Moderna ekonomija suočena je s brojnim problemima. Ovisnost o privatnim financijskim institucijama i nemogućnost rješavanja najosnovnijh pitanja poput siromaštva i gladi samo su neka od pitanja na koje moderna ekonomska znanost pokušava pronaći odgovore. Opseg problema je toliki da vjerojatno ne bi stao u jedan članak, pa ćete zato danas saznati samo neke od osnovnih problematika koje će zatim biti obrađene pojedinačno.Uloga države u ekonomiji
Uloga države u ekonomiji slobodnog tržišta je pomalo nejasna. U teoriji država služi samo kao ekonomski regulator koji stvara okvir za poslovanje privatnih poduzeća na liberalnom tržištu, ali u praksi to u biti i nije tako. Država gradi ceste, mostove, bolnice, zgrade, i tako dalje, a samim time ona više nego aktivno sudjeluje na tržištu. Njena regulatorska funkcija se ustvari svodi na donošenje zakona, pa se postavlja pitanje radi li se tu uopće o ekonomskoj ili samo zakonodavnoj funkciji? Također valja napomenuti da isti privatni interesi koji se toliko trude da smanje ulogu države prvi istupaju u razdobljima krize i traže njenu pomoć, kao što se to vidi i danas. Nadalje, sasvim je očito da država troši puno novaca, ali ne smije sama kontrolirati svoju financijsku politiku već se mora obraćati privatnim bankarima koji ju financiraju dugovima, a istovremeno se uloga središnjih državnih banaka svodi na tiskanje novca i donošenje kojekakvih propisa umjesto da im bude dozvoljeno aktivno i neovisno upravljanje državnim financijama. Više o financijskim problemima možete doznati u sljedećem članku:
http://www.galaksija.com/planeta/novac.htm
Razvoj tehnologije i znanosti
Tehnologija i znanost danas su u službi korporativnih interesa, a ne u službi društva i planete. Zapitajte se koliko ste puta čuli da se određena medicinska istraživanja stavljaju "na čekanje" samo zato jer su navodno preskupa, da je upotreba alternativnih izvora energije neisplativa, da je neka zemlja konkurentnija od druge zbog većeg stupnja tehnološkog razvoja, i tako dalje. Ovakva situacija ne dozvoljava nam da iskoristimo potpuni potencijal tehnologije i znanja koji su nam na raspolaganju.
Funkcija novca
O tome je već nešto bilo rečeno u jednom od članaka:
http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/propast-monetaristickog-sistema.html
Novac danas ne služi kako bi se osigurao prosperitet čovječanstva i rješili problemi koji muče cijeli svijet kao što su siromaštvo ili glad. Novac služi interesima pojedinaca koji kontroliraju njegovu proizvodnju i raspodjelu na način da sebi osiguravaju što veći profit. Dokazi tomu su svuda oko nas jer novaca u ovom trenutku ima i više nego dovoljno da se osigura lagodan život svih stanovnika našega planeta, ali ipak smo suočeni s ranije navedenim problemima. Problem nije u samome novcu, već u načinu na koji se on stvara i raspodjeljuje.
Obrazovanje
Obrazovanje je osnova svih pozitivnih promjena u društvu. Bez kvalitetne razine obrazovanja nije moguć nikakav iskorak prema boljoj budućnosti. Manjak obrazovanja vodi ka kriminalu, diskriminaciji, siromaštvu i sveopćoj bijedi. Obrazovanje mora biti dostupno svima, a moderne komunkacijske tehnologije poput interneta ili mobitela dokaz su da to zaista i može biti tako. Činjenica da je velik broj ljudi u svijetu nepismen samo je još jedan dokaz prijašnje tvrdnje kako tehnologija koju imamo nije iskorištena na valjan način. Bez obrazovanja nikad neće biti stvarne ekonomske jednakosti u svijetu.
Održivi razvoj
Održivi razvoj moguć je jedino ako se usklade interesi svih ljudi svijeta i svih ekonomija svijeta s interesima okoliša i planete na kojoj svi zajedno živimo. Zemlja je ranjena ljudskim nemarom i nebrigom za okoliš. Čovjek nije vlasnik zemlje, šuma i oceana, već samo jedna u nizu vrsta kojoj je dano pravo da se njima koristi. Zemlju nije moguće kupiti i posjedovati. Ako čovjek uništi Zemlju, uništava i sebe. Problem je u tome što planet ima još tisuće godina na raspolaganju da se opet obnovi, a ljudsko vrijeme je ipak malo predragocjeno da bi ga se tako olako zloupotrebljavalo. Koliko ovo god zvučalo kao nekakva filozofija, činjenica je da smo danas kao najinteligentnija i dominantna vrsta na Zemlji suočeni sa problemima koje smo sami stvorili pohlepom i neznanjem.
Ovo su pitanja i problemi na koje se moraju pronaći. Za to nije dovoljan jedan članak, a možda niti cijeli ovaj blog, ali činjenica ipak ostaje da su ova pitanja previše važna za našu budućnost da bi ih se jednostavno zanemarilo samo zbog njihove kompleksnosti.
"Earth provides enough to satisfy every man's need, but not every man's greed."
