Propast monetarističkog sistema

Što je novac? Novac je sredstvo plaćanja i sredstvo očuvanja vrijednosti neke robe ili usluge. Novac je ustvari jedan izum koji su ljudi izmislili u nedostatku boljeg načina da vrše razmjenu roba različite vrijednosti. Novac sam po sebi nije negativna pojava, ali način na koji se on danas upotrebljava i stvara unutar postojećeg monetarističkog sustava kojim upravljaju veliki sustavi banaka usmjereni ka stvaranju profita je u potpunosti pogrešan. U tekstu koji slijedi pokušat ću vam ukratko pojasniti osnove bankarstva i financija i razloge zbog kojih je cijeli postojeći sustav neodrživ i u potpunoj suprotnosti sa samim temeljnim funkcijama novca, ali i sa zdravim razumom i logikom.
Novac se danas stvara unutar kompleksnog bankarskog sustava kojeg čini mreža komercijalnih, investicijskih i centralnih državnih banaka u suradnji sa nadnacionalnim institucijama kao što su Svjetska Banka, MMF i slične. Čitav temelj slobodnog tržišta tzv. liberalnog kapitalizma bazira se na potpunoj nezavisnosti ovog sustava. I tu kreću problemi... Centralne banke zadužene su za tiskanje i izdavanje novca, određivanje kamatnih stopa i nadgledanje kretanja valutnih tečajeva, a po potrebi i upravljanje istima. Pravi proces stvaranja novca događa se pak u brojnim komercijalnim bankarskim sustavima putem kreditne i depozitne multiplikacije. Radi se o tome da banke primaju depozite i od njih stvaraju vlastite račune kojima mogu raspolagati po želji dokle god se pridržavaju nekih određenih pravila centralnih banaka, kao što su razne pričuve i rezerve. Tako na primjer recimo da određena banka raspolaže sa 1000 novčanih jedinica a da sve rezerve kad se zbroje iznose 20%. Banka tada 200 jedinica odvaja na pričuvni račun i ne smije s njima raspolagati, a ostalih 800 izdvaja za davanje kredita. Recimo da tada ja dolazim u banku i uzimam 800 kredita uz 10% kamate. Do ovog trenutka sve je bilo naizgled u redu, ali sada kreće prava "igra". Banka mi posuđuje 800 jedinica pod uvjetom da ih moram iskoristiti unutar banke (zato uvijek npr. auto saloni imaju dogovorene ugovore s bankama o kreditiranju jer ako uzmete kredit i plaćate auto salonu taj novac ostaje unutar sustava banke; to je također i razlog zašto nenamjenski krediti uvijek dolaze s puno većom kamatom jer oni znače gotovo siguran odljev sredstava iz banke). Ja recimo pristajem i plaćam auto, brod ili što već klijentu banke. Banka tada stvara novi depozit od 800 klijentu kojem sam ja platio, a istovremeno stvara potraživanje koje ja moram vraćati, ali prava caka je u tome da banka nije tih 800 odbila od svojih sredstava na računu već ih je stvorila povrh već postojećih sredstava! To znači da je banka prije cijelog ovog postupka imala 1000 u depozitima, to jest 800 na računu i 200 pričuva, a sada ima 1800 u depozitima, to jest 800 na računu, 800 u kreditu i 200 pričuva. Ovdje nije kraj! Od novog depozita od 800 opet se zatim odbija 20% pričuve i proces kreditiranja se nastavlja dokle god ne dođe do potpunog odljeva sredstava iz banke. Banka je tako naizgled u ravnoteži jer i u aktivi (potraživanja; račun, krediti i pričuve) i u pasivi (dugovanja; depoziti i sredstva) ima istu svotu. Imajte na umu da je ovaj sistem već ovako potpuno neodrživ i u suprotnosti sa bilo kakvom logikom, a da još nismo tu ubacili ni kamatu! I upravo je ta kamata uzrok glavnog problema koji je urezan u sustav, a