U zadnje vrijeme se diljem weba pojavljuju filmovi i teorije o raznim bankarskim urotama i prijevarama. Neki od tih uradaka graniče s paranojom, ali neki su i dosta znanstveno utemeljeni, kao što je npr. Venus Project i nastojanje da se stvori svijet bez novca i financija. Da li je takav svijet moguć? Smatram da jest, ali u nekoj malo nam daljoj budućnosti. Ne radi se tu o nikakvoj utopiji, već o logičnom slijedu događaja. Tehnologija i znanost jednostavno će prije ili kasnije dovesti do toga da nam novac, banke, burze i slično neće biti potrebni. Ono na što se kao društvo moramo usredotočiti sada jesu banke i problemi proizašli iz načina na koji posluju.U čemu je problem?
Svi vidimo učinke krize i probleme koje je prouzrokovala u svakodnevnom životu, pa nema potrebe da previše ulazimo u detalje. E sada, pitanje je: Što je prouzrokovalo ovakvu situaciju? Nema sumnje da je problem u bankarskom i financijskom sustavu, bez obzira da li se radi o središnjim državnim bankama, poslovnim bankama, burzama ili brokerskim kućama. Ono teže pitanje je: Što učiniti da se problem riješi? Ili još bolje: Možemo li se riješiti banaka i ostalih financijskih institucija? Odgovor je potvrdan, jer se zaista možemo osloboditi i banaka i svih problema koji dolaze s njima. Problem je u provedbi takve reforme, to jest u metodama kojima bi se krenulo u takav složen projekt.
Gdje početi?
Anarhisti smatraju kako treba krenuti dizanjem revolucije. Prizori masa mladih kako molotovljevim koktelima gađaju policijske snage probijajući se od središta velikih banaka i slike uništenih poslovnica izgledaju zaista moćno na televizijskom ekranu. Ipak, epilog je na kraju uvijek isti - velik broj uhićenih i ozljeđenih, velika materijalna šteta, a moćni financijski aparat ionako svoje gubitke brzo nadoknadi, jer par razbijenih ureda dugoročno gledano uzburkava sustav jednako kao i kap kiše koja pada u ocean. Uostalom, što i da uspijemo preko noći uništiti čitav sustav? Pokušajmo se zamisliti i objektivno sagledati situaciju. Da li bi svijet poslije toga bio bolji? Da li bi se sve poboljšalo kao da smo mahnuli čarobnim štapićem? Kako bi život tekao dalje? Cilj napretka nije uništavati, već izgrađivati. Revolucije u većini slučajeva ne donesu ništa dobro, samo uništenje. Ključ je u evoluciji, a ne revoluciji.
Što nam znači novac?
Bankarski sustav nije loš sam po sebi, loš je način kojim se njime upravlja. Svi mi znamo koliko ovisimo o novcu. Znamo to kad idemo ujutro po kruh, kada odlazimo na bankomat, kada kupujemo preko interneta, kada vadimo kartice u trgovačkom centru, itd. Ne možemo samo tako odjednom uništiti nešto što se koristi i razvija već tisućama godina, pa makar i postojali određeni uvjeti da se to učini. To bi bila ludost. Ono što možemo jest promjeniti uloge u cijeloj priči. Zašto bi ljudi bili robovi novca i institucija koje su sami stvorili? Te institucije ne bi niti postojale da nije običnih ljudi, a novac je samo alat kojim se koristimo u svakodnevnom životu, kao npr. računalo. Da li vaše računalo upravlja vašim životom? Ne, pa zašto bi onda novac imao tu privilegiju? Novac je samo resurs kao i svaki drugi. Kao voda, nafta, drvo, kamen, itd. Jedina razlika je u tome što je većina ostalih resursa potrošna, dok novac možemo stvarati sami, a to uvelike olakšava raspolaganje ovim vitalnim resursom.
Kako funkcioniraju banke?
Što je temelj bankarskog sustava? Temelj su depoziti. Građani u bankama drže svoje plaće i štednju, kompanije otvaraju svoje račune, država također drži svoj novac u bankama... Ukratko, sav novac je u bankama. Cilj je akumulirati što više sredstava kako bi se okrupnjen kapital mogao dalje plasirati u kredite, vrijednosne papire, fizičku imovinu i ostalo, te se kapital na taj način multiplicira. Naravno, plasman kapitala rezultira određenim profitom, bez obzira da li se radi o aktivnoj kamati koju banka prima na kredite ili o drugim oblicima dobiti od trgovine ili dividendi. Tu već možemo detektirati problem. Novac kojim banka raspolaže (možda je bolje reći manipulira) uopće ne pripada banci, ali joj zato pripada većina profita. Kome uopće idu svi ti krediti?
