CGA/s200/costa-rica.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5309062775140870482" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Mnogi će se zapitati zašto sam upravo Kostariku izabrao kao primjer održivog razvoja kada je posve očito da postoje brojne druge države u svijetu koje su puno naprednije po tom pitanju, kao što je uostalom već i rečeno u članku o skandinavskom društvenom modelu. Kostarika je izabrana zato što je u mnogo čemu slična Hrvatskoj, pa je stoga pogodna za usporedbu kako odabir određene strategije razvoja različito utječe na dvije slične zemlje.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Površina Kostarike je 51,100km2 (HR 56,542km2), broj stanovnika je 4,133,884 (HR 4,491,543), a BDP (po teoriji kupovne moći koja se koristi pri usporedbi standarda življenja u dvije države) po stanovniku je $10,357 (HR $16,754). Na prvi pogled čini se da je Hrvatska puno razvijenija od Kostarike, što možda i je slučaj ako uzmemo u obzir samo količinu novaca koja se obrće unutar države, ali u sljedećih par rečenica navesti ću neke činjenice koje su me naprosto odševile prilikom istraživanja ove latino-američke države.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Kao prvo valja napomenuti da se radi o državi sa visokim demokratskim standardima koja je od 1953. do danas održala 12 mirnih izbora, a još 1949. nakon posljednjeg građanskog rata ukinula svoje vojne snage. Upravo zahvaljujući pametnoj politici Kostarika je zadnjih 50 godina uspjela izbjeći sve krvave sukobe koji su pustošili taj dio svijeta. Ne kažem da bi sada Hrvatska automatski trebala ukinuti svoju vojsku, jer ipak je naša geo-politička situacija nešto drugačija, ali dođe mi da preispitam brojne nabavke aviona, kamiona i oklopnjaka, koje su uglavnom protekle uz pristojnu dozu korupcijskih afera.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ako pak želimo uspoređivati ekonomije tada se na prvi pogled čini da je Hrvatska puno bogatija zemlja. Ipak, to baš u potpunosti ne stoji ako se provede malo dublja analiza. Kostarika je tako jedina zemlja Južne Amerike koja se odlučila za model razvoja baziran na "socijalnoj državi", a njezina potrošnja u sektoru socijale može se čak usporedno mjeriti sa potrošnjom u Skandinavskim zemljama. To u biti znači da si prosječni građanin Kostarike ne može priuštiti veliki auto, skupe mobitele, odlaske na skijanje i daleka putovanja, ali zato ima osiguranu visoku razinu socijalne skrbi i obrazovanja jer gotovo svako naselje u zemlji ima sređeno osnovno i srednje školstvo. I upravo je to obrazovanje, u kombinaciji sa poreznim olakšicama, glavni razlog zbog kojeg je Kostarika mamac za strane ulagače, pa se tako diljem zemlje otvaraju kompanije i tvornice iz sektora informatike, farmaceutike, elektronike, itd. Također, valja napomenuti kako je Kostarika većinu svojih strateški važnih kompanija poput banaka i telekomunikacija zadržala u državnom vlasništvu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Privlačenje navedenih oblika "čiste industrije" je i sastavni dio nacionalne strategije razvoja turizma, koja je zemlju pretvorila u jedino istinsko eko-turističko odredište na svijetu. Dovoljno je napomenuti kako je oko 25% površine Kostarike zaštićeno nacionalnim parkovima i sličnim oblicima prirodnih rezervata ili parkova. Ovakva gospodarska strategija pridonijela je i razvoju poljoprivrede, pa se tako u velikim količinama izvoze kava, banane i ananas. Kostarika uz sve to ima i cilj da u sljedećih nekoliko godina smanji emisiju ugljičnog dioksida na najmanji mogući minimum.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Nezaposlenost u Kostariki je oko 6% (HR 9%), pokrivenost uvoza izvozom preko 90% (HR oko 50%), a vanjski dug iznosi oko 20% BDP-a (HR preko 90%). Prema indeksu ekonomskih sloboda Kostarika se nalazi na 49. mjestu (HR na 113.), prema kvaliteti života na 35. (HR na 49.), a prema korupciji na 47. (HR na 62.). Kako sada ne bi pomislili da su baš u svemu bolji valja reći kako je u Hrvatskoj inflacija puno manja (oko 4-5%, a u Kostariki preko 10%), kako je razlika između bogatih i siromašnih u Hrvatskoj puno povoljnija, a imamo i puno razvijeniju infrastrukturu u obliku cesta, električne mreže, itd. Također, unatoč činjenici da su puno bolje pozicionirani na ljestvicama korupcije, i oni imaju brojne probleme na tom području, a ni policija im nije razvijena i opremljena poput naše.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Vjerojatno se sada pitate zašto sam ja napisao ovaj članak? Nije mi bila namjera prikazati Kostariku kao nekakav raj na zemlji niti reći da se moramo baš u svemu ugledati na njih, jer je očito da oni i nisu toliko ispred nas u nekim pitanjima. Cilj mi je bio prikazati jednu zemlju koja je po svemu vrlo slična Hrvatskoj, a ima detaljno razvijenu strategiju dugoročnog razvoja. I oni su mogli na svojim obalama i otocima sagraditi tisuće bespravnih apartmana, ali nisu nego su se odlučili za sporiji ali dugoročno isplativiji razvoj ekološkog turizma. Oni na svojim poljanama ne grade tvornice kamene vune i sličnih proizvoda koje onečišćuju okoliš, poput Rockwoola u Pićanu, već pozivaju proizvođače procesora poput svima poznatog Intela ili sade plantaže banana i kave. Oni ne grade razne megalomanske mostove i dvorane, već grade škole i sveučilišta po cijeloj državi zbog čega su među najprivlačnijim svjetskim destinacijama za investitore. Istina, Hrvatska ima brojne ostatke industrije iz socijalizma kojih se ne može samo tako odreći, ali isto tako imamo i sređenu infrastrukturu kojom lako možemo privući nove investitore. Ali zašto to ne činimo? Imamo i silne hektare neobrađenih polja koja samo čekaju da se na njima zasadi žito i ostale kulture. Zašto se ne zasade? Imamo također i predivnu obalu koja je dušu dala da ju se zaštiti i zove ljude iz cijeloga svijeta da uživaju u prirodi. Ali zašto onda gradimo apartmane i betoniramo kao luđaci? Imamo također i snažnu valutu koja nam omogućava da bez problema putujemo svijetom, pa i u Kostariku, ali nam zato onemogućava bilo kakav razvoj proizvodnje. Znam da bi mjenjati tečaj sada bilo pogubno i da se to ne može ispraviti preko noći, ali svima bi trebalo biti jasno da su neke promjene u našem gospodarstvu i društvu hitno potrebne i neophodne. U Kostarici ljudi žive sa jasnom perspektivom razvoja i budućnosti, a mladi poput mene imaju na raspolaganju kvalitetno školstvo i socijalnu skrb, pa makar i ne mogu svake godine putovati i priuštiti si razne luksuze. Zapitajte se da li se vi u Hrvatskoj osjećate bezbrižno u vezi sličnih životnih pitanja vezanih uz vašu budućnost?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ako ste prije ovoga teksta mislili da je Kostarika samo neka obična banana država u centralnoj Americi, kao što sam uostalom mislio i ja, nadam se da sam vas uspio razuvjeriti i natjerati vas na razmišljanje.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"If I were to wish for anything, I should not wish for wealth and power, but for the passionate sense of potential -- for the eye which, ever young and ardent, sees the possible. Pleasure disappoints; possibility never."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Soren Kierkegaard&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-1131969263845440199?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/1131969263845440199/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/03/kostarika-kao-primjer-odrzivog-razvoja.html#comment-form' title='6 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/1131969263845440199'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/1131969263845440199'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/03/kostarika-kao-primjer-odrzivog-razvoja.html' title='Kostarika kao primjer održivog razvoja'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://4.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sa2UdyKFaVI/AAAAAAAAAYk/GohjmCj8CGA/s72-c/costa-rica.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>6</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-8760629202157322641</id><published>2009-02-28T18:51:00.004+01:00</published><updated>2010-03-08T02:31:45.054+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Društvo'/><title type='text'>Razgovor sa Hrvojem Jurićem</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sal6F8HjmgI/AAAAAAAAAX8/5sULTICplfg/s1600-h/hrvoje-juric.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 133px; height: 200px;" src="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sal6F8HjmgI/AAAAAAAAAX8/5sULTICplfg/s200/hrvoje-juric.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5307907878288595458" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;U današnjem Novom listu objavljen je razgovor sa bioetičarem Hrvojem Jurićem, koji je ponudio svoja razmišljanja o nekim temama kojima se bavi i ovaj blog. Slažem se sa njegovim stavovima i lijepo je kada se u dnevnim novinama, pored niza baljezgarija, nađe i nešto ovakvoga. Ugodno je pročitati razmišljanja mladog i obrazovanog čovjeka koji nije, da tako kažem, zarobljen. Stoga sada slijedi dio navedenog razgovora:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Ako slijedimo tržišnu logiku po kojoj bogatiji roditelj ima pravo svom djetetu pružiti bolje obrazovanje, zbog čega mu ne bi pružio i bolje gene? Hipotetski, to otvara vrata raslojavanju čovječanstva na različite vrste – supertalentiranu elitu i poluimbecilnu masu? Genske karte i biometrijski pasoši pružaju tvrtkama i državama nova sredstva kontrole i diskriminacije. Koliko je realno očekivati da će se to spriječiti odgovarajućim zakonodavstvom?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;– Društvo totalne kontrole, poput onog u Huxleyjevom Vrlom novom svijetu, u osnovnim crtama već funkcionira. Političke institucije, u sprezi s ekonomskima, a uz pomoć znanosti i tehnike, ne samo da su u stanju uvesti nas u »vrli novi svijet«, nego to upravo čine. Dovoljno je promotriti samo induciranu paniku oko »sigurnosti« koju ugrožavaju baš oni koji o njoj najviše govore, pa da vidimo što se sve može podvaliti ljudima ako ih se na pravi način preplaši. Poslodavci, osiguravajuće tvrtke i zdravstveni sistem, ali i druge javne službe koje koriste metode tajnih službi, zasigurno se neće ustručavati da iskoriste sve što im bude na raspolaganju. Na pomolu su, dakako, i nove diskriminacije, one bazirane na genetskom naslijeđu, koje su opasnije od prokazanih, ali još uvijek postojećih diskriminacija po spolu, rasi, naciji, klasi, itd. Putem zakonodavstva mogu se postići male i važne promjene, ali bojim se da ćemo biti u opasnosti sve dok su građani pasivni i dok je zakonodavna i izvršna vlast u inferiornom položaju spram kapitala.