to je inflacija. Rekli smo na početku da je novac sredstvo očuvanja vrijednosti, a recimo da kupujete na kredit auto od 100,000 kuna. To znači da ćete taj auto platiti na kraju možda čak i 130,000 kuna da ne kompliciramo previše. A zašto? Da li on vrijedi više od cijene za koju vam ga prodaju? Da li je novac stvarno u ovom slučaju sredstvo očuvanja vrijednosti i uopće mjerilo vrijednosti? Količina novca uvijek raste brže od količine roba na tržištu pa on gubi vrijednost, a taj proces naziva se inflacija i moderna ekonomija još nije uspijela pronaći riješenje za njega, ali zato su izmislili pravilo koje opravdava njihovu nesposobnost. Izmislili su pojam "prihvatljive stope inflacije" koja se određuje za svaku državu. Njihova teorija kaže da je mali višak novca uvijek dobar jer potiče investicije i potražnju, ali da li to može biti tako? Što se događa s novcem ako 50 godina gubi 2-3% vrijednosti na godinu? Koja je njegova vrijednost kada mu inflacija prijeđe 100% i ima li ju uopće? Onog trenutka kada se vrijednošću novca počinje manipulirati kako bi se odredila vrijednost svega drugoga, on počinje gubiti funkciju mjerila i očuvanja vrijednosti jer ga se počinje koristiti kako bi se upravljalo vrijednostima i stvaralo ih se. Sustav je toliko neodrživ da se upravo tokom zadnjih godinu dana urušio jer njegova jedina svrha je multiplikacija do krajnjih granica, pa je došlo do toga da se kredite odobravalo ljudima koji ih nisu mogli otplaćivati zbog nedostatka novca, kojeg pak nisu mogli više dobiti jer ga se jedino može dobiti u bankama, a one su počele propadati zbog nemogućnosti naplate potraživanja... Krug se zatvorio, balon je pukao, ili kako god želite. Pitate se kako je moguće da sustav koji prkosi svim mogućim pravilima matematike i logike uopće postoji? Postoji jer za financijski sustav vrijede pravila koja su napisana na temelju istraživanja, to jest propisi koji se mogu usporediti sa zakonima. Kada čovjek ne zna riješiti bilo koji problem on stvara zakon, pa je tako stvoren i propis o multiplikaciji, pričuvama, o stopama inflacije i još čitav niz drugih propisa koji služe jedino zaštiti sustava.
I što se može učiniti u svezi s ovime? Pa zapravo ne mora se učiniti ništa. Banke su ionako već počele propadati kao domino kocke diljem svijeta, pa ih treba samo pustiti da vidimo koje će se na kraju održati. Održati će se jedino centralne banke od kojih sve kreće jer one tu ustvari jedine uistinu stvaraju pravi novac tako što ga izdaju, a ovi ostali bogate se ustvari na način da posuđuju novac koji uopće nije njihov. Pritom na Vaš novac koji okolo dijele uzimaju bajne kamate, dok vi od toga na račune dobivate onih bijednih 0,5% ili koliko već. Nažalost, u ovom trenutku diljem svijeta čini se sve što je moguće kako bi se u ovaj sustav upumpalo još novaca i tako ga se opet pokrenulo, ali alternative koje se može poduzeti ćemo obrađivati u jednom od sljedećih ekonomskih članaka, jer ovaj je već ionako dovoljno dugačak.
Nadam se da vas nisam previše zamorio s ovom temom i da nisam ništa bitno izostavio. Ako primjetite neku grešku slobodno ju istaknite jer ova tema je previše kompleksna tako da sam ustvari i siguran da sam dosta toga izostavio, ali osnove cijele stvari su sigurno tu.

Ozren Burić

"Money never made a man happy yet, nor will it. The more a man has, the more he wants. Instead of filling a vacuum, it makes one."
Benjamin Franklin