Kako funkcioniraju krediti?
Banke si posuđuju novac međusobno, posuđuju ga državama, kompanijama, običnim građanima... I posuđuju ga više nego što ga imaju na raspolaganju. Poznata je činjenica kako bi se čitav bankarski sustav raspao kada bi svi odjednom pohrlili povući svoj novac iz banaka. Novca jednostavno ne bi bilo dovoljno, ali ga zato gotovo uvijek ima dovoljno za kreditiranje, pa na kraju dolazi do "pucanja balona", financijske krize i recesije, što nije čudno kada banke kontroliraju financiranje proizvodnje i financiranje kupovine. Želite izgraditi stambenu zgradu? Nemate novca? Dižete kredit za izgradnju. Ja želim kupiti stan u vašoj zgradi. Dižem kredit za kupovinu stana. Isto vrijedi za sve: brodove, aute, autoceste, dvorane, bolnice... Zatvoreni krug. Kraj dolazi jedino kada se iscrpe sve matematičke formule kojima banke stvaraju novac, a taj kraj zove se recesija i taj kraj proživljavamo danas. Naravno, ne govorimo o kraju sustava, već samo o kraju jednog makroekonomskog ciklusa. Bankari tada trče državama i traže pomoć jer bez njih nema novog uzlaznog ciklusa, tj. nove ekspanzije, a nakon što tu pomoć dobiju sve kreće ispočetka. Zašto je to tako?
Kolika je moć banaka?
Činjenica je da su danas banke moćnije od država. Ustvari, radi se o najmoćnijim institucijama svijeta. Svi su danas nekome dužni, a sav dug vraća se na kraju do banaka. Znate li što je još u 19. stoljeću rekao Mayer Rothschild? "Dajte mi kontrolu nad novcem neke države i nije me briga tko donosi zakone." Teorija je veoma jednostavna: Ako ste nekome dužni, ne možete nikako biti uistinu slobodni, bez obzira da li ste običan tvornički radnik ili država od nekoliko milijuna stanovnika. Istina, zar ne? Kako je moguće da čitav svijet bude dužan nekolicini velikih banaka kojima upravlja šačica ljudi. Ne želim da se ovo pretvori u neku teoriju urote, jer ljudi koji su osmislili čitav sistem zaslužuju zbog svoje inteligencije i snalažljivosti maksimalno poštovanje, već samo želim ukazati na neke nelogičnosti. Sva bogatstva svijeta - svih država, kompanija i ljudi - nalaze se u bankama. Banke taj novac vraćaju na isto tržište s kojega je prikupljen i naplaćuju ga mnogo više nego nego što je za njega plaćeno (aktivna vs. pasivna kamata). Istina, malo sam to pojednostavio, ali u osnovi je tako. Kome je ustvari dužan cijeli svijet? Kako netko tko upravlja mojim novcem može biti moj gospodar?
Što znači biti dužan?
Kako neka država može računati na normalan dugoročni razvoj ako stalno ovisi o nečijem novcu, tj. stalno je dužna nekome? Kako možemo sami odrediti koliko ćemo uložiti u zdravstvo, socijalu, obrazovanje i ostala strateška područja ako nam pola proračuna ovisi o raznim pozajmicama koje su prikupljene iz cijele sile komercijalnih privatnih banaka? Kako neko društvo može napredovati, bilo gospodarski ili kulturno, ako stalno živi pod pritiskom duga?
Kako raspolagati novcem?
Očito je da problem nije u postojanju samog bankarskog sustava. U bankama se stvaraju uvijeti za raspolaganje novcem, to jest za investiranje novca tamo gdje je potreban. Problem je u činjenici da je čitav sustav izrazito komercijalan, tj. o raspolaganju novcem odlučuje se na temelju interesa i profita, a ne potreba. Zamislite da se sve odvija na temelju nekakvog šireg javnog interesa, na temelju onoga što je zaista dugoročno potrebno društvu, tj. ljudima od kojih potječu depoziti bez kojih banke ne bi mogle niti postojati. Da li je isplativije investirati u razvoj novih izvora energije ili u nove naftne bušotine? Gledano dugoročno sa strane društva, svakako bi nam dobro došla velika istraživanja nekih alternativnih izvora energije, npr. geotermalnih, ali gledano sa strane profita puno je isplativije financirati izgradnju nove naftne bušotine.