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Bavite se i utopijskim studijama. Kakav je današnji status utopije, s obzirom da su, kako je Mannheim rekao, »sve ideje obrukane« i diskreditirane, a jedina aktivna utopija je društvo sretnih potrošača?&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;– Kad je već spomenut Karl Mannheim, podsjetio bih da je on rekao i sljedeće: nestanak utopije donosi jednu statičnu objektivnost u kojoj sam čovjek postaje stvar. Upravo to nam se događa u ovom »post-utopijskom«, a zapravo distopijskom vremenu koje je Russell Jacoby nazvao »dobom političke iscrpljenosti i odstupanja«, »dobom apatije«, u kojem se ljude uvjerava da više nema alternative i da trebaju birati između status quo i nečeg goreg. U tom smislu, utopijski impuls nam je danas potreban možda više nego ikad prije.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Posustajanje utopijskih ideja i energija nije rezultat, nego uzrok pobjede globalnog sistema koji danas na svim razinama ugrožava i čovječanstvo i Planet. Ako »utopiju« definiramo kao budućnosnu viziju jednog drugačijeg i boljeg svijeta, koja potiče konkretnu društveno-političku akciju, onda možemo reći da utopija nije diskreditirana. O utopiji se ne smije suditi prema propalim totalitarnim projektima dvadesetog stoljeća, koji u biti nisu bili ni komunistički, ni marksistički, a pogotovo ne utopijski. Utopija treba biti inspiracija, a ne politički program. Utopija je energija, a ne materija. No, to ne znači da je utopijska orijentacija puko maštanje i da ne može izazvati socijalnu revoluciju koja bi bila vođena starom parolom »liberté, egalité, fraternité«, čemu danas treba pridružiti i temeljitu promjenu u odnosu čovjeka prema drugim živim bićima i prirodi u cjelini.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Na sreću, ima još ljudi koji se bave »nesuvremenim razmatranjima« poput utopijskih studija, a smatram također da utopijske ideje nisu posve zamrle ni na planu društvene akcije.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Cijeli članak možete pročitati na:&lt;br /&gt;&lt;a href="http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&amp;amp;WCU=285A28602863285A2863285A285828582861286328982897288F28632863285C2858285D285E285F285C28632863286328592863C"&gt;&lt;span style="font-weight: bold;"&gt;NoviList.hr&lt;/span&gt;&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;“A map of the world that does not include Utopia is not worth even glancing at, for it leaves out the one country at which Humanity is always landing.”&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Oscar Wilde&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-8760629202157322641?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/8760629202157322641/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/razgovor-sa-hrvojem-juricem.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8760629202157322641'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8760629202157322641'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/razgovor-sa-hrvojem-juricem.html' title='Razgovor sa Hrvojem Jurićem'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/Sal6F8HjmgI/AAAAAAAAAX8/5sULTICplfg/s72-c/hrvoje-juric.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-9129103855047869354</id><published>2009-02-23T22:29:00.002+01:00</published><updated>2009-02-23T22:47:48.262+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Društvo'/><title type='text'>Problem demokracije</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SaMVcd5f-PI/AAAAAAAAAV8/KlI6uR_gVgg/s1600-h/congress-of-vienna.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 136px;" src="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SaMVcd5f-PI/AAAAAAAAAV8/KlI6uR_gVgg/s200/congress-of-vienna.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5306108364778895602" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Demokracija... Riječ za koju su umirali milijuni i koja se često postavlja kao primjer uspjeha civilizacijskog procesa koji traje stoljećima. Danas smo svjedoci brojnih sukoba u kojima se demokracija ljudima nameće kao jedini društveno prihvatljivi model vladavine, ali znamo li mi uopće što je to demokracija? Postoji više vrsta demokracije, ali ona "čista" ili direktna demokracija u kojoj svaki pojedinac zaista sudjeluje u procesu donošenja odluka uglavnom nije moguća, osim ako se ne radi o malim skupinama sa izraženim zajedničkim interesima. I u čemu je onda problem demokracije? Pošto sam do nedavno kratko i sam bio pripadnik jedne veće političke stranke, dobio sam inspiraciju da napišem i o tome jedan članak.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Većina današnjih demokracija funkcionira na principu zastupničkih tijela. Svako toliko održavaju se izbori na kojima ljudi biraju kandidate koje su im ponudile velike političke opcije, to jest stranke, a koji potom predstavljaju ljude u zastupničkim tijelima poput parlamenata ili vijeća. Tako to funkcionira u teoriji. Nakon što na izborima izaberete svoje predstavnike, vi se zapravo sljedećih nekoliko godina prepuštate na milost njihovoj samovolji. Za što vi ustvari glasate? Da li glasate za smanjenje plaća i mirovina? Da li glasate za korumpirano pravosuđe i zdravstvo? Da li glasate za megalomanske projekte koji koriste samo privatnom kapitalu? Ne. Vi čak niti ne glasate za pojedince. Glasovi se daju skupinama ljudi koje se vode zajedničkim interesom. To je ustvari najobičniji proces nagrađivanja prema zaslugama. Ukoliko ste šef nekog malog stranačkog ogranka dovoljno je da obećanjima i raznim nagradama prikupite što više glasova i zagarantirana vam je fotelja. Što ste moćniji i imate veće stado, to jest veći utjecaj, to su i nagrade koje dobivate veće. Tako sutra kao profesionalni odvjetnik postajete ministar turizma, ukoliko ste se pak eventualno inkriminirali kao ministar gospodarstva, za vas uvijek ima mjesta u ministarstvu obrane, a u slučaju da stranka s kojom morate koalirati zahtjeva jedno određeno ministarstvo, tada se za vas uvijek može napraviti novo ministarstvo. Ukoliko vam se možda čini da vam je ovo sve odnekud poznato, ne brinite, jer sve sličnosti sa stvarnim događajima nisu uopće slučajne.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Problem je više nego očit, a rješenje nimalo jednostavno. Kao što sam rekao na početku, prava demokracija moguća je samo u malim zajednicama, pa bi tu trebalo tražiti i rješenje. Pritom naravno treba paziti na kriterije po kojima se te zajednice formiraju, ali ako pitate mene to bi trebalo biti nešto kao da se izbor za ministra znanosti i obrazovanja održava prema kriterijima koje su postavili znanstvenici, a ne politika. Političke stranke nam u novom društvu nisu potrebne jer napredak tehnologije ionako uklanja ograničenje da se izbori mogu održavati u dugačkim vremenskim periodima. Apsurdno mi je da su se prije 100 godina izbori održavali svake 4 godine isto kao i danas.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Danas postoje i internet i elektronski sustavi komunikacije koji nam omogućavaju da u svakom trenutku imamo uvid u ono što se događa unutar naše države. Doslovce možemo kontrolirati gdje ide svaka lipa ili cent državnog proračuna, pa se jedino postavlja pitanje zašto se to ne čini. Ti sustavi također omogućuju da nam svaka sjednica vlade ili bilo kojeg sličnog odbora uvijek bude otvorena. Nikad mi nije bilo jasno zašto se održavaju sve one sjednice zatvorene za javnost? Ustvari jasno mi je oduvjek, ali nikad se nisam previše time zamarao. Tehnologija nam nudi rješenja za velik dio problema koje nam donosi ovakva demokracija kakvu imamo danas. Ako zaista imamo u svakom trenutku uvid u životopis neke osobe, tada ustvari više ne trebamo čekati da tu osobu nominira neka velika politička stranka, jer one nominiraju samo kad im je to u njihovom privatnom interesu, već ju jednostavno možemo nominirati sami. Zašto da se čeka da SDP, HDZ, HSS i slični izvrše svoje unutarnje izbore kako bi dali nekog kandidata koji je prije svega prihvatljiv njima, ako se društvo prije izbora može angažirati da jednostavnim procesom nominacija izbaci svoje kandidate? Naravno, i tu bi postojala mogućnost malverzacija i političke trgovine, ali u puno manjoj mjeri nego kad se radi o nekom zatvorenom krugu ljudi poput neke stranke.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Znam da je ovaj sustav koji sam predložio sve samo ne savršen i da u biti nisam ponudio neka revolucionarna rješenja, ali nije mi to bio niti cilj. Htio sam samo istaknuti neke probleme s kojima se suočava moderno društvo, jer mi se na neki način čini da države svijeta u biti žive od izbora do izbora, bez nekog kontinuiranog razvoja društva u cjelini.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The English think they are free. They are free only during the election of members of parliament."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Jean Jacques Rousseau&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-9129103855047869354?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/9129103855047869354/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/problem-demokracije.html#comment-form' title='2 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/9129103855047869354'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/9129103855047869354'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/problem-demokracije.html' title='Problem demokracije'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SaMVcd5f-PI/AAAAAAAAAV8/KlI6uR_gVgg/s72-c/congress-of-vienna.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>2</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-149440811121462267</id><published>2009-02-18T16:17:00.001+01:00</published><updated>2009-02-18T17:27:28.207+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Ekologija'/><title type='text'>Prirodna ravnoteža</title><content type='html'>Ponekad je interesantno vidjeti kako i najjednostavnija dječja logika može utišati vođe svijeta, pa makar samo na pet minuta:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;object width="425" height="344"&gt;&lt;param name="movie" value="http://www.youtube.com/v/TQmz6Rbpnu0&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1"&gt;&lt;param name="allowFullScreen" value="true"&gt;&lt;param name="allowscriptaccess" value="always"&gt;&lt;embed src="http://www.youtube.com/v/TQmz6Rbpnu0&amp;amp;hl=en&amp;amp;fs=1" type="application/x-shockwave-flash" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true" width="425" height="344"&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Na pisanje ovog članka potaknuo me jedan članak koji sam pročitao u jednim našim dnevnim novinama, a govori sljedeće:&lt;br /&gt;"Nedavna otkrića britanskih znanstvenika pokazala su da bi topljenje ledenjaka moglo poticati prirodne procese kojima se usporava globalno zatopljenje. Tim znanstvenika koji se trenutačno nalazi na brodu HMS Endurance, na obali Antarktike, otkrio je da se iz otopljenog leda ledenjaka u more otpuštaju sićušni dijelovi željeza. Tim se željezom hrane alge, koje cvjetaju i upijaju štetni ugljik dioksid, a tada potonu, "zaključavajući" štetne plinove na stotine godina, piše Daily Mail. Otkriveno je da zelene alge mogu zakopati CO2 na dno oceana, a znanstveni tim smatra da bi proces mogao biti ključ odgađanja globalnog porasta temperatura. "Čini se kako nas sama Zemlja pokušava spasiti", rekao je glavni istražitelj, profesor Rob Raiswell sa sveučilišta Leeds. Daljni eksperimenti bit će provedeni ovoga mjeseca na britanskom otoku South Georgia."