Mahatma Gandhi



Uloga države u ekonomiji? U biti: koja je glavna uloga (malo je sporednih)svake države na svijetu? I naše. Pokrenuti proizvodnju (zaposliti) ... stvoriti konkurentan proizvod ... izvoziti ... naplatiti. Tako država stvara novac. U glavnom sve ostalo (bar ono materijalno) proizišlo je iz toga.
OdgovoriIzbriši"La fler di mal" današnjice je površina trokuta, a omeđen stranicama: "konzorcij", "korporacija" i "medij". A, gdje se tu uklapa "država"? Rančer je imao "predradnika", bogati dvorac "batlera", logor "kapoa" a "trokut" valjda "državu"? Kroz zbroj političara koji čine "politiku". Od "predradnika" pa do "političara" - puko i sljepo izvršavanje zapovijedi. Kako to funkcionira? Perfektno zamišljeno: institut "javno - privatnog partnerstva" (globalno i segmentalno. Nemojmo im razbijati idilu! Ne bih bio u "koži" Venusa - imati će vraška posla.
Možda sam se ja ustvari krivo izražavao kada sam govorio "država" jer su ljudi navikli da to sagledavaju iz dostupnih nam političkih teorija. Svijet je velik i ako ga ikada želimo uistinu ujediniti, to jest globalizirati, moramo postići da sve države djele zajednički cilj, pa tek onda možemo učiniti i sljedeći korak prema punom ekonomskom i političkom ujedinjenju.
OdgovoriIzbrišiOno što je poanta jest da nema više nikakvog smisla da se nastavi sa ovakvom politikom konkurencije država, naroda, korporacija, znanstvenika, a na kraju i pojedinaca, to jest radnika. Ta politika je jednostavno zastarjela i treba ju zamjeniti politika suradnje. Problemi s kojima se svijet suočava danas su jednostavno preozbiljni da bi ih se rješavalo unutar ovakvog ekonomskog sistema, jer to su zajednički problemi svih ljudi a ne samo bogatih ili siromašnih.
Mi smo doslovce suočeni s propašću planeta, ali zaista doslovce. Čovječanstvo se nikada do sada nije susrelo s tako radikalnom prijetnjom, pa su shodno tome potrebne i radikalne promjene u našem načinu razmišljanja.
"Svijet je jako velik i ako ga ikako želimo uistinu ujediniti, to jest globalizirati, ...".
OdgovoriIzbrišiGlobalizaciju već imamo Po nešto u njoj "odlično" - ostatak u njoj "katastrofično". Ujediniti svijet u "med i mljeko" a s rječju "globalizacija" - danas (sada)"no pasara". Percepciju globalizacije na svojoj koži osjetilo je 6 možda i više milijardi ljudi na planetu. Možda kompromis? Ono što, u ovome momentu, za globalizaciju nije, neka ostane nacionalno (državno). Ono što je za globalizaciju, na tome poraditi. A evolucija društvenog razvoja kroz vrijeme sve će to "ugoditi". Mislim uskladiti.
"Ta politika je jednostavno zastarjela i treba je zamjeniti politika suradnje."
Od svega nekoliko riječi ove kratke rečenice, čak dvije su "politika". Uz refren pjesme - "... zamisli život u ritmu muzike za ples ..." - zamislimo nekoliko godina bez riječju "politika" i bez "političara" - pročitano, izgovoreno i napisano.Bez! Politika cijena = strategija cijena, politika ratovanja = taktika ili tehnika ratovanja. Bezbroj pravih riječi zamjenili smo najgorom mogućom riječju - "politika". Kada dođe vrijeme (doći će)da umjesto sa "političke izborne liste" biramo sa "stručne izborne liste", da umjesto "političara" za ministra turizma biramo "stručnjaka" za ministra turizma. Demokratizirati "demokraciju" ? Sa nametnute liste svijetskih vrijednosti sa mjesta no.1 skinuti (maknuti) riječ "politika". Trajno. Znanje, struka i stručnost, sposobnost,moral,etika, estetika, humanost - na prva mjesta. Hipotetički, da je to izvodivo sada i odmah! Posljedice? 1.000.000 na "Glob-u" bez posla u i onako ne produktivnim zanimanjima - ne produktivno i umno i fizički, ali ... stotine ... stotine ... i stotine milijuna više zaposlenih, onih koji stvaraju proizvod (materijalni i umni). U ovom momentu vjerojatno sa menom bi se složio i Tomas M.
Globalizacija kakvu poznajemo danas nije globalizacija kakvu bih ja priželjkivao, u biti se tu ni ne radi o globalizaciji već o kolonizaciji (dobra tema za jedan od sljedećih članaka kad smo već kod toga), ali u budućnosti definitivno treba pokrenuti proces prave globalizacije, to jest ujedinjenje svih naroda i država svijeta. To u biti i nije stvar izbora, već je nužnost ako želimo riješiti stvarne probleme svijeta, a to nisu ni recesija ni depresija ni razne financijske krizice. Taj proces nije niti jednostavan niti ostvariv preko noći, a za njega će definitivno politika (ili strategija) odlučivanja trebati biti delegirana iz ruku "profesionalnih političara" u ruke stručnjaka sa stvarnim poznavanjem znanosti i tehnologije.
OdgovoriIzbrišiTo - da !
OdgovoriIzbriši