Kako kontrolirati novac?
Države moraju biti iznad banaka. Čitavi narodi ne mogu biti dužni bankama. Puno aktivniju ulogu trebale bi imati središnje banke koje bi u potpunosti trebale kontrolirati novac kao resurs. Nije uopće jednostavno i treba osmisliti čitav novi model upravljanja kako bi se ostvarilo, ali teorija od koje sve polazi je više nego jednostavna: Svi ovisimo jedni o drugima i dijelimo svijet u kojem živimo. Utopija? Ne, nego istina. Zamislite to ovako: Banke postaju samo činovničke institucije u kojima se novac akumulira i uz male naknade raspoređuje gdje je potreban. Za takvo nešto treba prvo novcu vratiti ono materijalno uporište koje je nekada imao u zlatu. Danas to naravno ne bi bilo zlato, već proizvodnja. U teoriji to i jest tako, ali stvari nisu tako jednostavne, a to se najbolje vidi sada u krizi, o čemu je dosta već i napisano. Kako je moguće da imamo sve uvjete za proizvodnju kao i prije tri godine, ali odjednom je ljudima sve nedostupno zbog nedostatka novca? Dapače, tehnološke mogućnosti su vjerojatno i napredovale, ali nitko ne može uživati u novim proizvodima. Auti stoje parkirani u salonima, televizori na policama, gradovi su prepuni praznih kuća i stanova, a beskućnici istovremeno spavaju po cesti. Problem očito nije u nedostatku "stvarnih" resursa kao što su materijali i znanje da ih se pretvara u proizvode, već u nemogućnosti ovakvog bankarskog sustava da sve to "matematički" financira. Zato nam trebaju središnje banke kao apsolutni vladari nad novcem, kao institucije u kojima se na temelju proizvodnje i potreba točno određuje količina novca potrebna za normalno funkcioniranje društva.
Koja je uloga tržišta?
Najjednostavnije rečeno: Novac se mora maknuti sa tržišta! Danas imamo banke koje novac plasiraju na tržištu tamo gdje im to najviše odgovara. Kako netko može na tržištu nuditi nešto što mu uopće ne pripada? Kako se na tržištu može nuditi proizvod koji to uopće nije? Zamislite da vam netko pokuša prodati zrak. Koliko biste bili spremni platiti? Na tržištu je mjesto samo robama i uslugama u koje su uloženi rad i znanje raznih poduzetnika i inovatora. Novac to jednostavno nije. Novac je samo instrument kojim si olakšavamo da nečemu odredimo vrijednost, a ne mehanizam kojim se stvaraju dugovi i krize, kao što je slučaj danas.
Kako sve to postići?
Albert Einstein: "Ne možemo riješiti probleme koristeći isti način razmišljanja koji ih je prouzrokovao."
Jiddu Krishnamurti: "Ukoliko zaista možemo razumjeti u čemu je problem, tada će odgovor proizaći iz toga, jer odgovor nije odvojen od problema."
Problem je u bankama i postojećem financijskom sustavu. Zašto se onda svim silama trudimo održati ono što je dovelo do neizdržive situacije u kojoj se danas nalazi gotovo cijeli svijet? Tu uopće više nije riječ o uništavanju banaka i srodnih financijskih institucija. Banke su same odgovorne za stanje u kojem se nalaze i sve što je potrebno jest pustiti ih da propadnu. Kada netko loše obavlja svoj posao najčešće dobiva otkaz. Zašto bi se s bankama postupalo drugačije? Zato što su previše bitne za normalno funkcioniranje društva? Baš zato bi trebalo biti još oštriji! Postojeći sustav je zakazao i treba ga jednostavno zamjeniti učinkovitijim koji će jamčiti da više nikada neće doći do ovakvih kriza, a ne nastaviti s istom politikom kao i do sada, politikom koja će, a to se može reći sa gotovo apsolutnom sigurnošću, opet kroz nekoliko desetljeća dovesti do nove velike krize. Činjenica da su makroekonomski ciklusi rasta i recesije najnormalnije pojave u današnjoj ekonomiji nije signal da to trebamo prihvatiti, već da nešto trebamo promjeniti.