&lt;br /&gt;E sad, iz navedenog primjera se vidi da zemlja, to jest priroda, odgovara na globalno zatopljenje otpuštanjem željeza u mora, tako da se čovjek u nekoj mjeri ne treba uopće uplitati jer mi ustvari ništa ne znamo o principu na koji se sve to odvija i, što je još važnije, zašto se odvija. Prirodna ravnoteža je zaista krhka i trebali bi se svi skupa zapitati da li ju zbilja moramo još više poljuljati ako baš i nije nužno potrebno, a pogotovo ako se uzme u obzir da o nekim djelovima naših oceana znamo zaista malo, pa čak i manje nego što znamo o nekim djelovima svemira. Upravo zato sam protiv uplitanja znanosti u ove procese jer postoje puno sigurniji načini kako možemo zaustaviti globalno zagrijavanje, pogotovo zato što ustvari znamo razlog zbog kojeg se ono događa, pa ga je dovoljno jednostavno ukloniti i nadomjestiti nečim manje destruktivnim.&lt;br /&gt;Trebali bi jednostavno biti zahvalni što nam priroda daje dovoljno vremena da ispravimo pogreške koje smo učinili u prošlosti, a ne odmah trpati tone željezne prašine na brodove i bacati ih okolo po svim morima svijeta.&lt;br /&gt;Saznajte više o prirodnoj ravnoteži, i općenito o ravnoteži, iz članka na mojem blogu:&lt;br /&gt;&lt;a href="http://spiritualni-paradoks.blogspot.com/2009/02/ravnoteza.html"&gt;http://spiritualni-paradoks.blogspot.com/2009/02/ravnoteza.html&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Daniel Bratić&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The scientists of today think deeply instead of clearly. One must be sane to think clearly, but one can think deeply and be quite insane."&lt;/span&gt; Nikola Tesla&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-149440811121462267?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/149440811121462267/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/prirodna-ravnoteza.html#comment-form' title='2 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/149440811121462267'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/149440811121462267'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/prirodna-ravnoteza.html' title='Prirodna ravnoteža'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><thr:total>2</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-124715157851179744</id><published>2009-02-17T22:34:00.002+01:00</published><updated>2009-02-17T22:38:56.694+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Ekonomija'/><title type='text'>Propast monetarističkog sistema</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZsuL3t2TXI/AAAAAAAAAUY/MxQe0dcNLb0/s1600-h/dollars.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 150px;" src="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZsuL3t2TXI/AAAAAAAAAUY/MxQe0dcNLb0/s200/dollars.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5303883767628582258" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Što je novac? Novac je sredstvo plaćanja i sredstvo očuvanja vrijednosti neke robe ili usluge. Novac je ustvari jedan izum koji su ljudi izmislili u nedostatku boljeg načina da vrše razmjenu roba različite vrijednosti. Novac sam po sebi nije negativna pojava, ali način na koji se on danas upotrebljava i stvara unutar postojećeg monetarističkog sustava kojim upravljaju veliki sustavi banaka usmjereni ka stvaranju profita je u potpunosti pogrešan. U tekstu koji slijedi pokušat ću vam ukratko pojasniti osnove bankarstva i financija i razloge zbog kojih je cijeli postojeći sustav neodrživ i u potpunoj suprotnosti sa samim temeljnim funkcijama novca, ali i sa zdravim razumom i logikom.&lt;br /&gt;Novac se danas stvara unutar kompleksnog bankarskog sustava kojeg čini mreža komercijalnih, investicijskih i centralnih državnih banaka u suradnji sa nadnacionalnim institucijama kao što su Svjetska Banka, MMF i slične. Čitav temelj slobodnog tržišta tzv. liberalnog kapitalizma bazira se na potpunoj nezavisnosti ovog sustava. I tu kreću problemi... Centralne banke zadužene su za tiskanje i izdavanje novca, određivanje kamatnih stopa i nadgledanje kretanja valutnih tečajeva, a po potrebi i upravljanje istima. Pravi proces stvaranja novca događa se pak u brojnim komercijalnim bankarskim sustavima putem kreditne i depozitne multiplikacije. Radi se o tome da banke primaju depozite i od njih stvaraju vlastite račune kojima mogu raspolagati po želji dokle god se pridržavaju nekih određenih pravila centralnih banaka, kao što su razne pričuve i rezerve. Tako na primjer recimo da određena banka raspolaže sa 1000 novčanih jedinica a da sve rezerve kad se zbroje iznose 20%. Banka tada 200 jedinica odvaja na pričuvni račun i ne smije s njima raspolagati, a ostalih 800 izdvaja za davanje kredita. Recimo da tada ja dolazim u banku i uzimam 800 kredita uz 10% kamate. Do ovog trenutka sve je bilo naizgled u redu, ali sada kreće prava "igra". Banka mi posuđuje 800 jedinica pod uvjetom da ih moram iskoristiti unutar banke (zato uvijek npr. auto saloni imaju dogovorene ugovore s bankama o kreditiranju jer ako uzmete kredit i plaćate auto salonu taj novac ostaje unutar sustava banke; to je također i razlog zašto nenamjenski krediti uvijek dolaze s puno većom kamatom jer oni znače gotovo siguran odljev sredstava iz banke). Ja recimo pristajem i plaćam auto, brod ili što već klijentu banke. Banka tada stvara novi depozit od 800 klijentu kojem sam ja platio, a istovremeno stvara potraživanje koje ja moram vraćati, ali prava caka je u tome da banka nije tih 800 odbila od svojih sredstava na računu već ih je stvorila povrh već postojećih sredstava! To znači da je banka prije cijelog ovog postupka imala 1000 u depozitima, to jest 800 na računu i 200 pričuva, a sada ima 1800 u depozitima, to jest 800 na računu, 800 u kreditu i 200 pričuva. Ovdje nije kraj! Od novog depozita od 800 opet se zatim odbija 20% pričuve i proces kreditiranja se nastavlja dokle god ne dođe do potpunog odljeva sredstava iz banke. Banka je tako naizgled u ravnoteži jer i u aktivi (potraživanja; račun, krediti i pričuve) i u pasivi (dugovanja; depoziti i sredstva) ima istu svotu. Imajte na umu da je ovaj sistem već ovako potpuno neodrživ i u suprotnosti sa bilo kakvom logikom, a da još nismo tu ubacili ni kamatu! I upravo je ta kamata uzrok glavnog problema koji je urezan u sustav, a to je inflacija. Rekli smo na početku da je novac sredstvo očuvanja vrijednosti, a recimo da kupujete na kredit auto od 100,000 kuna. To znači da ćete taj auto platiti na kraju možda čak i 130,000 kuna da ne kompliciramo previše. A zašto? Da li on vrijedi više od cijene za koju vam ga prodaju? Da li je novac stvarno u ovom slučaju sredstvo očuvanja vrijednosti i uopće mjerilo vrijednosti? Količina novca uvijek raste brže od količine roba na tržištu pa on gubi vrijednost, a taj proces naziva se inflacija i moderna ekonomija još nije uspijela pronaći riješenje za njega, ali zato su izmislili pravilo koje opravdava njihovu nesposobnost. Izmislili su pojam "prihvatljive stope inflacije" koja se određuje za svaku državu. Njihova teorija kaže da je mali višak novca uvijek dobar jer potiče investicije i potražnju, ali da li to može biti tako? Što se događa s novcem ako 50 godina gubi 2-3% vrijednosti na godinu? Koja je njegova vrijednost kada mu inflacija prijeđe 100% i ima li ju uopće? Onog trenutka kada se vrijednošću novca počinje manipulirati kako bi se odredila vrijednost svega drugoga, on počinje gubiti funkciju mjerila i očuvanja vrijednosti jer ga se počinje koristiti kako bi se upravljalo vrijednostima i stvaralo ih se. Sustav je toliko neodrživ da se upravo tokom zadnjih godinu dana urušio jer njegova jedina svrha je multiplikacija do krajnjih granica, pa je došlo do toga da se kredite odobravalo ljudima koji ih nisu mogli otplaćivati zbog nedostatka novca, kojeg pak nisu mogli više dobiti jer ga se jedino može dobiti u bankama, a one su počele propadati zbog nemogućnosti naplate potraživanja... Krug se zatvorio, balon je pukao, ili kako god želite. Pitate se kako je moguće da sustav koji prkosi svim mogućim pravilima matematike i logike uopće postoji? Postoji jer za financijski sustav vrijede pravila koja su napisana na temelju istraživanja, to jest propisi koji se mogu usporediti sa zakonima. Kada čovjek ne zna riješiti bilo koji problem on stvara zakon, pa je tako stvoren i propis o multiplikaciji, pričuvama, o stopama inflacije i još čitav niz drugih propisa koji služe jedino zaštiti sustava.&lt;br /&gt;I što se može učiniti u svezi s ovime? Pa zapravo ne mora se učiniti ništa. Banke su ionako već počele propadati kao domino kocke diljem svijeta, pa ih treba samo pustiti da vidimo koje će se na kraju održati. Održati će se jedino centralne banke od kojih sve kreće jer one tu ustvari jedine uistinu stvaraju pravi novac tako što ga izdaju, a ovi ostali bogate se ustvari na način da posuđuju novac koji uopće nije njihov. Pritom na Vaš novac koji okolo dijele uzimaju bajne kamate, dok vi od toga na račune dobivate onih bijednih 0,5% ili koliko već. Nažalost, u ovom trenutku diljem svijeta čini se sve što je moguće kako bi se u ovaj sustav upumpalo još novaca i tako ga se opet pokrenulo, ali alternative koje se može poduzeti ćemo obrađivati u jednom od sljedećih ekonomskih članaka, jer ovaj je već ionako dovoljno dugačak.&lt;br /&gt;Nadam se da vas nisam previše zamorio s ovom temom i da nisam ništa bitno izostavio. Ako primjetite neku grešku slobodno ju istaknite jer ova tema je previše kompleksna tako da sam ustvari i siguran da sam dosta toga izostavio, ali osnove cijele stvari su sigurno tu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Money never made a man happy yet, nor will it. The more a man has, the more he wants. Instead of filling a vacuum, it makes one."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Benjamin Franklin&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-124715157851179744?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/124715157851179744/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/propast-monetaristickog-sistema.html#comment-form' title='4 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/124715157851179744'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/124715157851179744'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/propast-monetaristickog-sistema.html' title='Propast monetarističkog sistema'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZsuL3t2TXI/AAAAAAAAAUY/MxQe0dcNLb0/s72-c/dollars.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>4</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-8252429189766235918</id><published>2009-02-14T23:47:00.004+01:00</published><updated>2009-02-15T00:53:52.461+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Institucije'/><title type='text'>Ujedinjeni Narodi</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZdKSAw8V3I/AAAAAAAAATc/9GmsmzSXgh4/s1600-h/United_Nations.svg.png"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 200px;" src="http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZdKSAw8V3I/AAAAAAAAATc/9GmsmzSXgh4/s200/United_Nations.svg.png" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5302788759555430258" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Ujedinjeni Narodi su organizacija koja ujedinjava sve suverene i međunarodno priznate države svijeta s ciljem suradnje na području ljudskih prava, sigurnosti, gospodarstva i društvenog napretka.&lt;br /&gt;Ujedinjeni Narodi su u načelu politička organizacija, ali podupiru brojne druge specijalizirane institucije kao što su UNICEF (United Nations Children's Fund), WHO (World Health Organization), WFP (World Food Programme) i ostale, a surađuju i sa IMF-om (Međunarodni Monetarni Fond), te Svjetskom Bankom i ostalim financijskim i humanitarnim organizacijama. Organizacija UN-a se financira isključivo dobrotvornim prilozima država članica.&lt;br /&gt;Iako je nakon Drugog svjetskog rata UN oformljen kako bi zamjenio neuspješnu Ligu Naroda i osigurao mir i napredak za sve narode svijeta, danas se sve više kritika upućuje prema njegovom djelovanju kao neučinkovitom i pristranom. U čemu je problem da je jedna ovako plemenita ideja otišla u krivom smjeru?&lt;br /&gt;UN nije nikada uistinu mogao samostalno odlučivati o ničemu bitnom! Njegovo djelovanje s vremenom se sve više ograničava i uskoro bi se moglo raditi samo o najobičnijoj humanitarnoj organizaciji. Činjenica da se UN financira iz donacija država, a isto vrijedi i za sve njegove programe i ogranke, dovodi nas do zaključka da ova organizacija ne može ništa učiniti bez pristanka najvećih donatora, to jest najmoćnijih gospodarskih sila svijeta, a njezina bi zadaća trebala biti upravo da zaštiti male i nerazvijene države od utjecaja i izrabljivanja moćnih. Sukob interesa je više nego očit! UN nije nikada uistinu izrasao u oblik vrhovne svjetske vlade kako je bilo zamišljeno. Za vrijeme Hladnog rata sputavali su ga sukobi SSSR-a i NATO pakta, a danas ga sputavaju sve izraženiji interesi vladajućih financijskih struktura, poput već navedenih MMF-a i Svjetske Banke. UN bi trebao upravljati sredstvima tih organizacija, a ne tražiti ih kao kakav prosjak! Jedini način da se uspostavi istinska vladavina prava i mira u svijetu jest da se omogući samostalno djelovanje UN-a na nekim temeljnim pitanjima vezanim za ekonomski i tehnološki razvoj čovječanstva. UN mora kontrolirati i alocirati resurse prema područjima na kojima su najpotrebniji na taj način da doslovce naređuje nekim državama da odustanu od nekih projekata, kao što je na primjer razvoj naoružanja ili istraživanje svemira, u korist onih koji su društveno korisniji u tom trenutku. Na taj bi se način omogućilo da umjesto stalne humanitarne pomoći koja ne može osigurati dugoročni razvoj, u Afriku i ostale siromašne krajeve svijeta šaljemo inžinjere, znanost i tehnologiju koji će im omogućiti da se kroz određen period vremena mogu pobrinuti sami barem za svoje osnovne potrebe. Samim time u korijenu bi se istrjebili glad, siromaštvo, terorizam, piratstvo i militarizam, a ispravila bi se i velika nepravda koja je u prošlosti kolonizacijom nanesena tim narodima. Zašto je ovakav razvoj događaja malo vjerojatan, pa čak i gotovo nemoguć? Da bi se ovako nešto ostvarilo, SAD, Rusija, Kina, Japan, Europska Unija i sve ostale države svijeta, pa čak i nedržavne organizacije poput MMF-a i Svjetske Banke, morali bi se u velikoj mjeri odreći svojeg suvereniteta u korist jedne krovne organizacije koja bi preuzela brigu o njihovom daljnjem razvoju. I tu počinju problemi! Kako da se jedan Amerikanac ili Englez odrekne svoje gospodarske moći u korist drugih ako to istovremeno znači da će on ostati uskraćen za nešto? Kako da se MMF i Svjetska Banka odreknu financijske kontrole i dozvole da ih se svede na najobičnije činovnike kada u ovome trenutku kontroliraju cjelokupnu ekonomiju svijeta? Kako da se svi skupa odreknu ulaganja u daljnji napredak u korist neke sulude humanitarne ideje koja možda neće ni uspijeti u ostvarivanju zacrtanih ciljeva? Odgovor nije nimalo jednostavan, a opet se nameće kao jedino dugoročno riješenje za sve probleme modernog svijeta: Kratkotrajno odricanje i usporavanje napretka vodi dugoročnom bogatstvu i nezamislivom napretku tehnologije i društva! U ovom današnjem svijetu ulaganja u znanost su isforsirana i konstantna su tema bezbrojnih rasprava o tome u što bi vrijedilo ulagati, da li je to moralno ispravno s obzirom na situaciju u svijetu, da li je to religijski opravdano... Samim time sva istraživanja su neefikasna jer su predmet rasprave u desetinama vlada i parlamenata umjesto samo u jednoj zajedničkoj instituciji. Stvaranjem udružene vrhovne svjetske vlade i parlamenta temeljenih na već postojećim strukturama unutar UN-a omogućilo bi se djelovanje koje nije sputano plitkim interesima. Naravno, takvi vlada i parlament trebali bi imati stvarnu vlast, a ne samo simboličnu, što nije nimalo jednostavan cilj za ostvariti ga i zahtjevao bi udružen rad stručnjaka iz svih područja znanosti kako bi ga se ostvarilo. Nakon inicijalnog usporavanja i svojevrsne stagnacije dok se ne riješe svi prioritetni problemi poput gladi, bolesti i siromaštva, usljedio bi vjerojatno najveći skok u napretku tehnologije i znanosti ikada zabilježen u povijesti čovječanstva. Sama činjenica da je tako nešto teoretski ostvarivo po meni je dovoljna da se već sada počnu tražiti rješenja za ovakav ili sličan projekt, potrebno je "samo" uskladiti prioritete i krenuti na posao, a to je upravo najteži dio u cijeloj priči.&lt;br /&gt;Znam da sam opasno zagazio u idealizam s ovim člankom, a neki će možda i reći da se radi o nekakvoj utopiji, ali zaista smatram da o ovakvim temama treba barem raspraviti, jer ukoliko se razviju model i metodologija ništa od navedenog nije problem. Postoje već sada primjeri ujedinjenja država i stvaranja vrhovnih nadnacionalnih vlada, a možda najpoznatiji je Europska Unija. Ujedinjenje nacionalnih ekonomija i tržišta, te odricanje od monetarnog suvereniteta u korist zajedničke valute, kao što se ostvarilo u EU, može poslužiti i kao model za reformu Ujedinjenih Naroda, koja je više nego potrebna. Naravno, i taj model bi se morao dodatno prilagoditi kako bi mu se uklonili svi postojeći nedostatci i učinilo ga se prihvatljivim za sve narode i države svijeta.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;“If the United Nations is to survive, those who represent it must bolster it; those who advocate it must submit to it; and those who believe in it must fight for it.”&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Norman Cousins&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-8252429189766235918?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/8252429189766235918/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/ujedinjeni-narodi.html#comment-form' title='2 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8252429189766235918'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/8252429189766235918'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/ujedinjeni-narodi.html' title='Ujedinjeni Narodi'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://2.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZdKSAw8V3I/AAAAAAAAATc/9GmsmzSXgh4/s72-c/United_Nations.svg.png' height='72' width='72'/><thr:total>2</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-7680858938916297610</id><published>2009-02-12T00:31:00.002+01:00</published><updated>2009-02-15T00:54:05.565+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Društvo'/><title type='text'>Skandinavski društveni model</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZNnALZZvYI/AAAAAAAAATE/apsJ2zIPHUA/s1600-h/scandinavia.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 162px; height: 200px;" src="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZNnALZZvYI/AAAAAAAAATE/apsJ2zIPHUA/s200/scandinavia.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5301694439102201218" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Skandinavski ili nordijski model postao je sinonim za sustav koji uspješno kombinira ekonomsku efikasnost i rast sa pravednom distribucijom prihoda, socijalnim mirom te razvijenim i stabilnim tržištem rada. Često je polazišna točka i uzor ljudima koji su u potrazi za boljim socijalnim i ekonomskim sustavom. Ovakav model ima i svoje kritičare, ali te kritike ne osporavaju  rezultate koje je postigao, već tumače ekonomski razvoj skandinavskih zemalja kao posljedicu iznimnih okolnosti u vrijeme tog razvoja. Ovaj članak pišem na temelju elaborata nekoliko eminentnih skandinavskih stručnjaka (&lt;a href="http://www.etla.fi/files/1892_the_nordic_model_complete.pdf"&gt;http://www.etla.fi/files/1892_the_nordic_model_complete.pdf&lt;/a&gt;) koji su se pozabavili skandinavskim modelom i njegovim funkcioniranjem jučer, danas i sutra, pa evo nekoliko riječi o tome.&lt;br /&gt;Nordijski ili skandinavski model u ovom slučaju podrazumijeva samo  Dansku, Finsku i Švedsku, jer se Norveška i Island promatraju zasebno  budući da su visoko ovisne o nafti i ribarstvu i nisu članice EU. Iako postoje bitne razlike u ekonomiji i politici tih zemalja, ipak su neke sličnosti upadljive i donekle čine značenje termina skandinavski model. Nabrojati ću neke:&lt;br /&gt;• Sveobuhvatna socijalna država sa naglaskom na potporu kućanstvima i jakim programom socijalnih davanja koja se financiraju porezima, najviše porezima na dohodak i potrošnju.&lt;br /&gt;• Velike državne i privatne investicije u području edukacije, istraživanja i razvoja.&lt;br /&gt;• Jake institucije na području tržišta rada, sindikati, udruge zaposlenih,  koordinirana visina primanja, izdašna davanja za nezaposlene, velika važnost pridaje se politici aktivnog tržišta rada (perkvalifikacije, dokvalifikacije, konstantno doživotno obrazovanje).