"It is well enough that people of the nation do not understand our banking and monetary system, for if they did, I believe there would be a revolution before tomorrow morning."
Henry Ford
"The modern banking system manufactures money out of nothing. The process is perhaps the most astounding piece of sleight-of-hand that was ever invented. Banking was conceived in inequity and born in sin... But if you want to continue to be slaves of the bankers and pay the cost of your own slavery, then let the bankers continue to create money and control credit."
Josiah Charles Stamp
Još jedan Ozrenov briljantni članak. Pročitati ga jednom nije dovoljno; pročitajte ga više puta jer ovakvi tekstovi to i zaslužuju!
OdgovoriIzbrišiOvih par citiranih rečenica iz članka meni su osobno najdraže, jer to se pobogu pitam otkad znam za sebe.
"Zašto bi ljudi bili robovi novca i institucija koje su sami stvorili?...a novac je samo alat kojim se koristimo u svakodnevnom životu, kao npr. računalo. Da li vaše računalo upravlja vašim životom? Ne, pa zašto bi onda novac imao tu privilegiju?"
Ja se isto slažem da je Ozren jedan od odličnih autora po pitanju ekonomije i ovakvih tekstova koji su potaknuti sa strane Jacques Fresco-a, no tu bi volio dodati par svojih opažanja i mogućih rješenja koja su proizašla iz proučavanja istočnjačke filozofije(kultura) i nekih drugih meni dragih ljudi :-)
OdgovoriIzbriši' Zašto gledati prijedloge Venusa i svih znanstveno utemeljenih dokaza tako nedostižnim (dalja budućnost), samim time takoreć postavljamo nedostižne ciljeve. Zašto na to ne gledati da je sutra ili još bolje danas moguće...
Gdje početi:
...pa u mjenjanju sebe za početak, ne sa zlom u zlo jer to daje rezultat još većeg zla ''Zlo+Zlo= 2 Zla''
Znači ne organizirati prosvjede nego zasjede, tu nastaje pozitivna energija i ljubav isto tako vjerujem da bi se rapidno proširila ukoliko bi motiv zasjeda bio jako dobar :-)
Što nam znači novac?
NIŠTA
Iako sam na tom putu da ostvarim nejedenje čvrste hrane morat ću još gledati na novac drugačije radi dva ženska bića koja žive samnom jer ja sam na tom putu da testiram sebe te da se počmem hraniti isključivo sa sunčevom energijom više možete saznati upisom u google ''GLEDANJE U SUNCE''
''vjerujem da će od 2012. godine za čovječanstvo početi novo zlatno doba, patnja će biti vrlo rijetka i svi će biti sretni, društveni ustroj postat će u pravom smislu socijalistički. Jer kad se čovjek oslobodi žudnje za hranom, oslobađa se i svih drugih žudnji. A kad se čovjek oslobodi žudnje, raspodjela bogatstva u svijetu postat će pravedna i društvo će biti ustrojeno u pravom smislu socijalistički. Sve su te promjene ostvarIjive, jer solarna joga (gledanje u sunce, sungazing, solarna meditacija) je magična stvar, ona može sve promijeniti. Svi će biti sretni, sva živa bića na ovom planetu bit će sretna.'' ''HRM''
Zamislite svijet u kojem ne razmišljate o tome hoćete li imati dovoljno novaca, nego razmišljate kako da pravilno rasporedite sve ono što vam je na raspolaganju i realizirate stvarni rad kojim to raspolaganje opravdavate.
OdgovoriIzbrišiJa to mogu zamisliti, a možete li vi?
Vizija koja stoji predamnom je poput filma koji se prikazuje na hologramskom projektoru.
Svaki svjesni čovjek koji je sudionik života na ovome svijetu ima podjednako ista prava na raspolaganje svime dostupnim.
Zamislimo da na kontu našeg računa(pod uvjetom da postanemo svjesni i savjesni čimbenik društva) imamo 3456000 kuna.