&lt;br /&gt;Naravno, nisu samo ove sličnosti ono što čini skandinavski model. Temelj svega je ideja prihvaćanja globalizacije, ali sa solidarnim sustavom dijeljenja rizika (posredstvom države). Sigurnost koju ulijeva takav sustav, ljudima je pomogla da prihvate globalizaciju i sve rizike koje ona nosi, čime se ujedno potakla produktivnost ekonomije. Koegzistencija snažnog javnog sektora i konkurentne tržišne ekonomije je zapravo ono što uz povjerenje građana prema državi i međusobno tvori ovaj model.&lt;br /&gt;Skandinavske zemlje postigle su zadovoljavajući ekonomski rast uz to zadovoljavajući visoke socijalne ambicije. Ubrzan tehnički napredak i strukturne promjene u društvu pomogle su bezbolniji prolazak kroz promjene u svijetu, prije svega ekonomske prirode. Te se države danas svrstavaju u sam vrh po povoljnoj poslovnoj klimi, lakoći poslovanja, makroekonomskoj stabilnosti, inovacijama, maloj nezaposlenosti, itd. Ekonomisti su često bili zbunjeni učinkovitom ekonomijom koja je davala rezultate  u dotičnim državama, jer je ona nastala uz velika socijalna davanja, jake radničke sindikate i ujednačena primanja, što se tretira kao gubitak i mnoge su analize bile usmjerene upravo ka otkrivanju cijene visokog  standarda, koja je zasigurno velika. Te države su otvoreno prihvatile globalizaciju i pri tome su državni intervencionizam održale na relativno niskoj razini, kao i tržišne regulative. Što je dovelo do visoke razine specijalizacije na područjima gdje su postojale komparativne prednosti. Migracijom i imigracijom došli su do ljudi sa specifičnim znanjima i vještinama. Jaka uloga sindikata i njihov politički utjecaj je opstao, ali oni se nisu protivili mjerama koje su dovele do povećanja produktivnosti, kao što su migracija radne snage, nove tehnologije, itd. Iako te mjere nisu tradicionalno simpatične sindikatima, ovdje to nije stvaralo toliki problem, upravo zbog državne uloge u restrukturiranju gospodarstva.&lt;br /&gt;Visoki porezi uzrokuju negativne efekte na gospodarstvo neke države, ali se ti efekti mogu umanjiti ili izbjeći ako je javna potrošnja usmjerena ka stvaranju veće zaposlenosti i rasta gospodarstva, te ako pogoduje radu kao takvom, čineći ga isplativim, a ne da ljudi jedva čekaju otići u mirovinu. Poanta je dakle da je skandinavski model nije uspio zbog suštog akumuliranja faktora proizvodnje, već zbog ispravnog upravljanja istima i promjenama koje su bile odgovor na globalni razvoj.&lt;br /&gt;Da rezimiram: Procesi koji vladaju na  slobodnom tržištu u uvjetima visoke konkurencije sa sobom nose posljedice. Posljedica je podjela onih koji prođu kroz te procese na, uvjetno rečeno, pobjednike i gubitnike. Radna mjesta se zatvaraju, radna snaga se premješta i tu nastaju gubitnici, a umjesto njih zapošljava se drugi ili drugačiji kadar i oni su pobjednici. Argument u korist slobodnog tržišta kaže da će oni koji pobijede moći dobiti dovoljno da bi kompenzirali gubitnike. U praksi to u većini slučajeva ne funkcionira najbolje, pa zato sindikati da bi zaštitili gubitnike, sprečavaju povećavanje konkurentnosti i produktivnosti tako što traže sigurnost radnih mjesta, strogu regulaciju tržišta rada, protive se novim tehnologijama, traže protekcionizam i državnu potporu neproduktivnim poduzećima. Skandinavski model pokušava rješiti taj problem tako što stvara sustav u kojemu će dobitnici, barem do neke mjere, kompenzirati gubitnike. Mnogi već spomenuti mehanizmi poput ulaganja u edukaciju, potpore nezaposlenima i slično služe tome da se gubitnicima kompenzira njihov gubitak. Valja još napomenuti jednu stvar. Naime, u praksi se radi o tome da država većinom redistribuira novac jedne osobe kroz cijeli njen životni vijek. Dakle ne može se reći da jednostavno bogati daju novac siromašnima, takva konstatacija bi bila jednostavno netočna. Skandinavski model je dopustio slobodnu tržišnu utakmicu. Umjesto da spriječava, poticao je sve procese koji su vodili povećanoj produktivnosti gospodarstva. Državni novac ulagao se jednom rječju u ljude, a ne u održavanje zastarjele i neproduktivne proizvodnje kao recimo kod nas. I tako je uspio.&lt;br /&gt;Ovaj model se danas susreće sa mnogim problemima i potrebna mu je promjena. Globalizacija ima pozitivne učinke na gospodarski rast, ali i negativne na socijalnu državu. Primjera radi, netko se školuje besplatno na državnom fakultetu i onda ode u inozemstvo i ne sudjeluje u spomenutoj kompenzaciji. Ili državljani koji radni vijek provedu u inozemstvu i onda dođu u mirovinu doma, pa koriste sve pogodnosti praktički besplatno. Zatim socijalni turizam, to jest socijalna davanja za pripadnike nekih imigracijskih skupina koja su viša od prosjeka. Najveći  su međutim problem demografske promjene, koje nisu svojstvene samo ovim zemljama, ali zbog većih socijalnih izdataka imaju veći učinak. Populacija stari, pa će tako primjerice u Finskoj udio radno sposobnog stanovništva pasti za 10% u slijedećih 30 godina. Iako se to možda i ne čini puno, u okvirima proračuna to čini razliku, jer u isto vrijeme ima 10% više onih koji primaju mirovinu. To znači da sustav dugoročno nije održiv jer će se poremetiti odnos onih koji daju i onih koji primaju.&lt;br /&gt;U principu zasad nema nekog revolucionarnog rješenja, ali je dobra stvar da se ljudi već sada brinu za problem koji će eskalirati za 20 godina. Uglavnom, zanimao me taj skandinavski model malo detaljnije, pa sam naletio na ovaj dokument i zadovoljio svoju znatiželju, pa zašto to ne podijeliti sa još nekim. Nadam se da je bilo zanimljivo. Naravno da skandinavski model nije ništa savršeno, ali su uspjeli su izvući maksimum s obzirom na okolnosti i malo tko bi se iznenadio da upravo oni naprave prvi sljedeći korak prema naslovu ovog bloga, prema novom svijetu.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Nenad Šarlija&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The scientists of today think deeply instead of clearly. One must be sane to think clearly, but one can think deeply and be quite insane."&lt;/span&gt; Nikola Tesla&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-7680858938916297610?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/7680858938916297610/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/skandinavski-drustveni-model.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/7680858938916297610'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/7680858938916297610'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/skandinavski-drustveni-model.html' title='Skandinavski društveni model'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZNnALZZvYI/AAAAAAAAATE/apsJ2zIPHUA/s72-c/scandinavia.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-3223201083662646545</id><published>2009-02-10T21:58:00.008+01:00</published><updated>2010-04-06T22:56:33.874+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Obrazovanje'/><title type='text'>Reforma obrazovanja</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZH2Vt9t8RI/AAAAAAAAAS8/w0rJIu6Fsuc/s1600-h/computer_and_books.gif"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 198px;" src="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZH2Vt9t8RI/AAAAAAAAAS8/w0rJIu6Fsuc/s200/computer_and_books.gif" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5301289089367929106" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Napokon dolazimo do jedne od tema o kojima mi je uvijek ugodno razgovarati i raspravljati. Obrazovanje je temelj razvoja svakog društva i svaki prijedlog i dobra ideja koju imate dobrodošli su u komentarima ovog posta, kao i svaka kritika naravno.&lt;br /&gt;Obrazovni sustav kakav se danas prakticira u većem dijelu svijeta temelji se na nekim osnovnim postavkama. Osnovno školsko obrazovanje priprema djecu na učenje i specijalizaciju za određena zanimanja, do čega dolazi u kasnijim stupnjevima obrazovanja kao što su srednje škole i fakulteti. Danas se sve više javljaju određeni znanstveni krugovi koji zagovaraju da se odustane od uske specijalizacije i više poradi na pružanju jednog šireg spektra znanja svakom pojedincu, čime bi ga se ustvari pripremilo na konstantni razvoj i unaprjeđenje. Koliko uska specijalizacija ustvari može naštetiti sustavu najbolje se vidi u SAD-u, o čijem obrazovnom sustavu ne treba trošiti previše riječi. Istina, u ovom su trenutku vodeća gospodarska sila, ali činjenica da konstantno troše velika financijska sredstva kako bi privukli talentirane i dokazane znanstvenike iz inozemstva govori o nemogućnosti stvaranja visoko obrazovanog kadra koji bi dugoročno mogao davati poticaj njihovom društvu. Ipak, ne bih htio sad previše zaglibiti u analizu pojedinih postojećih sustava, pa ću dati svoje viđenje problema. Pritom bih volio napomenuti kako ovo zaista i nije područje u kojem se mogu pohvaliti nekim stručnim znanjem, pa bih zamolio svih koji su možda bolje upućeni od mene da me slobodno isprave u pogreškama, komentiraju članak, pa čak i pošalju neke svoje materijale, jer ću sada iznijeti jedno dosta općenito i nepotpuno viđenje obrazovnog sustava, a pritom ću se usredotočiti uglavnom na osnovno obrazovanje prema ovome što vidimo u Hrvatskoj.&lt;br /&gt;Osnovno školstvo temelji se na principu učenja djece nekim osnovnim vještinama kao što su čitanje, pisanje, matematika i osnove poznavanja prirode i društva. Naravno da je to nužno i nezamjenjivo, ali da li mi pritom učimo djecu onom najbitnijem, a to je kako da zaista uče, prihvaćaju i primjenjuju znanje? Budimo realni, velika većina znanja danas je dostupna na internetu jednim klikom miša. Da li je zbog toga zbilja potrebno tjerati djecu da napamet bubaju podatke kao što su planine, gradovi, rijeke, države i slično, ili je možda bolje osigurati obrazovnim ustanovama moderna elektronička pomagala i djecu naučiti kako da služeći se tim pomagalima, to jest kompjuterima i internetom, sama pronađu sve podatke i informacije koji su potrebni da se razvije određena razina opće kulture koju želimo vidjeti među mladima? Osiguravanjem potrebne infrastrukture i stručne podrške obrazovanih učitelja istovremeno osiguravamo i mogućnost da se mladi sami razvijaju i da samostalno otkrivaju svijet, uz adekvatno vodstvo i nadgledanje naravno. Zašto umjesto da učiteljica na početku sata kaže djeci da izvade svoje bilježnice i počnu zapisivati dok ona diktira ne bi imali situaciju u kojoj daje djeci zadatak da koristeći se internetom i udžbenicima, koje ne bi u potpunosti trebalo izbaciti jer kultura čitanja je po meni i dalje važan čimbenik u razvoju osobnosti, sastave današnje predavanje prema natuknicama koje je ona napisala na ploču? Naravno, nakon toga bi se to predavanje zajednički obrađivalo i analiziralo. Moj 11-godišnji susjed zove me redovito da mu instaliram nekakve igrice jer ga na informatici uče što su diskovi i naredbe copy/paste,  a radi se o 5. ili 6. razredu... i to nije najgore od svega, jer u trenutku u kojem sam ga to bio pitao nalazili su se u fazi u kojoj ih je učiteljica učila kako raditi na kompjuteru tako da im je diktirala, a oni su zapisivali u bilježnicu!?! Ne znam da li su sada došli u mogućnost da zaista sjednu za računalo, ali to je manje bitno. Možda je moja logika pogrešna, ali zaista sam duboko uvjeren da jedino ako djecu učimo da se sami snalaze i  samostalno  razvijaju razmišljanje možemo ostvariti "društvo znanja" o kojem se toliko govori u zadnje vrijeme. Nemojte sada pomisliti da sam zanemario ostale aspekte obrazovanja! Osim pismenosti, matematike i računalne izobrazbe, iznimno je važno da od samog početka stavimo naglasak i na moralnu i kulturnu izobrazbu. Izbor između dobra i zla nije određen rođenjem već odgojem i okruženjem, bilo obiteljskim ili školskim. Nije bez veze izmišljena ona izreka da je potrebno selo kako bi se odgojilo dijete, ili kako već. Reformu samog školstva čak i možemo provesti bez većih poteškoća, ali bojim se da će biti puno teže s edukativno ulogom medija i društva u cjelini, jer ipak je najbolji način kako nekoga možemo nešto naučiti da ga naučimo primjerom, a to će nažalost biti puno teži zadatak. Društvo današnjice ne bi smjelo dopustiti da se citat ispod ovog teksta pokaže istinitim!&lt;br /&gt;Nadam se da sam uspio doprjeti do publike s ovim tekstom jer, još jednom ponavljam, radi se o problematici u koju nikad prije nisam detaljnije ulazio iako sam svjestan njene iznimne važnosti, pa bih zato još jednom svih zamolio da nadopune ovaj tekst svojim komentarima i idejama!&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;                                                                                                    Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"Education is one of the chief obstacles to intelligence and freedom of thought."&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Bertrand A. Russell&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-3223201083662646545?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/3223201083662646545/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/reforma-obrazovanja.html#comment-form' title='9 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/3223201083662646545'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/3223201083662646545'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/reforma-obrazovanja.html' title='Reforma obrazovanja'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZH2Vt9t8RI/AAAAAAAAAS8/w0rJIu6Fsuc/s72-c/computer_and_books.gif' height='72' width='72'/><thr:total>9</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-6202529609617078563</id><published>2009-02-09T23:28:00.006+01:00</published><updated>2009-02-10T23:05:32.630+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Energija'/><title type='text'>Geotermalna energija</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZCyEm483YI/AAAAAAAAAS0/iVMcRbAcA9I/s1600-h/geothermal-energy.jpeg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 144px; height: 200px;" src="http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZCyEm483YI/AAAAAAAAAS0/iVMcRbAcA9I/s200/geothermal-energy.jpeg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5300932553643711874" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Vrijeme u kojem živimo, vrijeme naftnih ratova, plinskih kriza, rastućeg zagađivanja, trebalo bi biti dovoljan razlog da se svi tehnološki potencijali ove civilizacije upregnu u pronalaženje rješenja koje bi nas rješilo ovisnosti, prije svega, o fosilnim gorivima.&lt;br /&gt;To se naizgled i čini, ali, najblaže rečeno, premlako i presporo. Postavljaju se mizerne kvote o korištenju obnovljivih izvora energije koje se mogu zadovoljiti tako reći odmah, ali se to proteže na dugi niz godina. Kako god bilo da bilo, nećemo sada o naftnim i srodnim lobijima, nego ćemo malo reći o geotermalnoj energiji.&lt;br /&gt;Osnovni koncept je više manje poznat. U unutrašnjosti Zemlje postoji neiscrpan izvor energije, i to toplinske energije, koja se koristi da ugrije vodu, koja se potom pretvara u paru, koja zatim gura turbine, koje pak okreću generatore, i tako dalje sve do punjača za i-phone. Potencijal ovog izvora energije je, ukratko, ogroman. Malo preciznije, prema istraživanju provedenom u MIT-u (Massachusetts Institute of Technology, jedan od najpoznatijih svjetskih fakulteta specijaliziranih za prirodne znanosti i tehnologiju) dovoljan je da zadovolji energetske potrebe SAD-a u slijedećih 2,000 godina, s napomenom da se taj iznos zbog predviđenog daljnjeg tehnološkog razvoja u budućnosti može uvećati i do 10 puta.&lt;br /&gt;Geotermalna energija, za razliku od drugih obnovljivih izvora (sunce, vjetar, plima, valovi...), radi kontinuirano bez obzira na vremenske prilike ili doba dana. Pa tako čak i kada bi se maksimalno iskoristile mogućnosti tih drugih izvora energije, ne bi se mogle zadovoljiti sve energetske potrebe Zemlje, što daje ključnu prednost geotermalnoj energiji. Nadalje, kada bi se istraživanja na ovom području financirala barem jednako toliko kao i ostali obnovljivi izvori, nova otkrića bi dala definitivnu prevagu geotermalnoj energiji, iako valja naglasiti da je i sa današnjom razinom tehnologije moguće graditi sustave (elektrane) koji su ekonomski konkurentni na današnjem energetskom tržištu, što se i čini, ali jako sporo. Države iz nekog njihovog razloga ne daju velike financije pogramima s ovog područja, čemu je vjerojatno razlog i slab, ili možda nikakav lobi koji bi se borio za takvo što. S druge strane, privatnim investitorima (s nekim iznimkama, prije svega u Australii) su ovakve investicije jednostavno prerizične, ali ne zato što je tehnologija nekakva znanstvena fantstika, već zato što do sada nema primjera takve investicije na jednom višem nivou, primjera koji bi trebala postaviti država i koja bi uz takav primjer dodatnim olakšicama za proizvodnju „čiste“ energije (koje daje za druge „čiste“ izvore) stvorila plodno tlo za investicije i smanjila njihovu cijenu.&lt;br /&gt;Moderna geotermalna postrojenja rade na način da se, pojednostavljeno, kroz bušotinu šalje voda u unutrašnjost zemlje gdje se ona zagrijava i vraća nazad u obliku pare koja se koristi za pokretanje generatora, kao i u konvencionalnim elektranama. Jedina bitna razlika je dakle u bušenju rupa u zemlji i to predstavlja, ili je predstavljalo, jedan od većih problema. Međutim naftna industrija je već odavno radila na razvoju takvih tehnologija koje su u velikom dijelu primjenjive i u ovom slučaju. Ta činjenica znatno olakšava razvoj iskorištavanja ovog tipa energije.&lt;br /&gt;Eksploatacija geotermalne energije ima mali ili nikakav utjecaj na okoliš, a kada se usporedi  sa konkurencijom onda definitivno nikakav. Još jedna  komparativna prednost je i topla voda koja nastaje kao nusprodukt procesa, a koja se može iskoristiti akođer kao energent (grijanje kućanstava i slično).&lt;br /&gt;Dakle, postoji izvor enrgije koji je obnovljiv ili neiscrpan, koji ne šteti okolišu, koji je jeftin i ukratko puno napredniji od sadašnjih. Teško je ne zapitati se zašto se čeka. Primjenom ovih sustava promijenila bi se slika svijeta – i to nabolje.&lt;br /&gt;Za one koji žele znati više:&lt;br /&gt;&lt;a href="http://geothermal.inel.gov/publications/future_of_geothermal_energy.pdf"&gt;http://geothermal.inel.gov/publications/future_of_geothermal_energy.pdf&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;                                                                                                                                                  Nenad Šarlija&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;scientists of today think deeply&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; instead of clearly. One must be sane to &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;think&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; clearly, but one can &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;think deeply&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; and be quite insane."   &lt;/span&gt;Nikola Tesla&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-6202529609617078563?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/6202529609617078563/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/geotermalna-energija.html#comment-form' title='0 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/6202529609617078563'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/6202529609617078563'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/geotermalna-energija.html' title='Geotermalna energija'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SZCyEm483YI/AAAAAAAAAS0/iVMcRbAcA9I/s72-c/geothermal-energy.jpeg' height='72' width='72'/><thr:total>0</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-3766258934766455201</id><published>2009-02-08T14:02:00.006+01:00</published><updated>2009-02-10T23:04:05.147+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Civilizacija'/><title type='text'>Sukob Izraela i Palestine</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SY7jh9U9ftI/AAAAAAAAASU/SCZbDQ6oO04/s1600-h/Israel-Palestine_flags.png"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 160px; height: 161px;" src="http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SY7jh9U9ftI/AAAAAAAAASU/SCZbDQ6oO04/s200/Israel-Palestine_flags.png" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5300423983999319762" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Ne bih sada htio trošiti previše riječi na uzroke sukoba između Izraelaca i Palestinaca, dapače smatram da je uopće bespredmetno razgovarati o nečemu što je počelo prije 60 godina i još nije završilo unatoč svim žrtvama. Ne bih također htio trošiti previše riječi na teorije o sukobu religija jer osobno smatram da su vjerski ratovi trebali odavno postati temom koja se obrađuje samo u povjesnim knjigama, a ne u dnevnim vjestima i novinama. Volio bih zato malo sagledati situaciju sa gledišta mogućeg rješenja sukoba i probati otkriti zašto do toga već nije došlo.&lt;br /&gt;Izrael je okružen neprijateljskim zemljama i to je neosporiva činjenica. Njegovi susjedi su Libanon, Sirija, Jordan i Egipat, a u neposrednoj blizini su i Saudijska Arabija, te Iran. Upravo zbog toga Izrael je tijekom zadnjih nekoliko desetljeća stvorio jednu od najbolje tehnološki opremljenih vojski svijeta, koja, unatoč svojoj relativno maloj brojnosti, redovito pobjeđuje u svim sukobima, kao što je uostalom bio i nedavni rat protiv Hamasa, a ustvari kažnjenička ekspedicija protiv nevidljivog neprijatelja. Što treba učiniti da se ovakvi sukobi više nikada ne ponove? Izraelsko-palestinski sukobi ustvari mogu prestati odmah, samo kada bi za to bilo dovoljno političke volje. SAD, Europska Unija i Arapska Liga trenutačnom i odlučnom akcijom mogu doslovce natjerati izraelske i palestinske vođe da sjednu za pregovarački stol i da se s njega niti ne usude podignuti dok ne rješe svoje probleme. Bilo koja od zemalja Arapske Lige mogla bi u ovom trenutku samo činom mobilizacije vojnih snaga natjerati Izrael da prestane raketirati Palestinu na svoju ruku kad god mu padne na pamet, a daljnja reakcija Europe i Amerike, te slanje neutralnih vojnih snaga u Libanon, Gazu i Zapadnu obalu mogla bi zaustaviti raketne napade na izraelske gradove. Pogotovo to vrijedi za Saudijsku Arabiju, koja jedina ima dovoljno velik vojni potencijal da zastraši Izrael, a istodobno je dovoljno bliska s Amerikom da može učinkovito biti jedan od posrednika u rješavanju sukoba. I zašto se onda ništa ne učini?