Vrijednosti su nam na raspolaganju od dana kada postanemo svjesni postojanja dvojnosti(dobro nasuprot zla).To je kredit kojim ostvarujemo sve potrebe za materijalnim vrijednostima u našem životu.
Ostvarivanje pojedinih faza životnih potreba mi trošimo ta virtualna sredstva, a pravi pokazatelj trošenja tih virtalnih sredstava je sretan život.
Za potrebe školovanja trošimo određeni iznos,za potrebe preživljavanja prehranjivanjem trošimo isto tako poveći iznos, a najveći iznos trošimo zbog rješavanje vlastitog stambenog pitanja.
Jedino što mi trebamo ostvariti u tom našem kvalitetnom životu je odraditi određeni fond sati tijekom 40 godišnjeg stvaralaćkog razdoblja. (40 sati tjedno X 40 kn x 40godina)
to je oko 7200 kn mjesećno x 40 godina
Rezultat bi trebao biti oko 3456000 kuna.(uvjet za ostvarivanje modela je završeno srednje obrazovanje)
To bi trebala biti minimalna cijena za rad. za zanimanja sa srednjom stručnom spremom, a cijena za rad više ili niže kvalifikacije trebala bi biti niža ili viša u razmjeru sa godinama potrebnim za ostvarivanjem takve kvalifikacije.
Ako je kvalifikacija niža,onda sukladno tome i manju cijenu za ostvareni rad.
Znači radnik bez SSS imao bi 1/3 manje sredstava na raspolaganju. Onaj radnik koji obavlja poslove sa višom kvalifikacijom, za 1/3 iznosa više plaćen rad od onog za SSS.
Naravno da školovanje jako puno košta, a onda je cijenu koštanja školovanja potrebno oduzeti od iznosa koji predstavlja suma zamišljenog zbroja radnih sati u 40 godišnjem razdoblju.
svaku štetu koja je nastala zbog činjenja ili nečinjenja nečega također je potrebno oduzeti od spomenutog raspoloživog iznosa.
Model je vrlo jednostavan i primjenjiv, a jedina je mana u nemogućnosti krađe vrijednosti i stvaranja povlaštenih klasa jednog društva.
Jasno je da se uvijek nađe onih koji imaju puno veće "apetite", a dali bi puno manje od onog zamišljenog prosjeka.
I za to postoji rješenje; trebaju raditi toliko više koliko sredstava više namjeravaju koristiti. Ako naprave manje,onda mogu u konačnici i potrošiti manje.
Za sve ostvarivo nije potreban papirnati novac, a dovoljna je kartica sa magnetnim zapisom.
Takve kartice već imamo(kartice tek.računa).
Jedino što je potrebno napraviti je; oformiti sustav koji će kontrolirati stvaranje i trošenje vrijednosti.
Ovo je ideja na pravom putu ka onome o čemu govorim.
OdgovoriIzbrišiNovac je samo izmišljotina, a to će vam djelomično potvrditi i svaki doktor ekonomije. Vrijednost nečijeg rada za društvo može se savršeno odrediti na način da se vreduje njegovo obrazovanje i zanimanje. Naravno da bi se i tu moglo svačime manipulirati, ali dokle god su znanje i obrazovanje dostupni jednako svima, to jest potpuno besplatni i vrhunski organizirani, tada svaki pojedinac ima priliku da ispuni svoj potencijal, bez obzira na moguće manipulacije.
Manipulacije se događaju zbog zataškavanja cijene koštanja nečega.
OdgovoriIzbrišiNa kraju biva tako da se obogate oni koji su najviše zataškali, a osiromašivaju se oni koji transparentno prikazuju svoj rad i ono što kao nagradu za taj rad koriste.
Ja jesam za omogućavanje školovanja svakome tko se želi školovati, ali sam i za to da se transparentno predstavi trošak tog školovanja.
Puno veća nepravda je rasporediti stvarne troškove za školovanje na sve segmente podjednako,nego da se taj trošak podjeli između onih koji usluge školovanja dobivaju i na kraju zbog znanja ostvaruju veći dohodak
NOVAC NIJE RESURS! NOVAC JE SREDSTVO RAZMJENE PRAVIH VRIJEDNOSTI, ON SAM PO SEBI NEMA NIKAKVU VRIJEDNOST!!!!
OdgovoriIzbrišiI ŠTA JE UOPĆE FALILO TRAMPI!!!!!