&lt;br /&gt;Što nekome znače palestinske i izraelske žrtve? Što bi nekom značio prekid vatre i sprječavanje daljnjih žrtava? Tužno je to reći, ali uistinu ništa! Očiti vjerski razlozi već se odavno koriste samo da zamaskiraju financijske i gospodarske. Lakše je pustiti dva naroda da se puškaraju nego riskirati naftni i financijski slom do kojeg bi zasigurno došlo da se u sukob uključe Saudijci, Iranci i Sirijci, a taj slom pogodio bi jednako i njih i ostatak svijeta. Zaista, da su navedene moćne arapske sile toliko odlučne u svojim nastojanjima da obrane "arapsku braću" od "židovskih okupatora" koliko to nastoje prikazati, zar zbilja vjerujete da bi mali Izrael sa svojih 7 milijuna stanovnika mogao dugo odoljevati njihovim napadima. Nemojte zaboraviti da isto superiorno američko naoružanje koje posjeduje Izrael posjeduje i Saudijska Arabija, pa čak i u većem broju.&lt;br /&gt;Po meni postoji samo jedan izlaz iz ove krize, ma koliko god će se nekima možda na prvi pogled učiniti neostvariv.&lt;br /&gt;Stvaranje izraelsko-palestinske države jedino je rješenje problema! I pritom mislim na stvarnu zajedničku državu, a ne neku palestinsku samoupravu unutar države Izrael koju ovaj može raketirati kad god smatra da za to ima dovoljno razloga. Pritom nije bitno da li će se raditi o federaciji ili konfederaciji, ili kako će biti ime nove države, već je bitno da se radi o jedinom dugotrajnom rješenju koje će barem donekle dati nekakav smisao svim palim izraelskim i palestinskim žrtvama. Vođe Izraela i Palestine imaju povjesnu priliku da stvore novu državu koja bi bila civilizacijski superiorna bilo čemu što je do sada stvoreno u povjesti čovječanstva, te da ta nova nacija postane vodeća u uspostavi mira na cijelom svijetu. Koliko bi smisla imali bilo kakvi sukobi oko granica, vjera, politike, nafte kada bi dva krvna neprijatelja uspjeli staviti na stranu svoje razlike i živjeti u miru. Nakon toga izraelski i palestinski vođe imali bi priliku da stanu ispred javnosti i kažu najljepšu rečenicu koju može izreći bilo koji vođa u njihovoj poziciji: "Rat je gotov!" Zašto do toga nije već došlo i neće vjerojatno doći u bližoj budućnosti? To je pitanje na koje je zaista teško naći konkretan i smislen odgovor...&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;scientists of today think deeply&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; instead of clearly. One must be sane to &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;think&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; clearly, but one can &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;think deeply&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; and be quite insane."   &lt;/span&gt;Nikola Tesla&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-3766258934766455201?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/3766258934766455201/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/sukob-izraela-i-palestine.html#comment-form' title='14 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/3766258934766455201'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/3766258934766455201'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/sukob-izraela-i-palestine.html' title='Sukob Izraela i Palestine'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://1.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SY7jh9U9ftI/AAAAAAAAASU/SCZbDQ6oO04/s72-c/Israel-Palestine_flags.png' height='72' width='72'/><thr:total>14</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-5252126553937208269</id><published>2009-02-06T18:56:00.006+01:00</published><updated>2009-02-10T23:04:21.899+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Energija'/><title type='text'>Nuklearna energija i budućnost</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SYyMV5BxiYI/AAAAAAAAASM/SW5zkAndrek/s1600-h/nuklearna-elektrana.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 176px;" src="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SYyMV5BxiYI/AAAAAAAAASM/SW5zkAndrek/s200/nuklearna-elektrana.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5299765169221634434" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;U zadnje vrijeme svijet se suočava sa sve izraženijom energetskom krizom, bilo da se radi o nafti ili plinu, što je natjeralo neke stručnjake da pokrenu pitanje korištenja atomske energije i gradnje novih nuklearnih elektrana kao alternative postojećim izvorima energije. Debata na ovu temu je dakle već započela, ali volio bih vas prije iznošenja svojeg gledišta upoznati s nekim podacima i činjenicama vezanim uz upotrebu nuklearne energije. U osmom mjesecu 2008. (ispričavam se zbog nedostatka novijih podataka, ali i ovi će biti dovoljni da shvatite) na svijetu je u funkciji bilo 439 nuklearnih elektrana u 30 zemalja, a još 35 bilo ih je u izgradnji. Da bi iskorišteno radioaktivno gorivo postalo sigurno za zdravlje potrebno je čak 10,000 godina raspadanja u sigurnom i kontroliranom okruženju. Tragedija u Černobilu dovoljan je pokazatelj što se dogodi kada svi instrumenti zaštite u nuklearnoj elektrani zakažu i što će se dogoditi ako zakažu opet, pa makar nas danas zagovaratelji atomske energije uvjeravali da su moderne sigurnosne mjere gotovo savršene. Unatoč ovim zastrrašujućim podacima, stoje i činjenice da je nuklearna energija najčići oblik energije koji nam je trenutačno na raspolaganju, što dokazuje i činjenica da je zrak iznad Francuske najčišći od svih industrijskih zemalja Europe, a Francuska gotovo cjelokupnu električnu energiju dobiva iz atomskih elektrana. Upravo zbog btojnih argumenata koji se mogu koristiti za i protiv nuklearne energije danas postoje brojne grupe znanstvenika koje zagovaraju atomsku energiju kao jedinu alternativu postojećim izvorima energije, ali i oni koji joj se uporno protive. Što je istina? Odgovor je po meni vrlo jednostavan: nuklearna energije je stvar prošlosti, kao i nafta, plin i ugljen! Nuklearne elektrane trebalo bi početi zatvarati i jedina debata koja bi se trebala voditi jest oko pitanja da li ćemo ih zatvoriti kroz 2, 3, 5, ili koliko god već godina. Nikad mi neće biti jasno kako je skupina inteligentnih znanstvenika u stanju izaći u javnost sa tvrdnjom da je nuklearna energija u ovom trenutku najčišći oblik energije koji možemo iskoristiti da pronađemo izlaz iz energetske krize u koju svijet zapada. Sve me to navelo da se sjetim jedne izreke koju je u svoje vrijeme dao Nikola Tesla, a koja se zbog mog mišljenja da opisuje brojne dileme sadašnjosti ponavlja u svakom postu na ovome blogu: &lt;span style="font-style: italic;"&gt;The &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;scientists of today think deeply&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; instead of clearly. One must be sane to &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;think&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; clearly, but one can &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;think deeply&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; and be quite insane. &lt;/span&gt;Upravo to se ovdje događa jer čak i ti inteligentni ljudi koji su svjesni da problem skladištenja nuklearnog otpada neće nestati sam od sebe tvrde da će se kroz 100-200 godina uz prava istraživanja taj problem "možda" i rješiti. Možda!? Moja pitanja svima koji su za gradnju novih elektrana na atomski pogon su: Zašto iz jedne promašene politike korištenja nafte i plina srljati u drugu, i to potencijalno još destruktivniju? Da li bi svi zagovaratelji nuklearne energije isto tako razmišljali i sutra ako bi danas usred Francuske eksplodirala jedna od njihovih brojnih elektrana? Černobil nam je pokazao što se događa kad stvari krenu u krivom smjeru, a ipak su neki još uvjek to u stanju zanemariti kao da se radilo samo o beznačajnom incidentu. Da stvar bude gora, svijet uopće nije u nedostatku drugih izvora energije da bi nam atomska energija predstavljala jedini izlaz iz krize, jer to bi donekle i opravdalo sve rizike. Postoje sunčeva energija, energija vjetra, energija valova, energija plime i oseke, geotermalna energija... Kombinirano i racionalno korištenje ovih izvora uklonilo bi u potpunosti potrebu za fosilnim gorivima i drugim nečistim izvorima energije. I zašto onda koristiti uran i ostala radioaktivna goriva za pokretati svijet? Svi gore navedeni alternativni i obnovljivi izvori energije ne zahtjevaju toliko rada, stručnosti i resursa kao atomska energija, a samim time nisu baš isplativi ako razmišljate u uskim okvirima stvaranja profita. Razmislite malo! Da bi stvorili i održavali jednu nuklearnu elektranu morate imati rudnike urana, stručnjake iz atomske fizike, postrojenja za reprocesuiranje urana i skladišta za zbrinjavanje otpada. Unatoč svemu tome električna energija dobivena iz nuklearnih elektrana još je uvijek jeftinija od svih drugih izvora koji se trenutno koriste, ali i dalje postoji taj element komercijalne proizvodnje u kojem jedna kompanija osigurava sve resurse, radnu snagu i stručnjake, to jest znanje koje je samim time ekskluzivno njihovo, a vi to onda lijepo trošite i uredno plaćate. Zaista, koliki bi vam bio račun za struju kada bi vašu stambenu zgradu, neboder, obiteljsku kuću, ili pak cijelu ulicu pokretalo nekoliko solarnih ploča sa visokim stupnjem iskoristivosti prikupljene sunčeve energije? Nadam se da vam je jasno što želim reći. U nekom od sljedećih članaka reći ćemo nešto više i o alternativnim izvorima energije.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;scientists of today think deeply&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; instead of clearly. One must be sane to &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;think&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; clearly, but one can &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;think deeply&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; and be quite insane."   &lt;/span&gt;Nikola Tesla&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-5252126553937208269?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/5252126553937208269/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/nuklearna-energija-i-buducnost.html#comment-form' title='2 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/5252126553937208269'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/5252126553937208269'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/nuklearna-energija-i-buducnost.html' title='Nuklearna energija i budućnost'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SYyMV5BxiYI/AAAAAAAAASM/SW5zkAndrek/s72-c/nuklearna-elektrana.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>2</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-2675303796521630833</id><published>2009-02-05T00:16:00.007+01:00</published><updated>2009-02-10T23:04:36.439+01:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Civilizacija'/><title type='text'>Zapadna civilizacija i njena budućnost</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SYorgB6OkpI/AAAAAAAAAQw/NCgR6VRWgKQ/s1600-h/Da_Vinci_Vitruve_Luc_Viatour.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 147px; height: 200px;" src="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SYorgB6OkpI/AAAAAAAAAQw/NCgR6VRWgKQ/s200/Da_Vinci_Vitruve_Luc_Viatour.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5299095740823278226" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Što je to ustvari "Zapadna kultura" ili pak "Zapadna civilizacija" kako se još naziva? To je zajednički naziv za sve kulture svijeta potekle iz Europe, što uključuje i nasljeđe antičke Grčke i Rima. U posljednje vrijeme, pod utjecajem svojevrsne američke političke i gospodarske dominacije, taj termin došao je na poprilično zao glas. Kad se danas upotrijebi izraz "pod utjecajem Zapada" prvo što ljudima pada na pamet je naftni pakao Iraka, divlji konzumerizam, korporacije i izrabljivanje. Ali je li to doista tako jednostavno? Iznenađuje me kada se u trenutačnoj globalnoj političkoj situaciji prilikom spominjanja sukoba i napetosti između Amerike i Irana većina ljudi svrstava na stranu Irana bez gotovo ikakvog preispitivanja situacije, kao da je jednostavno uvijek ispravno biti protiv Amerike i svega što predstavlja. Istina, Amerikanci su u dobrom dijelu sami sebi krivi za trenutačni pad ugleda u Svijetu, ali zar smo toliko zasljepljeni antagonizmom da ponekad ne vidimo očite činjenice? Zapadna kultura i civilizacija su najnapredniji oblik društvenog i političkog uređenja koji je ikada postojao na zemlji, ma koliko god to u neku ruku bilo tužno kad se sagleda ukupna povijest i put nastanka te kulture, prožet osvajanjima, imperijalizmom, ropstvom i agresivnom kolonizacijom. Zaista, da li je ikada u povijesti postojala kutura koja se u tolikoj mjeri orjentirala ka tehnološkom napretku, razvoju znanosti, ljudskih prava i slobode? Opet ponavljam, koliko god to možda tragično zvučalo ispočetka, da zaista do sada nije postojala civilizacija sa toliko razvijenim pogledom na vrijednosti i napredak. Da li to opravdava sva zla i nevoljkost da se nastavi s daljnjim razvojem? Nikako! Zapadna kultura trebala bi proći temeljiti redizajn i propitivanje temelja na kojima trenutačno stoji, jer joj inače u suprotnome prijeti propast koja je zadesila sve velike imperije koji su joj predhodili, od Rimskog carstva, pa sve do nekada moćnog Britanskog imperija. Ipak, da li to s druge strane daje opravdanje takozvanom "Istoku" da se koristi svim zamislivim sredstvima u nastojanju da uništi "Zapad" i sve što on predstavlja. Spomenuo sam konkretno Iran koji je u posljednje dvije godine pokupio velik broj simpatija samo zahvaljujući činjenici da se suprotstavio Americi i Izraelu. Oduševljenje ispadima iranskog predsjednika u kojima je oštro napadao Busha bilo je na trenutke toliko da se zaboravilo na činjenicu da je čovjek vođa nacije u kojoj homoseksualce i žene javno bičuju, vješaju i kamenuju samo zbog činjenice da su drugačiji ili su se usudili "dozvoliti" sami sebi da ih se siluje jer su bez pratnje muža hodali u javnosti? S druge pak strane, Zapad taj isti Iran konstantno proziva zbog kršenja ljudskih prava dok u njegovom susjedstvu postoji jedna druga arapska monarhija sa još rigidnijom islamističkom politikom, ali igrom slučaja drži sve svoje financije u američkim bankama i najveći je izvoznik nafte u SAD sa područja Bliskog Istoka. Što tu ne valja? Razvoj znanosti i demokracije na Zapadu, koji katolička crkva unatoč svim početnim suprotstavljanjima nije mogla zaustaviti, očito nije pratio i usporedni razvoj društvene svijesti i odgovornosti. Najnaprednija civilizacija u povijesti čovječanstva danas stoji na rubu i bori se sa svojim vlastitim demonima prošlosti umjesto da iskoristi svoj utjecaj i ekonomsku i tehnološku superiornost, te pomogne kulturama na čiji je razvoj sama negativno utjecala da zakorače u svjetliju budućnost. Pitanje je u kojem će smjeru krenuti sljedeći korak Zapada? U smjeru daljnje izolacije i održavanja postojeće premoći nasiljem i oružanim intervencijama, ili u smjeru otvaranja svojih granica i vođenja primjerom, a ne strahom. Situacija je sve samo ne jednostavna, ali povijest nas ipak uči nečemu, a to je da niti jedan imperij nikada nije opstao u trenutku kada je svoju sigurnost i svoje granice morao braniti na tuđem teritoriju, ma koliko god u tom trenutku bio superioran i napredniji od svojih protivnika.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;scientists of today think deeply&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; instead of clearly. One must be sane to &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;think&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; clearly, but one can &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;think deeply&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; and be quite insane."       &lt;/span&gt;Nikola Tesla&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-2675303796521630833?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/2675303796521630833/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/zapadna-civilizacija-i-njena-buducnost.html#comment-form' title='4 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/2675303796521630833'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/2675303796521630833'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/zapadna-civilizacija-i-njena-buducnost.html' title='Zapadna civilizacija i njena budućnost'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SYorgB6OkpI/AAAAAAAAAQw/NCgR6VRWgKQ/s72-c/Da_Vinci_Vitruve_Luc_Viatour.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>4</thr:total></entry><entry><id>tag:blogger.com,1999:blog-5827552973699685132.post-9172061510997267362</id><published>2009-02-03T22:42:00.008+01:00</published><updated>2010-04-06T22:56:48.698+02:00</updated><category scheme='http://www.blogger.com/atom/ns#' term='Obrazovanje'/><title type='text'>Važnost znanja</title><content type='html'>&lt;a onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}" href="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SYjKCsayr1I/AAAAAAAAAQo/ztVM4SM9AC8/s1600-h/class_kids.jpg"&gt;&lt;img style="margin: 0pt 10px 10px 0pt; float: left; cursor: pointer; width: 200px; height: 132px;" src="http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SYjKCsayr1I/AAAAAAAAAQo/ztVM4SM9AC8/s200/class_kids.jpg" alt="" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5298707109233471314" border="0" /&gt;&lt;/a&gt;Kao prvo dobrodošli na naš blog! Pošto je ovo prvi post krenuti ćemo nešto lakšim tempom, pa bih vam za početak pojasnio zašto sam se odlučio za pokretanje ovog projekta. Razgovarajući s raznim ljudima primjetio sam da većina njih, neovisno o spolu, dobi, ili obrazovanju, ovisi o znanju prikupljenom iz raznih izvora. Ono što me zaista zaintrigiralo u tome jest da jako mali dio tog znanja dolazi od formalnog obrazovanja. Većina njihovog znanja, a pogotovo to vrijedi za mlađu populaciju, dolazi s interneta ili nekog drugog alternativnog izvora. Ako sam nešto naučio iz toga, onda je to činjenica da je internet jedini uistinu slobodni izvor znanja dostupan svima, i to po zanemarivoj cijeni. To mi je bio glavni motiv da krenem s ovom stranicom i zato vas molim da u što većoj mjeri ostavljate komentare i javljate mi se sa svojim idejama, jer jedino tako od ovog bloga možemo stvoriti mjesto na kojem će svi moći slobodno djeliti svoje ideje i unaprijediti znanje! Unaprijed zahvaljujem!&lt;br /&gt;A sada ukratko o sadržaju koji ćemo obrađivati. Da ne duljim previše, sve što smatrate da može unaprijediti društvo u kojem živimo je dobrodošlo. Pišite o tehnologiji, filozofiji, znanosti, alternativnoj energiji, ekonomiji... o svemu što vam padne na pamet, samo bez uvreda i sličnih gluposti molim! I to je to za početak, nadam se da ćete uživati čitajući sljedeće članke!&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;div style="text-align: right;"&gt;Ozren Burić&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;a name="fb_share" type="button" href="http://www.facebook.com/sharer.php"&gt;Share on Facebook&lt;/a&gt;&lt;script src="http://static.ak.fbcdn.net/connect.php/js/FB.Share" type="text/javascript"&gt;&lt;/script&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/div&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt;"The &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;scientists of today think deeply&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; instead of clearly. One must be sane to &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;think&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; clearly, but one can &lt;/span&gt;&lt;em style="font-style: italic;"&gt;think deeply&lt;/em&gt;&lt;span style="font-style: italic;"&gt; and be quite insane."       &lt;/span&gt;Nikola Tesla&lt;div class="blogger-post-footer"&gt;&lt;img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/5827552973699685132-9172061510997267362?l=novisvijet.blogspot.com' alt='' /&gt;&lt;/div&gt;</content><link rel='replies' type='application/atom+xml' href='http://novisvijet.blogspot.com/feeds/9172061510997267362/comments/default' title='Objavi komentare'/><link rel='replies' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/vaznost-znanja.html#comment-form' title='5 komentara'/><link rel='edit' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/9172061510997267362'/><link rel='self' type='application/atom+xml' href='http://www.blogger.com/feeds/5827552973699685132/posts/default/9172061510997267362'/><link rel='alternate' type='text/html' href='http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/vaznost-znanja.html' title='Važnost znanja'/><author><name>zaratustra</name><email>noreply@blogger.com</email><gd:image rel='http://schemas.google.com/g/2005#thumbnail' width='16' height='16' src='http://img2.blogblog.com/img/b16-rounded.gif'/></author><media:thumbnail xmlns:media='http://search.yahoo.com/mrss/' url='http://3.bp.blogspot.com/_QiEcZ7NVgZY/SYjKCsayr1I/AAAAAAAAAQo/ztVM4SM9AC8/s72-c/class_kids.jpg' height='72' width='72'/><thr:total>5</thr:total></entry></feed>
